Franja

íti (grém)

A) imperf., perf.

1. andare:
gosi so šle druga za drugo le oche andavano una dietro l'altra
iti z letalom, z vlakom andare in aereo, col treno
iti k fizerju, k zdravniku andare dal barbiere, dal medico

2. pog. (premikajoč se pojavljati se iz česa ali kje) andare, venire:
iz dimnika gre dim dal camino viene il fumo
iz rane gre kri dalla ferita viene sangue

3. pog. (teči, delovati) andare, funzionare:
ura gre naprej, nazaj l'orologio va avanti, indietro

4. (biti speljan, voditi) andare; portare:
stopnice gredo v klet le scale portano in cantina

5. impers. (izraža bližnji nastop stanja, kot ga nakazuje določilo) avvicinarsi; essere a momenti:
šlo je na jesen in se je že ohladilo si avvicinava l'autunno e si sentiva il freddo

6. (s prislovnimi določili izraža obstajanje dejanja, kot ga nakazuje določilo) andare, procedere:
z zdravljenjem gre počasi la terapia procede lentamente

7. (biti dostopen, razumljiv) andare:
matematika mu ne gre la matematica non gli va, gli è incomprensibile

8. pog. (biti določen komu, pripadati) andare:
določen delež gre podjetju una parte va all'azienda

9. pog. (miniti, minevati) passare:
leto je šlo ko blisk l'anno è passato come un lampo

10. pog. (porabiti, potrošiti se) andare:
na sto kilometrov gre deset litrov bencina per cento chilometri vanno (si consumano) dieci litri di benzina

11. impers. andarne:
gre za življenje in smrt ne va della vita o della morte
gre mu za čast ne va del suo onore

12. impers. (izraža istost, opredelitev) trattarsi: tu ni šlo za nesrečo, pač pa za malomarnost non si è trattato di infortunio bensì di negligenza

13. impers. (izraža nedopustnost česa) non andare + participio:
tega ne gre podcenjevati la cosa non va sottovalutata

14. impers. (moči, zmoči) farcela:
poskušal je vstati, pa ni šlo tentò di alzarsi ma non ce la fece

15. pog. (z nedoločnikom poudarja dejanje, ki ga izraža nedoločnik) andare:
vse stori zate, kar zmore, ti pa mu greš nagajati lui fa per te quel che può e tu vai a fargli dispetti
šole še ni končala, dela še nima, ona pa gre in se poroči non ha ancora finito gli studi, non ha ancora trovato un lavoro e lei va a sposarsi
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. prišlo je vse, kar leze in gre venne tantissima gente
pog. kako že gre tista pesem? come va, come fa quella canzone?
pren. stvari gredo svojo pot le cose vanno normalmente
pren. priznati komu mesto, ki mu gre riconoscere a uno il ruolo che gli spetta
pog. staviti grem, da boš spet zamudil scommetto che farai ancora tardi
pren. iti stvarem do jedra andare fino in fondo a qcs.
pog. plašč mu gre (sega)
do kolen il cappotto gli arriva alle ginocchia
pren. iti do zadnjih meja tentare l'impossibile (costi quel che costi)
pren. iti do živega toccare nel vivo, pungere sul vivo
iti hitro od rok (delo) procedere bene, senza intoppi (lavoro)
iti (molče) čez kaj, preko česa lasciar perdere, andare
iti (komu) s poti non intralciare qcn.
iti (komu) z luči non fare ombra a qcn.
pren. iti h koncu essere moribondo, al lumicino
pog. pren. iti k hudiču andare in malora
iti na bolje (zdravje) migliorare
iti na dno (potopiti se) andare a fondo, affondare
iti na drobno andare in frantumi (vetro, stoviglie)
iti na dvoje spaccarsi in due (ciocco)
pog. pren. iti na jetra, na živce mangiare il fegato, dare ai nervi
iti (komu) na jok (biti hudo prizadet) venire (a qcn.) da piangere
iti (komu) na led, na limanice lasciarsi abbindolare, imbrogliare da qcn.
pren. iti na magistrat, na matični urad, pred oltar sposarsi
žarg. rib. iti najbolj na muho abboccare la mosca
pren. iti na nož venire ai ferri corti
pren. iti (komu) na otročje rimbambire
pren. iti (komu) na roke dare una mano a qcn., sostenere qcn.
evf. iti nastran andare al gabinetto, fare i propri bisogni
evf. iti po gobe, v krtovo deželo, na drugi svet andare all'altro mondo, tirare le cuoia
pren. iti na ulice scendere in piazza
pog. pren. iti pod ključ finire in gattabuia
pog. bolniku gre vse podenj il malato è incontinente, se la fa addosso
pren. iti pod nož farsi operare
pren. iti skozi ušesa straziare le orecchie (fischio, urlo)
iti v cvet fiorire, andare in fiore (lattuga)
iti v klasje fiorire, accestire (spiga) pren. andare bene, prosperare (affari)
pren. ne iti v glavo non andare in testa
iti v denar vendersi bene
pren. iti v korak s časom stare al passo coi tempi
evf. iti v leta invecchiare
škoda gre v milijone i danni si calcolano a milioni
iti v noge, v glavo (pijača) dare alla testa
pren. iti v nos sentirsi offeso, saltare (a uno) la mosca al naso
pren. iti vase rientrare in se
iti v škodo (komu) averne, soffrirne danno
iti v zrak saltare in aria
iti z modo seguire la moda, vestirsi alla moda
evf. iti s kom amoreggiare, flirtare con
iti za pogrebom andare al funerale
pren. iti dol (sonce) tramontare
pog. iti gor (podražiti se) rincarare
žarg., šol. iti naprej andare avanti (con la materia), superare la classe
pren. iti narazen separarsi, divorziare
pren. iti navzdol andare in rovina, declinare
iti pokonci (lasje) rizzarsi (capelli)
pren. iti predaleč s čim esagerare in qcs.
pog. iti skupaj (blago) restringersi
ekon. iti v breme essere, andare a carico
voj. iti v strelce avanzare in ordine sparso
pren. iti kot namazano andare liscio come l'olio
iti se solit andare a farsi friggere
igre iti ven z adutom attaccare con l'atout
impers. tako ne gre, ne bo šlo così non va
impers. tesno mi gre za čas, s časom ho pochissimo tempo a disposizione
impers. trda mu gre za denar è a corto di denaro
PREGOVORI:
v tretje gre rado non c'è due senza tre
prvi dobiček ne gre v mošnjiček una rondine non fa primavera

B) íti se (grém se) imperf. refl.

1. (z namenilnikom, s tožilnikom pomeni opravljati kako igro) giocare:
iti se kartat giocare a carte
iti se slepe miši giocare a mosca cieca
iti se ravbarje in žandarje giocare a nascondino
iti se mance giocare a rimpiattino; pren. fare il doppio gioco

2. (izraža negativno stališče do dejavnosti, kot jo nakazuje določilo) pretendere:
iti se znanstvenika pretendere di essere uno scienziato
kaj se pa greste! che diavolo fate, combinate!
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. ne iti se slepih miši parlarsi chiaro, mettere le carte in tavola
pog. ne gre se mi še domov non mi va di andare già a casa

nikár nikarta nikarte pril.
1. nemoj -te: nikar še ne hodi
nemoj da ideš; nikarta ne hodita
(dvoj.) nemojte otići; nikarte se ne jokajte
(mn.) nemojte plakati
2. a kamoli: še videl ga nisem, nikar z njim govoril
3. ni, niti: nikar kaplje ne dam; ni se pokazala nikar meglica
4. kao zabrana u vezi s neodređenim glagolskim oblikom: nikarte mene Turku dati
nemojte mene Turčinu davati
5. nikar se me ne boj ne boj me se; nikarte tako
nemojte, prestanite tako

a k, do, na, v, skozi, od, po, za, s

voy a Madrid grem v Madrid
a la mesa pri mizi
¡a comer! k mizi (obedu)!
a cinco leguas pet milj daleč
a las tres ob treh
a la entrega ob prejemu
de pies a cabeza od nog do glave
a pie peš
a caballo na konju, jež
a la antigua starinsko, staromodno
saber a limón imeti okus po limoni
a compás v taktu
dos a dos po dva in dva
paso a paso korak za korakom
a tres pesetas po tri pesete
¿a cómo? po čem?
a beneficio v korist
a su favor v njegov prid
a ruegos de su padre na očetove prošnje
a vuelta de correo z obratno pošto
a nado plavaje
a disgusto nerad
a decirlo así tako rekoč
a que torej
a pesar de kljub
a no ser así če temu ni tako
amo a la patria ljubim domovino
respeta a tu madre spoštuj svojo mater
enseñar a escribir učiti pisanja
jugar a los naipes karte igrati

ā, ab, abs

1. osnovna obl. ap (prim. aperio) se je omehčala v ab, ki je bila sprva edina obl., pozneje se je uporabljala zlasti pred samoglasniki in pred h, včasih tudi pred soglasniki, toda redko pred b, f, g, m, p, q, v.

