Franja

vrtin|ec moški spol (-ca …) fizika der Wirbel; v vodi: der Strudel, der Neer, der Malstrom
peščen vrtinec die Sandhose
vrtinec vetra die Landhose, die Wettersäule
zračni vrtinec Luftwirbel, die Windhose
rep iz vrtincev letalstvo die Wirbelstraße

vrtinec -nca m vârtej, vâltoare, volbură, bulboană; sul

vrtínec whirl; whirlpool; swirl; eddy

vodni vrtínec whirlpool
zračni vrtínec whirlwind
vrtínec dogodkov (figurativno) the whirligig of events
vrtínec strasti a whirl of passion
delati vrtínce (o vodi) to swirl
biti potegnjen v vojni vrtínec to be sucked into the maelstrom of war

vrtínec tourbillon moški spol , remous moški spol ; (vodni, zračni) trombe ženski spol

prašni vrtinec tourbillon de poussière

vrtínec (-nca) m

1. vortice, gorgo, mulinello; turbine, remolo:
snežni, peščeni, zračni vrtinec turbine di neve, di sabbia, di vento
vodni vrtinec vortice, mulinello d'acqua

2.
lasni vrtinec capelli a spirale

3. pren. vortice, turbine; turbinio:
vrtinec strasti il vortice, il turbine della passione
vrtinec misli, želja un turbine di pensieri, di desideri

vrtínec -nca m vrtlog: savski -i; -i prahu
vrtlozi prašine; v -u življenja

vrtínec torbellino m (tudi fig) ; (vodni, vetrovni) remolino m

vrtinec prahu remolino de polvo, polvareda f
zračni vrtinec tromba f

vrtínec -nca m., вир -у ч., смерч -у ч., коло́ворот -у ч.

zračni vrtinec moški spol der Luftwirbel, die Windhose

Charybdis -dis, acc. -dim in -din, redko (v pozni lat.) -dem, abl -dī, f (Χάρυβδις) Haribda, morski vrtinec v Mesinskem prelivu; starodavniki so se ga bali in si ga zato predstavljali kot požrešno morsko pošast: Ci. idr., dextrum Scylla latus, laevum implacata Charybdis obsidet atque... ter... vastos sorbet on abruptum fluctus V.; apel. vrtinec sploh: Prud.; pren. za oznako česa slabega, kakšne napake, predvsem lakomnosti: Syrtim patrimonii scopulum libentius dixerim, Charybdim bonorum voraginem potius Ci., incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim H., quanta laborabas Charybdi H.

cvŕtak -tka m dial. vrtinec: rijeka stvara -e na ovome mjestu

čevr̀ntija ž (t. čevirinti)
1. vrtenje, obračanje: okreće se u -u obrača se na mestu, okoli svoje osi
2. vrtinec, cmrk: ogromne -e ili vrtlozi u Đerdapu

đèrdāp -ápa m (t. girdap, perz.)
1. vrtinec, brzica v reki: -i u Dunavu
2. nevarna situacija, težko stanje: državni brod je srećno prošao kroz dva -a

eddy [édi]

1. samostalnik
vrtinec

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
vrtinčiti (se)

gorgo m (pl. -ghi)

1. vrtinec

2. pren. brezno:
gettarsi nel gorgo dei vizi pren. vreči se v brezno, v vrtinec pregreh

gurges -itis, m (prim. skr. giráti požira, gárgara-ḥ žrelo, brezno, krnica, gr. γέργερος grlo, sapnik, γαργαρίζω grgram, βάραϑρον brezno, prepad, žrelo, βορά [kar se požira] = hrana, jed, lat. gurguliō¹, vorāre, vorāgō)

1. vrtinec, tolmun, krnica, jarin: altus, turbidus V., qui gurges aut quae flumina ... ignara belli? H., gurges, curvos sinuatus in arcus O.

2. sinekdoha: deroči tok, deroči val: Rheni fossa gurgitibus redundans CI., ubi pedes instabilis ac vix vado fidens ..., eques ... equo vel per medios gurgites stabili ... rem gereret L.; pesn. globoka voda, globočina v vodi, reka, jezero, morje: e gurgite ponti CI. POET., rari nantes in gurgite vasto V., summoque hausit de gurgite lymphas V. s površine globokega vodovja, g. Carpathius V., Hiberus V. Zahodno morje, Lethaeus CAT., LACT., Euboicus (= Euripus) O., caeruleus O., ricessūs gurgitis O. globoki zalivi, cum steterint in gurgite montes VAL. FL., amnium ... multo gurgitis tractu fluentium Q., captus flumineo ... de gurgite piscis MART., g. Atlanteus, Tusci gurgites STAT., g. Oceani AMM.

3. metaf. požirajoče brezno, žrelo, ponòr, prepad, glob(oč)ina: tecto gurgite lapsus O., g. Stygius O. (zaničlj.) kaluža; od tod: in profundissimum libidinum suarum gurgitem divitias suas profundere CI. žrelo, qui ... immensa aliqua vorago est et gurges vitiorum turpitudinumque omnium CI., g. turpitudinis VAL. MAX., pecuniam prandiorum gurgitibus proluere GELL. s pijančevanjem zapravljati.

4. meton.
a) požrešnost, požrtnost: vitium gurgitis aetas hominibus auget CI.
b) požeruh, požrešnež, goltan, razsipnež, zapravljivec: gurges et vorago patrimonii CI. ki si dediščino zapil in zažrl; abs.: quem gurgitem (pijanec)! quam voraginem (požrešnež)! CI., ille gurges exstruit villam CI., ille gurges atque helluo CI., Apicius ... nepotum omnium altissimus gurges PLIN. največji uživač, največji sladkoživec. Kot rim. priimek Gurges -itis, m Gúrgit = „Golt(an)“, „Goltnež“, „Goltavec“, npr.: C. Volcatius Gurges senator PLIN., Gurges Fabius IUV.

ilìmān -ána m (t. liman, gr.) dial.
1. pristanišče, luka, zaliv
2. vrelec, vrtinec

kȍloplet m, kolòplet m
1. kolovrat
2. zapleten, zamotan klobčič: studenti, radnici, advokati, ulične bitange, koloplet jednog provincijskog svijeta
3. ekspr. vrtinec, vihar: ratni koloplet

kȍlovrāt m
1. kolovrat: na mjesto -a stupila je mašina predilica
2. vrtinec: vjetar se mota na -e; kolovrat ambicija

kovìtlac -a m vrtinec: zviždi oluja, kovitlac se mahnito vrti; prašni, snježni, vodni kovitlac; kovitlac vijavice, vejavice; glasovi, muzika, smijeh, smeh, sve je to išlo u kovitlac kroz veselu dvoranu; kovitlac burnih dogadaja