2. razširjena obl. abs iz aps = gr. ἄψ stoji pred c, t, q, kot predlog le v zvezi abs te (poleg katere sta tudi ab te in ā te), sicer v sestavljenkah, npr. abscondo, abstineo, absque; abs se je skrajšal v glagolu asporto v as, nato v ā (z nadomestno dolžino za odpadli bs, oz. s, npr. v āverto iz asverto). Od Avgustove dobe naprej se uveljavi pisava a pred soglasniki, ab pred samoglasniki in pred h: a tergo, ab illo, ab hostibus.

A. prislovno v sestavljenkah

1. = od, stran od: abdere, abducere, aberrare, abicere, abire, abesse, abrumpere, absolvere, abscidere, āvertere.

2. = do konca, docela, popolnoma: abuti, absumere.

3. ne-, malo-, slabo-: absimilis, absurdus, abuti, abnormis, āmēns.

B. kot praep. z abl. (od kod? — določa izhodišče)

I. krajevno

1. od, tam od, iz bližine česa, predvsem priglagolih premikanja, kakor abire, discedere, recedere idr.: ab aratro arcessebantur Ci., maturat ab urbe proficisci C., frumentum ab Asia comportare C., a fundamentis N. do tal, trahere ferrum a vulnere O. iz ..., telum ab radice revellere V. s korenino (vred); vocem trahere a pectore V. globoko iz prsi, ab armis discedere C. ali recedere Ci., surgere a cenā C., ab signis absistere C., a sole abire Ci. s sonca stopiti, paululum a sole (sc. recede) Ci., exercitum ducere ab Allobrogibus C. z alobroške strani; tako tudi pri mestnih imenih = stran od, izpred izpod, iz okolice (sam abl. = iz): exercitu ab Alba accito L., Libo a Brundisio discessit C. iz brundizijske luke, ab Gergovia discedere C. izpred, izpod (po neuspešnem obleganju), victor ab Oechalia (sc. rediens) O., phalanx ibat a Tenedo V., ab Sardibus proficisci L., ab Roma (= a Romanis) legatos venisse L., a Laodicea litteras accepisse Ci.; pogosto ab aliquo (zlasti a me, a te, a se, a nobis, a vobis) od koga proč = iz hiše koga: a fratre quae egressa est meo Ter. iz hiše mojega brata, foris concrepuit hinc a vicino sene Pl., a Pontio Ci. ep. iz Poncijeve hiše, quisnam a nobis egreditur foras? Ter., domo abs te afferto Pl., venit (Pompeius) etiam ad me in Cumanum a se Ci. ep. (pri nadalj. III., 3.). Posledica premikanja je razdalja: longe abesse a finibus C., procul a patria V., (Sulmo) milia novies distat ab urbe decem O., pren. o razdalji (= razliki) v činu in vrsti: proximae a nobis partes Cu. za nami, alter ab illo V. za njim, alter ab undecimo annus V. = dvanajsto, heros ab Achille secundus H. za Ahilom, potentiā secundus a rege Auct. b. Alx., quartus ab Arcesila Ci., ab Iove tertius Aiax O.; pogosto pri glag.: abhorrere, distare, differe ab aliquo (ab aliqua re) Ci.; abalienatus a nobis, aversus a vero, avolsus a meis Ci., mutatus ab illo V. različen od ..., non (haud) ab re est L. ni daleč od stvari = spada k stvari, je primerno. koristno; ab re consulere Fl. dajati škodljiv nasvet.

2. s premaknjenega stališča na videz na vprašanje kje? = na, v, s (z gen.) idr.: erat a septentrionibus collis C. od severa = na sever, severno, ab labris argento circumcludunt (cornua) C. z robov = na robovih, ab alto caelo V., residens flevit ab arce Pr., securus ab alto spectator Lucan., sagittae pendent ab umero Ci., ali pendēre a malō V. z rame, z jambora = na rami, na jamboru, prim.: columbam suspendere a mālo V. obesiti (da visi z jambora) na jambor, ab summo incipere Pl. pri, a caudā de ovo exire Plin. z repom naprej, Gallia attingit ab Sequanis Rhenum C. s sekvanske strani, sl. navadno: na sekvanski strani, castra munita a porta decumana C. na strani dekumanskih vrat, pri dekumanskih vratih, a dextra C. z desne, na desni, ab ea parte C. z one strani, na oni strani, ab infimo C. od spodaj navzgor, tudi: prav spodaj, ab utroque viae latere Sen. ph., a Delta transire Auct. b. Alx. na strani, kjer je delta, pri delti, ab Romanis cecidere ducenti equites L. na rimski strani, nonnulli ab novissimis proelio excessere C. v ozadju (ne part.!); poseb. voj.: a fronte Ci., C. spredaj, a tergo Ci., C., L. zadaj, a latere (lateribus) Ci., C. s strani, na strani, z boka (npr. napasti sovražnika), a dextro cornu C. na desnem krilu, a novissimo agmine C. v ozadju, ab milibus pasuum minus duobus castra posuerunt C. v razdalji ... korakov; tako tudi pri geogr. izrazih: Cappadocia, quae patet a Syria Ci. iz Sirije, na sirski strani, ab occasu et ortu solis L. na zahodu in vzhodu, pinus succendit ab Aetna O. na Etni; pren.: ab omni parte beatum H. v vsakem oziru. Poseb.: stare ab aliquo N. ali esse, facere, sentire ab aliquo Ci. na koga strani stati, biti ob kom, za koga, vleči s kom, hoc est a me Ci. to je zame, meni v prid, vir ab innocentia clementissimus Ci.

II. časovno

1. od, začenši: ab hora tertia bibebatur Ci., ab hora septima ad vesperum C., a mane ad noctem usque Pl., a consulatu eius usque ad extremum tempus N., a puero N. ali a pueris Ter., Ci. ali a pueritia, ab ineunte aetate Ci. od mladih let = pesn. a parvulo Ter., a teneris V.; augures omnes usque a Romulo Ci. od Romula naprej, centesima lux est haec ab interitu Clodii Ci., ab initio, a principio Ci., ab integro Ci. znova, a Chao V., ab urbe condita Ci., L. od ustanovitve mesta, ab incenso Capitolio S. po požaru, a Sulla et Pompeio consulibus Ci. po konzulatu, ab ovo usque ad mala H., Romani usque ab sole orto in multum diei stetere in acie L.

2. occ. brž (takoj, precej) po: ab re divina mulieres apparebunt Pl., a prima obsidione ad Caesarem confugerat C. takoj po začetku obleganja, ab his praeceptis contionem dimisit L., ab hoc sermone dimissus Cu., recens ab incendio L., surgit (tacuit) ab his O. po teh besedah, pulli a matre Col.

III.pren.

1. vzročno
a) (redko) pri glag. v act.: od, po: haec litterata est, ab se cantat, cuia sit Pl., cum (mundus) ipse per se et a se et pateretur et faceret omnia Ci., a se instituere Col. sam poučevati; pogosteje pa
b) pri logičnem subj. v pass. razmerju: od, (včasih) po (če stavka ne slovenimo rajši aktivno); toda a(b) le pri osebah ali poosebljenih pojmih (sicer abl. instrumenti): vinci ab Aenea V., doceri, laudari, reprehendi, interfici, occīdi ab aliquo Ci., rex a suis appellatur C., laudatur ab his, culpatur ab illis H., credas non de puero scriptum, sed a puero Plin. iun., ita generati a natura sumus Ci., efflagitatus a provincia Ci., a legibus delicta puniri L., animus ab ignavia atque socordia corruptus est S. Od tod tudi pri act. intr. glagolov s pass. pomenom: mare a sole collucet (= illustratur) Ci., se ita a patribus didicisse (= doctos esse) C., pati ab aliquo (gr. πάσχειν ὑπό τινος) C., ab aliquo (ab aliqua re) interire Ci. ali perire Ci., Pr., Plin. ali mori Val. Fl., Fl. ali Cadere O., T., Suet. ali occīdere O., perire a morbo N. za boleznijo, ab aliquo vēnire Ci., Q., salvere (= salutari) ab aliquo Ci. ep.; tako tudi pri glag. dobiti, vzeti, zahtevati, slišati, izvedeti ipd.: summos honores a populo Rom. adipisci Ci., pecuniam ab aliquo sumere, capere Ter. ali accipere Ci., N., ferre aliquid a tuturibus Ci., a Sequanis impetrat C., hoc a vobis populus Rom. exspectat Ci., praemia ab se exspectarent C., audivi a maioribus natu Ci., audiere ab novo duce novum consilium. L., timere ab aliquo Ci. Včasih nam. dat. pri gerundivu, zlasti za predhodnim drugim dat.: fortis et a vobis conservandus vir Ci., quibus (viris) est a vobis consulendum Ci. Redko pri adj. in Subst.: ab simili clade profugus L., inops urbs ab obsidione L., ferox ab re bene gesta L. po ..., a radiis sideris niger O. počrnel od ..., tempus a nostris triste malis O. moten od ..., murus ab ingenio notior ille tuo Pr., mammosa Ceres est ipsa ab Iaccho Lucr., ab illo iniuria Ter. storjena od ..., plaga ab amico Ci., a bestiis ictus Ci., fulgor ab auro Lucr.

2. pri pojmih izhajanja in izviranja: iz, od: ille a Iove ortus filius Ci., ortus a Pylaemene N., ab Sabinis bellum ortum L., qui nascentur ab illis V., generari et nasci a principibus T., a M. Tullio esse Ci.; tudi brezglagola: Decius ab illis Muribus Ci. iz rodbine ..., Belus et omnes a Belo V. in vsi Belovi potomci; pri subst.: amicitiae ortus a natura Ci., ab ipso Rheno iactabat genus Pr.; pren.: facinus natum a cupiditate Ci., nostri illi a Platone et Aristotele Ci. Platonovi in Aristotelovi učenci, qui sunt ab ea disciplina Ci. iz one filozofske šole. Pogosto nam. adj.: nostris ab ovilibus agnus V., dulces ab fontibus aquae V. voda, zajeta iz vrelcev (fontium aquae = voda v vrelcih); pri mestnih imenih: Turnus Herdonius ab Aricia (= Aricinus) L. iz Aricije, coloni a Velitris (= Veliterni) L., legati ab Ardea (= Ardeates) L., pastor ab Amphryso (= Amphrysius) V.; podobno pri osebnih imenih: a Pyrrho perfuga Ci., legati ab Alexandro Ci., ab Attalo Cretenses sagittarii L.; occ. pojasnjuje
a) po kom ali čem se kaj imenuje ali etimološko izvaja: po, iz: tribus appellavit a tributo, Quirites a Curibus appellati, puero ab inopia Egerio inditum nomen L., cum locupletes assiduos appellasset ab aere dando Ci., Chaoniam omnem Troiano a Chaone dixit V., a Thybri Itali fluvium Thybrim diximus V., acquirere est ab „ad“ et „quaerere“ Varr.
b) vzrok, nagib: zaradi, iz: ea cura intentos habebat romanos non ab ira tantum, quam quod ... L., ira ab accepta clade L., arcus ter maesta movit ab ira Sil., ab odio, a spe L., neglegentius ab re gesta ire L.; sem sodi tudi pesn. zveza ab arte z umetnostjo, umetelno: O., turben, quem celer adsueta versat ab arte puer Tib., falcatus ab arte ensis Sil.

3. pri pojmih ločevanja, odvračanja, zadrževanja ipd.: secerne te a bonis Ci., secerni autem blandus amicus a vero ... potest Ci., mons ..., qui Avernos ab Helvetiis discludit C., Gallos ab Aquitanis Garumna flumen ... dividit C., suum consilium ab reliquis separare C., urbem ab arce intersaepire L., tironem a veterano dissociant T., homines ab iniuria arcere Ci., coerceri ab effusa praedandi licentia L. ali libidines a liberis et a coniugibus Ci., a periculo prohibere rem publ. Ci., prohibitus es a tuis aedibus Ci., continere suos a proelio C. ali animos a libidine S. ali se a supplicio Ci., tenere manus ab aliquo O., temperare a lacrimis V., a Venere se liberaverunt Ci., pri adj.: provincia a praedonibus libera, res familiaris casta a cruore civili, Messana ab his rebus vacua atque nuda Ci.; occ. pri pojmih varen, zavarovan: proti, zoper (pri pojmih varovanja v sl. sam gen.), pri pojmu braniti: proti, zoper (v sl. še pogosteje sam gen. ali dat.): pudicitia tuta ab libidine Ci., securus a fraude et libidine Cu., fines suos ab excursionibus et latrociniis tueri, ab eius audacia liberos tegere, defendere vitam a telis Ci., defendere Galliam ab iniuria C., defendere a frigore myrtos V., tegere aliquem ab ira impetuque hominum L., protegere naves a ventis C.

4. izražanje omejitve ali ozira: s kake strani, glede na, z ozirom na kaj: a me pudica est Pl., dolere ab oculis, ab animo Pl. na (čem), res summi periculi non solum a fame, sed etiam a caede Ci., laborare a re frumentaria Ci., paratus ab omni re Ci., na vsako stran, v vsakem oziru, imparati cum a militibus tum a pecunia Ci., firmus ab equitibus Ci. ep. a vi praestare nihil possum Ci., nihil adulescenti neque a natura neque a doctrina deesse sentio Ci., tibi nullum a me amoris officium defuit Ci. ep. z moje strani, kolikor je bilo na meni, Gabinium spem habere a tribuno plebis, a senatu desperasse Ci. Posl.: ab A. Sextilio dicit se dedisse Ci. z nakaznico na A. Sekstilija; od tod: a se dare (solvere) Ci. iz svojega žepa plačati, scribe decem a Nerio H. (gl. scrībō).

5. označuje del telesa, s katerim kdo komu streže, ali predmet, s katerim se kdo ukvarja: servus a pedibus Ci. ep. tekač, strežnik, lakaj, a manu servus ali samo a manu Suet. pisar, ab epistolis Suet., Lamp. tajnik, a libellis Suet., Lamp. sprejemalec prošenj, a rationibus Suet. računovodja, a memoria Lamp. cesarski historiograf, officium a voluptatibus Suet. služba za prirejanje zabav.

6. pozno pri komp. nam. quam = kakor, ko, od in pri poz. =več kot.

Opomba: Po vzoru pogovornega jezika radi vežejo poklas., zlasti pozni pisci a(b) s samostalniško rabljenimi prislovi, npr.: a foris Plin. ali a peregre Vitr. ali (pozno) ab intus od zunaj, iz tujine, ab invicem Ap. nasprotno, obratno, a longe Hier. od daleč, a nunc Eccl. odslej, a modo Hier. od nedavna.

abeō -īre -iī -itūrus

1. oditi, iti od kod, odhajati, odpotovati: abeam an maneam Pl., abiit, excessit, evasit, erupit Ci.; pogosto imp.: abi, nuntia Romanis L. pojdi in naznani; (ljubeznivo zavračajoč): abi, ludis me, credo Ter. pojdi, ti me menda zasmehuješ , abi, virum te iudico Ter. pojdi, ti si možak; (zmerjaje odganjajoč): abito, quo lubet ali abito, quo voles Pl. poberi se, abi in malam rem ali in malam crucem Pl. vrag te nesi, bes te plentaj, abin' (gl. v opombi) hinc in malam rem? Ter. se ne pobereš = poberi se, pojdi zlodejem gost, quin tu abis in malam pestem malumque cruciatum? Ci. da bi te kuga pobrala in vse zlo, abi cum ... rogationibus tuis L. pojdi se solit s ...; (rahlo odpravljajoč): non es avarus, abi H. odpuščen si. Izhodišče: abire hinc Pl., L., illinc, inde Ci., unde abii? V., ut unde abissent, eodem statim redirent Ci., v abl.: urbe, domo Pl., comitio L., montibus his V., sedibus, Suriā T., toda abire fugā (abl. modi) V. bežeč, equis (abl. instrumenti) L. odjezditi; pren.: abire magistratu Ci., L., T. ali consulatu Ci. ep. ali flaminio L., Val. Max. ali sacerdotio Gell. ali honore Suet. ali tutelā Icti. odstopiti (odstopati) od ...; večinoma s praep.: ab urbe L., ab his locis Pl., a subselliis Ci.; ex concilio, ex regno L., ex agris atque urbibus Ci., ex Africā S.; de Siciliā, de provincia Ci.; poseb. ab oculis Pl., Sen. ph. ali ex oculis L. ali e(x) conspectu Pl., C., S. izpred oči izginiti; res abit ab aliquo Ci. uhaja komu, ne dobi je (na dražbi). Smer: huc Ter., quo, aliquo Pl., quorsum H., Val. Max., pretium retro abit Plin. iun. niža se; z acc.: foras Ter., rus Pl., domum Ter., L., suas domos L., abi tuam viam Pl.; s praep.: in aliquas terras Ci., in nubes O. vzplavati, in Tuscos in exsilium, in Volscos exsulatum L.; ad Pompeium Vell., per angiportum ad herum Pl.; sub iugum L.; trans mare Amm.; abis periturus (v smrt) V.; z inf.: abi quaerere Pl.; s predik. določilom: (na kak način) oditi, odhajati, odnesti jo, (poseb. o vojakih in vojnah) bojišče zapustiti (zapuščati): Ca. fr., Val. Max., Arn., sublimis abiit L., pauci integri abeunt S., omnia malle quam victi abire S., ne hostes inultos abire sinat S., bellis victor abibat omnibus V., nemo non donatus (prazen) abibit V., tu missus abibis H., boš (sodno) oproščen, Hector abit violatus vulnere nullo O., inde abiere Romani ut victores, Etrusci pro victis L. kakor že zmagovalci, kakor že premaganci; z adv.: honeste abire Ter., ne impune abeat Varr., impune abeuntem hostem sequi Cu.; od tod abs.: neque eum, si illo accessisset, abiturum Ci.; pren.: (o dejanju samem) osta(ja)ti brez posledic: Ter., Sen. ph. et tr., non posse istaec sic abire Ci. kar tako ostati, non hoc tibi sic abibit Cat. kazen za to ti ne uide.

2. pren.
a) preteči, miniti, (iz)giniti, izgubiti (izgubljati) se: Ca. fr., Val. Fl., Mel., abiit hora Ter., abiit ille annus, illud tempus Ci., fides, timor, terror L., pestilentia Ci., abit somnus, abibit amor O., abeunt pallorque situsque O., abeuntia vela O., abit sucus in aëra, spiritus in auras O., sol abit Pl. zahaja, abeunt in nubila montes Sil.: evfem.: oditi (o smrti): Luc. ap. Non., e medio Ter., in communem locum Pl., e vitā Ci., ad deos Ci., ad plures Petr., abiturus illuc, quo priores abierunt Ph.
b) prodreti (prodirati): cornus sub pectus abit V., vis mali abit per artus O., longius nefas abiit O. se je razpasla.
c) oddaljiti (oddaljevati) se, odstopiti (odstopati) od česa, zaiti (zahajati) vstran (v govoru): Naev. fr., non longe abieris Ci. ni ti treba daleč iskati zgledov, nec nunc incepto longius abierim T., vide, quo iudicium meum abeat Sen. ph. kam meri, quid ad istas ineptias abis? Ci., abeo a sensibus Ci., ne longius abeam Ci., etiam tu hinc abis? Ci. tudi ti se izneverjaš moji stvari? illuc, unde abii, redeo H., ab. a iure Ci. pravico kršiti, ab emptione Icti. razdreti kupčijo.
č) preiti, prehajati na koga: Sen. rh., ad sanos abeat tutela propinquos H., abit res a consilio (ducis) ad vires ... pugnantium N., abire in avi mores L. privaditi se jim, in ora hominum pro ludibrio L. priti ljudem v zobe in posmeh; occ. preiti, prehajati, spremeniti (spreminjati) se v kaj: Luc. ap. Varr., abire in radices Ca. ali in semen Plin., vestes in villos abeunt O., deus in flammas abiit O., in auras aëraque umor abit O., abire in ventos O., abeunt studia in mores O. se spremene v načela; gram. e in u abiit Varr. je prešel.
d) porabiti (porabljati) se, (po)trošiti se: in quos sumptus abeunt fructus praediorium? Ci.

Opomba: Abin' = abisne: Kom.; impers.: abire me vis; abibitur Pl. pojdem, ne irrito incepto abiretur L.; pf. abī: Stat., abit: Pl., Ter. in poklas. pesn., abīvit Aug., ábiĕrunt Ph.; inf. pf. skoraj redno abisse, le pesn. abiise.

abota samostalnik
(nesmisel) ▸ ostobaság, esztelenség
Pravo, ki ne dopušča ljudem, da bi delali in ustvarjali dobrine in storitve, ni pravo, ampak abota. ▸ Az a törvény, amely nem engedi az embereknek, hogy dolgozzanak és anyagi javakat, szolgáltatásokat hozzanak létre, nem törvény, hanem ostobaság.

abripiō -ere -ripuī -reptum (ab in rapere)

1. odtrg(ov)ati, odnesti (odnašati): beluam Cu. požreti (o morju), coniugem O., nasum mordicus Pl. ali articulos morsu Ph. odgrizniti, nodum Pers., vi fluminis abrepti C., tris (naves) Notus abreptas ... torquet V., tempestate abripi L., Q.; pren.: tempestate abreptus est unus Cl.; refl.: se abripere pobrisati jo: foras Pl., sublatis signis L., domum Suet.

2. occ.
a) odvleči, odgnati, odtirati: aliquem intro Pl., Ter., aliquem hinc in cruciatum Ter., cives abreptos in Asiam ad regem miserunt H. v sužnost, eum de convivio in vincula abripi iussit Ci., abr. virginem a complexu patris L., liberos eorum ... in servitutem Auct. b. Afr.
b) ujeti, ugrabiti: Pl., Ter., abrepta ex eo loco virgo Ci., abripere coniugem (ljubico) Pr., coniuges ad libita Caesarum T.
c) iztrgati, na silo vzeti, jemati, odvze(ma)ti, ugrabiti (ugrabljati), uropati: familias abripuerunt, pecus abegerunt Ci., quae regi portarentur, abripiebat N., abreptum divellere corpus V., abrepta quaedam signa T.; pren.: abrepto amore Pr. ljubezni rešen.

3. pren.: natura a parentis similitudine eum abripuit Ci. ga ni storila podobnega očetu, natura abripuit Romulum ad humanum exitum Ci. ga je hitro vzela, kakor ljudi sploh, cum dispersos pavor fugientium abriperet T., qua sacer abripitur caeco descensus abripuit Val. Max. je doletela obsodba.

abscēdō -ere -cēssī -cēssum

I.

1. oditi, odhajati, umakniti (umikati) se (naspr. accedere): minasque, ni procul abscedat ..., addunt O. Izhodišče: abscede hinc Pl.; z abl.: latere tecto Ter. = rešiti se, thalamo Sil., triclinio Suet.; večinoma s praep.: ab illis, e conspectu Pl., numquam senator a curia abscessit aut populus e foro L., a corpore (mortui) T. Smer (redko sporočeno): istuc Pl., retro Sil., Rhodum T., navis longe in altum abscesserat Pl. je odplula; voj. odriniti, umakniti se: inde L., Thebani Spartā abscesserunt N., absc. ab Hannibale L., nec ab armis aut loco suo, moenibus, a moenibus L., obsidione L. opustiti obleganje, Thyrio, a Capuā L., Armeniā T., neque prius abscesserunt (sc. e proelio) N.; pogosto brezos.; non ante abscessum est, quam ... T. niso se prej umaknili, manibus aequis abscessum T. bitka je ostala neodločena.

2. (o zvezdah) odmakniti se, premakniti (premikati) se: cur Veneris stella numquam longius XLVI partibus, Mercurius viginti tribus a sole abscedat Plin., luna abscedens (naspr. accedens) Plin. pojemajoči, stari mesec.

3. odmikati se = (iz)giniti: cor abscedet Ci., quantum mare abscedebat L. je izginjalo izpred oči.

4. subst. pt. pr. abscēdentia -ium, n (slikarsko in arhit.) v perspektivi odmikajoči se deli (naspr. prominentia): Vitr.

5. medic. izločati se iz telesa, gnojiti se: aliquid sub lingua abscedit Cels.; subst. neutr. pl. (pt. pr.): omnia abscedentia (= omnes abscessus) Cels. gnojne razjede.

— II. pren.

1. (časovno) oddaljiti (oddaljevati) se: neque admodum a pueris abscessit (in daleč) neque admodum adolescentulust Naev. fr.

2. odstopiti (odstopati) od česa, izogniti (izogibati) se čemu, izmakniti (izmikati) se čemu: incepto irrito L., non militaribus modo, sed civilibus quoque muneribus L., nec ... ille (Piso) abscessit (od obtožbe) T.

3. iti s tega sveta, umreti: Cypr., cogitet, quam purus abscedat Lact.

4. (pre)miniti, (iz)giniti, zapustiti (koga): somnus ut abscessit O., abscesserat imago (sanjska podoba) Plin. iun.; cito ab eo haec ira abscedet Ter. ga bo minila; z dat.: nonne vides Pallada mihi abscessise? O. da me je zapustila.

5. occ. upasti (upadati), izgubiti (izgubljati) se, zmanjk(ov)ati (naspr. accedere): cives urbium, quae regno abscedunt L., ne quid abscederet Suet.; (v besedni igri): abscedent minae, non accedent Pl.

Opomba: Star. abscēssem = abscēssissem: Sil.

absence [apsɑ̃s] féminin odsotnost, nenavzočnost, neudeležba, izostanek; pomanjkanje, nedostatek; juridique pogrešanost; pluriel raztresenost, nepazljivost

absence pour cause de maladie izostanek zaradi bolezni
absence de l'atelier izostanek od dela
absence de bruit, de fumée nehrupnost, brezdimnost
absence totale de gout popolno pomanjkanje okusa
absence de courant izpad električne energije
absence illégale nedovoljen izostanek (odsotnost)
absence de ressources ubožnost
en l'absence du directeur, voyez son adjoint če je direktor odsoten, se obrnite na njegovega pomočnika
en l'absence de preuve zaradi pomanjkanja dokazov
il a brillé par son absence à la réunion njegova odsotnost na sestanku (seji) ni ostala neopažena
faire des absences manjkati
remarquer l'absence pogrešati (de quelqu'un koga)
avoir des absences (de mémoire) biti raztresen, pozabljati, biti začasno duhovno odsoten

abstrakten pridevnik
1. (o umetnosti) ▸ absztraktGre za abstraktno skladbo, ki poslušalcu dopušča svojo interpretacijo. ▸ Ez egy absztrakt darab, amelyet a hallgató a maga módján értelmezhet.
Povezane iztočnice: abstraktna tehnika

2. (nematerialen; pojmoven) ▸ absztrakt, elvontNi dovolj, da otroku nevarnost opišemo z abstraktnimi pojmi. Nevarnost mu moramo pokazati. ▸ Az nem elég, ha a gyermeket fenyegető veszélyt elvont fogalmakkal magyarázzuk el. A veszélyt meg is kell mutatnunk neki.

3. (nekonkreten; nejasen) ▸ absztrakt, elvontZakoni so pisani v abstraktnem jeziku in jih je zato mogoče tolmačiti različno. ▸ A törvények absztrakt nyelven íródtak, ezért különbözőképpen értelmezhetők.

absum -esse, āfuī, āfutūrus (redkeje abfuī, abfutūrus); pesn. in ret. cj. impf. āforem, inf. fut. āfore; pravzaprav „odsostvovati“ (naspr. adesse prisostvovati)

I.

1. odsoten biti, ne biti kje, izost(ja)ti od kod; abs.: Dareus, dum ipse abesset, custodes reliquit N., vellem abesset O.; abese longe, longe gentium, procul, propius Ci.; litota: nec (Iuno) usquam aberit V. bo vselej prisotna. Izhodišče: non longe hinc Pl.; s samim abl.: domo et foro Ci. ep., Athenis N., et poteras nuptā lentus abesse tuā O.; večinoma s praep.: ab domo Pl., L., a foro, ab urbe, ex urbe Ci.; evfem. = pregnan biti: afui simul cum re publ. Ci., qui nulla lege (nezakonito) abessem Ci., Scythicique in finibus Histri ille ... lusor Amoris abest (= vivit absens) O.; occ. ne udeležiti (udeleževati) se česa, ne biti pri (v) čem, ne priti (prihajati) k čemu; z abl.: publicis consiliis L., clades, quibus afui, unus omnium maxime sensi Ci., ea fuit causa, quare toto bello abessent C.; s praep.: a periculis S., ab hoc concilio, ab his studiis Ci., a consilio, a bello C.; afuisse me in altercationibus fero non moleste Ci.

2. ne pomoči (pomagati) komu, zapustiti (zapuščati) ga (naspr. adesse, defendere; prim. deesse = na cedilu puščati); abs.: nusquam abero (sc. tibi) et tutum patrio te limine sistam V., facile etiam absentibus nobis (brez nas) veritas se ipsa defendet Ci.; večinoma z dat.: longe iis fraternum nomen populi Rom. afuturum C. da jim ne bo nič pomagalo (koristilo), ut mirari Torquatus desinat, me, qui Autronio afuerim, Sullam defendere Ci., nec deus dextrae erranti afuit V.

3. pren. manjkati, ni, manjka česa (prim. deesse); abs.: studium semper adsit, cunctatio absit Ci., mecum leges, mecum libertas afuit Ci., cum omnia subsidia vitae abessent L., quidquid abesse poterat Cu. kar se je lahko utrpelo; z dat.: abest historia litteris nostris Ci., hoc unum illi, si nihil utilitatis habebat, afuit (ni bilo), si opus erat, defuit (se je pogrešalo) Ci., fraudem et sermoni et rei abesse L.; pesn.: remo ut luctamen abesset V. da bi se veslalo brez težave, curtae nescio quid semper abest rei H.; z a(b): memoria a meo sensu afutura Ci., (tua virtus) aberat a me Ci., quae libido ab oculis, quod facinus a manibus tuis afuit? Ci., et quo plus intererat, eo plus aberas a me, cum te non videbam Ci. ep. tem občutneje sem te pogrešal, neque animus neque corpus a vobis aberit S.

II.

1. daleč, stran, oddaljen, ločen biti: ii, qui longissime absunt C. najbolj oddaljeni, hostium copiae non longe absunt Ci.; tudi: prope, propius, proxime, procul, alte abesse Ci., L. idr.; z a(b): cum domus patris a foro longe abesset Ci., non longe a Tolosatium finibus absunt C. Razdalja z acc.: Teanum a Larino abest XVIII milia pasuum Ci., quot milia fundus abesset ab urbe Ci., abesse aliquot dierum viam Ci., quinque dierum iter a Carthagine L.; z izpuščenim subst.: quadridui (sc. viam) ab Autronio abesse Ci., bidui aberam Ci.; redkeje z abl.: abesse bidui spatio ab eo Ci., aequo ferre spatio ab castris abesse C., abesse VII milium intervallo C.

2. pren. daleč, oddaljen biti, nič ne imeti opraviti s čim, ne biti (v časovnem pomenu in o abstr. pojmih): cuius aetas a senatorio gradu longe abesset Ci., appropinquatio mortis, quae certe a senectute non potest longe abesse Ci., tantum afuit ab insolentia gloriae N., abesse a carcere et a vinculis Ci., nisi me animus fallit, haud multum a me aberit infortunium Ci., neque abest suspicio C. in človek bi sumil, suspicere ..., quod abest longissime Ci. na kar ni misliti, paulum abesse a capienda urbe Iust. skoraj (malodane) osvojiti si mesto; kot izraz želje v opt.: vis absit, ferrum ac lapides removeantur Ci. nasilja naj ni, carnifex ... absit non modo a corpore civium, sed etiam a cogitatione Ci., absit publica fraus L. naj se ne omeni; z abl.: absint inani funere neniae H. naj se opuste pri ..., absit invidia verbo ali absit verbo invidia L. ali le absit invidia Cu. ne bodi samohvalno rečeno, bog ne daj predrzne besede; tako se lahko absit sloveni tudi, kadar je njegov subjekt stavek z ut ali inf.: bibere aut etiam ēsse inter agendum ... ab oratore meo procul absit Q. bog ne daj, da bi pil ... = piti ... nikakor ne sme, absit, ... ut Milonem hospitem ... deseram Ap. bog ne daj, da bi ..., nočem ...

3. occ.
a) prost biti česa: abesse a vitiis, a molestiis Ci., a qua suspicione ille aberat plurimum Ci., quamquam abest a culpa, suspicione tamen non caret Ci., afuit a societate sceleris N., abesse a cupiditate pecuniae N., a poena Cod. Th.; pesn. z dat.: abfuimus dolori O. pozabili smo bolečino.
b) razločevati se, razlikovati se, različen biti: abesse plurimum a saltatore debet orator Ci., nulla re longius absumus a natura ferarum Ci., longissime Plancius a te afuit Ci. = te je prekosil; tudi o abstr.: id autem tantum abest ab officio, ut nihil magis officio possit esse contrarium Ci., a schemate procul abest communicatio Q.; tudi = zaosta(ja)ti za kom, ne dosegati koga (v čem): consultus iuris ... abest virtute diserti Messalae H., a Zeuxide abest discipulus Q.
c) ne strinjati se s čim: a sententia, a consilio fugiendi Ci., sed ab eo plurimum absum Ci. to mi niti na kraj pameti ne pride.
č) (o stvareh) ne spodobiti se, ne prikladati se, ne ujemati se, ne pristajati: musice abest ab principis persona N., haec etsi ficta sunt a poëta, non absunt tamen a consuetudine somniorum Ci. se čisto dobro ujema.

4. pogosto abest brezos. v nekaterih reklih,
a) v nikalnih izrazih haud multum, haud (non) procul, non longe abest, quin ... ni mnogo (malo je) oddaljeno od tega, da ne bi ... = malodane ..., skoraj bi: Ci., L. idr., neque multum afuit, quin etiam castris expellerentur C. malo, da niso bili ... = skoraj bi bili izgnani tudi iz tabora, minimum afuit, quin periret V., nihil afore credunt, quin V. že mislijo; paulum (= non multum) abest, quin ... C., Suet.; quid abest quin ...? L., včasih z dodanim ab eo: neque multum abnesse ab eo, quin ... C.; osebno: Ap., haud multum afuere, quin opera perrumperent L. ap. Prisc.; osebno in pozitivno: ille longissime aberit, ut credat Ci.
b) v pozitivnem reklu tantum abest, ut ... ut ... toliko je oddaljeno od tega, da (bi) ..., da ... = ne le da ne ..., ampak ali še (celo) ...: tantum abest, ut gratiam quaesisse videar, ut multas susceperim simultates Ci. ne le da nisem iskal hvale, še celo mnogo sovraštva sem si nakopal, tantum afuit, ut exercitum periculosum putaret, ut in eo praesidium rei publicae poneret Ci. ne samo da se mu vojska ni zdela nevarna, še celo varnost države je polagal vanjo; v drugem ut stavku pogosto etiam, quoque: Ci. ep., Suet., redkeje contra: L., potius: le Ap. = marveč, še celo, nasproti; namesto drugega ut stavka samostojen stavek z etiam idr.: tantum abest, ut se indicet, perficiet etiam ... Ci., tantum aberat, ut binos scriberent, vix singulos confecerant Ci. Drugi ut stavek je konsekutivni stavek besedi tantum, prvi kaže v želelni obliki to, od česar je kaj oddaljeno, zato stoji pred njim včasih še ab eo: L., tantum autem abest ab eo, ut malum mors sit, ut verear Ci. Redko osebno: Lucr., milites tantum afuerunt, ut perturbarentur, ut potius accessiones fecerint Auct. b. Alx. — Od tod adj. pt. pr. absēns -sentis

1. odsoten, nepričujoč, nenavzoč (naspr. praesens, coram)
a) predikativno: semper absenti adfui Deiotaro Ci., a quo vivo nec praesens nec absens rex quicquam impetravit Ci., Appium fratrem absentem (za njegove odsotnosti) de fundo deiecit Ci., absens mecum in gratiam rediit Ci. kot pregnanec; o umrlih: Vitr., absentes (poëtae) sunt pro praesentibus Pl.; o takih, ki ne nastopajo kot sokandidati za častne službe, čeprav so v Rimu: Ci. (De re publ. VI, 11), plebs tribunos plebi absentes Sex. Tempanium, A. Sellium, Sex. Antistium ... fecit L.; o nekom, ki ni prišel pred sodnika, čeprav je bil poklican: de absente iudicare Ci.; pogosto kot predikat v absolutnem abl.: me absente Ci. med mojo odsotnostjo, te praesente absente Ter. bodi prisoten ali odsoten; v starejšem jeziku stoji včasih absente nam. pl. absentibus: nescio quid absente nobis turbatumst domi Ter.; pren.: z duhom neprisoten: cum milite isto praesens absens ut sies Ter., mente ac sensu absentissimus Aug.
b) atributivno: amicorum colloquia absentium Ci.

2. (o krajih in rečeh) daljen, oddaljen: Rhodos H., Romae rus optas, absentem rusticus urbem tollis ad astra levis H., ventis absentibus Stat. če jih ni; abs. rogus Mart., absentes comae Mart. ki jih v resnici ni, versus absentes dicere Gell. ki jih človek nima napisanih pred seboj = verze na pamet (= iz glave) govoriti.

acabar dokončati, dovršiti, izvesti, zaključiti, izgotoviti; mučiti, nadlegovati; izčrpati, porabiti; pokvariti (zdravje); doseči, dobiti; končati se, zaključiti se; umreti

acabar a. con alg. od koga kaj doseči
es cosa de nunca acabar temu ni ne konca ne kraja!
antes que acabes, no te alabes ne hvali dneva pred nočjo
acabar con alg. opraviti s kom
¡esto acabará conmigo! tega ne morem več zdržati! to bo moj konec!
acabar con a/c uničiti, pogubiti
acabar de entrar pravkar vstopiti
acaba de llegar pravkar je prispel
acabar de comer pojesti
acabar de escribir do konca napisati; nehati s pisanjem
acaba de publicarse pravkar izšlo
¡acaba de parir! izreci no že (kar misliš)!
acabar en punta šiljast biti
acabar en vocal na samoglasnik se končevati
acabó por comprender končno je uvidel
acabó diciendo que na koncu je dejal, da

accoutumé, e [-tüme] adjectif navaden, običajen; (na)vajen

à l'heure accoutumée ob običajni uri
être accoutumé à quelque chose biti vajen česa, navajen na kaj
il n'y est pas accoutumé ni tega vajen
comme à l'accoutumée kot običajno

accrocher [akrɔše] verbe transitif obesiti; natakniti se (quelque chose na kaj); automobilisme trčiti ob; technique priklopiti; militaire spopasti se, imeti prasko (quelqu'un s kom); familier ujeti, zgrabiti; figuré prestreči, ustaviti, ovirati

s'accrocher oprijeti se, okleniti se (à quelque chose česa), obviseti, obesiti se na, držati se za; automobilisme trčiti skupaj; familier prepirati se
se l'accrocher (figuré) pas si tesneje zategniti, odreči se čemu
s'accrocher au terrain (militaire) prilepiti se na zemljišče
ça accroche (familier) stvar ima neko težavo, tu nekaj ni v redu
ils s'accrochent ensemble (familier) spadajo skupaj, ujemajo se

acqua f voda:
acqua distillata destilirana voda
acqua dolce sladka voda
acqua minerale mineralna voda, slatina
acqua piovana deževnica
acqua potabile pitna voda
acqua salata slana voda
acqua santa blagoslovljena voda
acqua di seltz, acqua gassata sifon
acqua sorgiva, acqua di sorgente, acqua viva voda z izvira
acqua di Colonia kolonjska voda
acqua ossigenata vodikov peroksid
acqua pesante težka voda
acqua ragia terpentinovec
acqua regia zlatotopka
acque di rifiuto odpadne vode, odplake
acque termali termalne vode
passare le acque, far la cura delle acque zdraviti se v toplicah
affogare in un bicchier d'acqua utopiti se v kozarcu vode pren. obupati pred najmanjšo oviro
si assomigliano come due gocce d'acqua podobna sta si kot jajce jajcu
ha l'acqua alla gola voda mu že teče v grlo
la barca fa acqua barka pušča vodo; pren. posli gredo slabo
è come bere un bicchier d'acqua nič lažjega kot to! s tem opravim za malico!
acqua in bocca! nikomur niti besedice!
buttare l'acqua sul fuoco miriti
essere, sentirsi come un pesce fuor d'acqua počutiti se kot riba na suhem
fare un buco nell'acqua, pestar l'acqua in un mortaio, tirar su l'acqua con un paniere truditi se brez učinka, zaman
a fior d'acqua na gladini
frigger con l'acqua skopariti
lavorare sott'acqua spletkariti, rovariti
portar l'acqua al mare vodo nositi v Savo
il sangue non è acqua kri ni voda
stare a pane e acqua živeti ob kruhu in vodi
tirare l'acqua al proprio mulino vleči vodo na svoj mlin
acqua di un diamante čistost, sijaj diamanta
è un farabutto della più bell'acqua šalj. to je malopridnež kot le malokdo
PREGOVORI: acqua cheta rovina i ponti preg. tiha voda bregove dere
acqua passata non macina più preg. kar je bilo, je bilo

acquit [aki] masculin pobotnica, potrdilo o prejemu, o plačilu

par manière d'acquit bežno, površno, nemarno
pour acquit plačano!; znesek (hvaležno) prejel!
par acquit de conscience za pomirjenje vesti, da si ne bi (pozneje) česa očital
je pensais qu'il n'était pas à Paris; par acquit de conscience, j'ai téléphoné chez lui menil sem, da ga ni v Parizu; za pomirjenje vesti sem telefoniral na njegov dom

actualité [aktüalite] féminin (sedanja) pomembnost ali nujnost, sedanjost, sodobnost, aktualnost; pluriel dnevni dogodki, tednik ali dnevnik v kinu, na televiziji

d'actualité aktualen, pereč
question féminin d'actualité pereče vprašanje
actualités télévisées televizijski dnevnik ali obzornik
ce livre n'est plus d'actualité ta knjiga ni več aktualna
s'intéresser à l'actualité politique zanimati se za sodobna politična vprašanja

ad¹ k, proti, ob, označuje smer proti kakemu kraju (naspr. ab), ne pa prodiranja vanj (kar označuje in, naspr. ex)

A. V glasoslovnem oziru pomni st. lat. narečno obliko ar (prvotno at, prim. atavus): nihil ar me Luc., sicer tudi še v arvehant Ca., arcessere, arbiter. V sestavah se končni soglasnik (d, r) večinoma priliči: accurrere, afferre, agger, alludere, appellere, arripere, atterere; pred n in s obojna oblika: adniti in anniti, adsistere in assistere; pred nečistim s (S impura) stoji samo ā: āstare, āspergere (prek asstare, asspergere). Pomni še: adque, atque, *atqu' = ac.

B. Prislovno se rabi v sestavah ter pomeni (kažoč smer dejavnosti)

1. k, na, ob: adhinnire, admirari, adhortari, accipere, adversus idr.

2. v sestavah z glagoli premikanja: k, proti, pri-: adequitare, admovere, adire, accurrere, advenire, advocare idr.; tudi (dodajajoč) k čemu še kaj, vrh česa še kaj, do-: addere, addiscere, adicere, adquirere, adsumere.

3. pri glagolih mirovanja: ob, zraven, poleg: accubare, adiacere, adhaerere, astare.

4. pren. (izražajoč začetek in približevanje)
a) pri-, ob-, za-: adamare, adedere, arrodere, adurere.
b) blizu, približno, skoraj: adaeque (prim.: C. III. 1.)

C. Kot praep. z acc.

I. prostorno (krajevno)

1. na vprašanje kam? = k, proti: accedere ad aliquem Pl. (pri)bližati se komu = adire ad aliquem Pl., Ter., Ci., N., appropinquare ad summam aquam C., proficisci ad eum C. ali ad Syphacem L., ire ad hostem L. proti sovražniku, nad sovražnika, legiones ad hostem ducere C., L., ad genitore imas Erebi descendit ad umbras V., postquam ad aequora venit V., (pass.) ad hostem venitur N.; recessit ad auroram O., tendere manus ad Caesarem Ci. ali palmas (vultūs O.) ad sidera V., clamorem ad aethera tollit V., ea pars vergit ad septentriones C., ad meridiem N., ad orientem solem spectare C. proti vzhodu, adhinnire ad orationem Ci., ad sonitum vestigia torsit V. v smer glasu, ad omnes partes C. na vse strani, quem ad finem Ci., C., L. do koder, ad infimum C. navzdol, respectare ad tribunal L.; pri glag. pošiljanja, pisanja, poročanja (v sl. večinoma sam dat.): allegare aliquem ad aliquem Ci., litteras, epistulam dare ad aliquem Ci., librum ad aliquem mittere Ci. komu poslati = posvetiti; od tod tudi (elipt.) v naslovih: liber ad Rhodios de Manlii rebus gestis N., M. Tulli Ciceronis Cato maior de senectute liber ad T. Pomponium Atticum Ci.; perferre ali nuntiare aliquid ad aliquem Ci., referre ad senatum Ci., reportare ad aures alicuius V.; pren.: ad hoc consilium cum plerique accederent N., ad amicitiam alicuius accedere C., se aggregare ad alicuius amicitiam C., se inclinare ad causam senatus L., incumbere ad laudem Ci. ali ad ulciscendas iniurias Ci.; occ.
a) (pri krajevnih imenih) v okolico, v krajino česa, pred kak kraj: ad Capuam proficisci Ci., ad Genuam pervenit C., a Salonis ... ad Oricum venit C., Marius ad Zamam pervenit S., ad Veios exercitus ductus L.
b) (tja) do: ab imis unguibus usque ad summum verticem Ci., cinctae ad pectora vestes O., urbs ad solum diruta Cu., extendere agmen ad mare Cu.

2. na vprašanje kje? = pri, blizu pri, ob (prim. apud): ad suum maneat patrem Pl., ad me fuit Ter., Ci. obiskal me je, ad eius pedes iacet Ci., sepultus est ad quintum lapidem N., ad Hispaniam esse C., ad impedimenta pugnatum est C., pilum ducere ad Caesarem C., adest (constitit) ad aras V., multum fleti ad superos V. na zgornjem svetu, adesse (manere C.) ad exercitum L., surgit ad hos O. pred, med temi, cenare ad aliquem Gell.; nomen ad omnes nationes sanctum C., ad vulgus ingratum iudicium L. (pri) ljudstvu; gloria ad posteros T.; kratko: victoria ad Cannas, proelium ad Trebiam L., fidus ad limina custos V. na pragu (bivajoč); pomni voj. izraz: ad urbem esse (manere, remanere) Ci. "pred mestom biti (ostati)", o poveljniku, ki je moral taboriti pred mestom (najmanj mille passus), v katero ni smel, ker je imel imperium; ad lunam V., H. ali ad lumina lunae O. v mesečini, ad lumen Ci. = ad lumina O. = ad lucernam Varr. = ad lychnuchum Ci. pri luči, ad cantum L. Andr. med petjem, ad tibiam ali ad tibicinem canere Ci. ob spremljanju piščali ali piskača peti, ad strepitum cytharae cessatum ducere curas H. ob ..., ad vinum Ci., O. pri vinu; pri. glag govoriti, obravnavati ipd. je ad pri = pred: ad populum, ad plebem, ad senatum dicere ali loqui Ci., L., ad Caesarem meam causam agas Ci. ep., ad iudicem sic agi solet Ci., tako tudi: quaerenda erit excusatio ad Brutum Ci.; occ.
a) (pri krajevnih imenih) v okolici, v bližini, blizu: ad Alesiam castra fecit Ci., ad Mutinam bellum gerebatur Ci.
b) (navidezno =) na, pri, ob: ad hanc manum est sacellum Ter., ad manum habere aliquid L. kaj pri roki imeti, ad dext(e)ram Ci., ali ad sinistram Pl., Ci., (sc. manum) = ad dextra, ad sinistra Plin. na desni, na levi, ad forum Ci. na forumu, ad omnia deorum templa Ci., ad aedem Felicitatis Ci.; od tod elipt.: ad Castoris, ad Bellonae (sc. aedem) Ci., habitabat rex ad Iovis Statoris L., quibus ad Murciae datae sedes L.

II. časovno:

1. do, ob, v = v teku, tekom (označuje roke ): ad quam diem Ci., ad diem (dictam) Ci., ad praestitutam (certam) diem Cu., ad Nonas Ci., ad tempus Ci., C. za časa = o pravem času, utrum nunc veniam an ad annos decem Ci. v desetih letih, cur ego doleam, si ad X milia annorum gentem aliquam urbem nostram potituram putem? Ci., ad (ob) adventum imperatorum decesserant N.; preg.: ad Calendas Graecas solvere Augustus ap. Suet. o sv. Nikoli (prim. Calendae).

2. (tja) do (označuje časovno smer): ab hora septima ad vesperum pugnatum est C., ad senectutem vixit N., ad extremum Ci. ali ad postremum Pl., C., L. idr. ali ad ultimum L. nazadnje, naposled, ad finem servati amores O., ad id (hoc) tempus Ci., C. dotlej, doslej = ad id (hoc) L., ad hoc aetatis, diei L., ad solis occasum C., V., ad noctem Cu., ad multam noctem C. globoko v noč, ad nostram memoriam N. do naših časov; pogosto v zvezi z usque: usque ad extremam aetatem ab adulescentia N., usque ad septimum diem N.

3. na, za (označujedobo, ki je čemu že naprej odmerjena): ad exiguum tempus Ci. = ad breve tempus Plin. za malo časa, ad paucos dies Ci. za nekaj dni, ad tempus Ci. za čas, začasno, ad quoddam tempus Ci. za nekaj časa, ad praesens Plin., T., Suet. za zdaj, do sedaj: Amm.

4. okoli, pod (z acc.), proti (približno označujedobo): ad vesperum, ad meridiem, ad mediam noctem Ci., ad hiemem S. proti zimi, ad extremam orationem C. proti koncu govora.

III. določa število in mero

1. do (katerega števila ali katere mere): obsides ad numerum miserunt C. do določenega števila = polnoštevilno, ad LXXX pedes Cu. celih 80, ad mediam (sc. partem) L. na polovico, ad plenum H. polno do vrha = v izobilju, eadem ad decem homines servabitur portio Cu. za prvih deset, ad assum perdere viatica S. do zadnjega beliča, ad nummum convenire Ci. do beliča, ad unum omnes Ci. vsi do zadnjega (in ta tudi), naves ad unam omnes C.; brez omnes: exosus ad unum Troianos V. do zadnjega moža, sententiae sunt assensi ad unum Ci., prim.: qui de servis liberisque ad impuberes supplicium sumit C. do nedoraslih = z nedoraslimi vred; ad verbum ediscere Ci. dobesedno, hunc locum ad litteras subieci Q. do črke; pren.: si quid poscam, usque ad ravim poscam Pl., incautos ad satietatem trucidabis L., zlasti: (usque) ad necem, ad mortem caedi Ci. do smrti, ad internecionem Cu., ad miserationem evinci T. do solz ganjen biti. Prislovni izrazi: ad fatim (gl. affatim), ad ultimum L. ali ad extremum Ci. do zadnjega, do skrajnosti, prav zelo, ad liquidum L. do jasnosti, ad summam Ci. idr. v celem, nasploh.

2. okoli, blizu (približno označuje število in mero): talenta ad quindecim coëgi Ter., ad quadraginta eam posse emi minumo minas Pl., homines ad quindecim Ci., puberes ad XXX L., familia ad hominum milia X C., cum annos ad L natus esset Ci., equitatus ad numerum quattuor milium C., oppida numero ad XII C.; v tem pomenu tudi (redko) prislovno: occisis ad hominum milibus IV C. okoli, blizu, kakih 4000 mož, ad duorum milium numero ceciderunt C.

IV. označuje druga razmerja

1. namen: na, za: exercitus contrahitur ad bellum Aegyptium N., ire ad solacia N. tolažit, regem ad supplicium reposcunt V., mutatis ad celeritatem iumentis C. zaradi hitrosti, victores Persas ad praedam discurrisse Cu.; pogosto z acc. gerundii ali gerundivi: irato facultas ad dicendum data Ci., argumentum ad scribendum alicui deest Ci., pertinere ad effeminandos animos Ci., ad quod bellum gerendum praetor factus N. za vodstvo, večinoma v zvezi z adj. in adj. participii: ad omnes aptus C., promptus ad arma O., iuvenci fortes (dobri) ad aratra V., doctus, natus, paratus, utilis ad ... Ci. idr., aemulus ad deterrima T.; ali z glagoli: ad id factum Ci., C., qui ad id missi erant L. za to, v ta namen, ad id fabrefacta navigia L., duae cohortes ad id ipsum instructae intus L. prav za to, prav v ta namen; redko brez zveze s kakim adj. ali glagolom: nihil aderat adiumenti ad pulcritudinem Ter., res, quae sunt (služijo) ad incendia C. ali ad oculorum morbos ... Ci. ali remedium ad tertianam Petr. ali radicum genera ad morsus bestiarum Plin. za = proti; prim. rekla: nihil ad me! Ci. meni nič mar, quid (id) ad me? Ci. kaj to meni mar? kaj to mene briga? kaj meni za to? quid ad rem? Ci. (v vseh teh reklih je treba dostaviti glag. pertinet). Tako poseb. za napoved opravila, za katero je kdo ali kaj namenjen: alere canes ad venandum Ter. lovske pse, servos ad remum dare L. za veslače, comparasti ad lecticam homines Cat., biiugi ad frena leones V. vprežna, ukročena, argentum ad vescendum factum L. srebrno namizno posodje; occ. glede, z ozirom na kaj, kar se tiče česa (navadno z adj.): modestus ad omnia alia Ter., impiger ad labores belli Ci., insignes ad laudem viri Ci., ad motus concursusque leviores N., infractae ad proelia vires V.; nec in stabulis nec ad pectora segnes V., vir ad cetera egregius L. v drugih ozirih = sicer, tutus ad ictus L.; brez adj.: vel ad gratiam vel ad opes vel ad dignitatem Ci., nomina ad aliquid (ὀνόματα πρός τι) Q. odnosna, relativna; z glagoli: non comparandus hic ad illum est Ter., ad honorem antecellere Ci., disputare ad aliquid Ci. o čem, hoc impedimento est ad pugnam C.

2. vzrok: na, po, iz, zaradi, vsled: respondere ad aliquid Ci., C., O., quae (urbes) ad spem diuturnitatis conderentur Ci. v nadi, ad vocem (clamorem) concurrere C., V., ad illorum preces O., ad verba revocantis resistit O., ad nomen Thisbes oculos erexit O., ad famam belli novas legiones conscribere L., ad ducis casum perculsa magis quam irritata est multitudo L., seu ad metum (boječ se) virium seu ad spem (nadejajoč se) veniae cum dedissent sese L., cum actae boves quaedam ad desiderium ... relictarum mugissent L. iz poželenja po ... = pogrešajoč jih, ad nutum C., Cu., ad eius conspectum Cu.

3. način: po, v smislu: ad lineam, ad perpendiculum, ad istorum normam Ci., ad voluntatem Ci., C. po svoji (njegovi) volji, ad arbitrium C. po svoji (njegovi) presoji, ad imperatum C., ad praescriptum agere C., ad edictum convenire L., ad certum pondus C., ad hunc (eundem) modum C. na ta (isti) način, takole, prav tako, quem ad modum Ci. kakor; ad naturam Ci. naravi primerno, naravno, ad speciem C. navidez, ad tempus Ci. času primerno, po okoliščinah; occ. vzporeja: v primeri s (z), poleg, proti: ad sapientiam huius ille nugator fuit Pl., homini non ad cetera Punica ingenia callido L., scuta ad amplitudinem parum lata L., haec ad nostram consuetudinem sunt levia N., terram ad universi caeli complexum quasi puncti instar obtinere Ci.; elipt.: at nihil ad nostram hanc Ter., quem cognovimus virum bonum et non illiteratum, sed nihil ad Persium Ci.; pri vzporejanju dveh razmerij = proti: quomodo est filius ad patrem, sic est filia ad matrem Varr., ut unum ad decem, ita decem ad centum Q.

4. (dodaja): k čemu še, poleg česa še: hoc unum ad pristinam fortunam defuit C., ad cetera vulnera hanc quoque plagam infligere Ci., ad haec accedit, quod ... Ci., nisi quid vis (vultis) ad haec Ci.; od tod ad hoc, ad haec S., L. vrh (poleg) tega, ad omnia, ad cetera L.

Opomba: Ad zapostavljen: volabat litus ... ad Libyae V., ripam ad Araxis T., zlasti za zaimki: quem ad Pl., quam ad Ter., quos ad Ci.; tudi: augendam ad invidiam T.

administratorski pridevnik
1. v računalništvu (v računalništvu) ▸ adminisztrátoriZa namestitev demo verzije na svoj računalnik potrebujete administratorske pravice na računalniku. ▸ A demóverzió telepítéséhez adminisztrátori jogokkal kell rendelkeznie.

2. (o upravljanju in organizaciji) ▸ adminisztrátori
Več tožilcev bo moralo spoznati, da to ni zgolj pisarniško, administratorsko delo. ▸ Több ügyésznek fel kell ismernie, hogy ez nem csupán irodai, adminisztrátori munka.

admit [ədmít] prehodni glagol & neprehodni glagol
pripustiti, pripuščati, dopustiti, priznati; upoštevati; sprejeti za člana

to admit to the bar podeliti advokaturo
to admit a claim priznati dolg
to admit s.o. into confidence zaupati se komu
to admit of improvement dati se popraviti, izboljšati
it admits of no excuse ni opravičljivo
it admits of no doubt o tem ni dvoma
to admit as partner sprejeti za družabnika
this ticket admits to the evening performance ta vstopnica velja za večerno predstavo