Franja

Zadetki iskanja

  • zvonjenj|e [ê] srednji spol (-a …) zvonov: das Läuten, das Geläut (svarilno Sturmgeläut, mrliču Totengeläut, zvonov Glockengeläut); zvonca na vratih, telefona: das Klingeln, das Geklingel, das Klingelzeichen
    religija zvonjenje pri spremenjenju die Wandlungsglocke
  • zvonjénje -a s dăngănit
  • zvonjênje bell-ringing, ringing of bells; (potrkavanje) chime, chiming

    z zvonjênjem naznaniti kraljevo smrt to toll the king's death knell
    večerno zvonjênje religija (evening) Angelus bell
  • zvonjênje sonnerie ženski spol , carillon moški spol , son moški spol des cloches

    zvonjenje mrliču (pri pogrebu) glas moški spol
  • zvonjênje (-a) n squillo, scampanellata, scampanio; suono:
    zvonjenje hišnega zvona, budilke lo squillo del campanello, della sveglia
    jutranje, večerno zvonjenje lo scampanio, il suono del mattino, della sera
    zvonjenje v ušesih il rintronare, il rintronamento delle orecchie
  • zvonjênje s zvonjenje
  • zvonjênje toque m (ali repique m) de campanas

    zvonjenje mrliču toque m a muerto
  • zvonjênje -a s., дзвоні́ння с.
  • svarilno zvonjenje srednji spol das Sturmgeläut
  • zvenênje s brujanje, zvučanje, zvonjenje
  • zvonkljánje s ekspr. zvonjenje
  • maríja ž dijal. večernje zvonjenje kod katolika: zvoniti -o
  • budilka samostalnik
    (ura z alarmom) ▸ ébresztőóra
    naviti budilko ▸ ébresztőórát felhúz
    nastaviti budilko ▸ ébresztőórát beállít
    budilka zazvoni ▸ az ébresztőóra megcsörren
    budilka zvoni ▸ csörög az ébresztőóra
    zvonjenje budilke ▸ ébresztőóra csörgése
    zvok budilke ▸ ébresztőóra hangja
    radio z budilko ▸ rádiós ébresztőóra
    ura z budilko ▸ ébresztőóra
    Če vas skrbi, da bi predolgo spali, si navijte budilko. ▸ Ha attól tart, hogy túl sokáig aludna, állítsa be az ébresztőórát!
  • cingljanje samostalnik
    (zvonjenje) ▸ csilingelés, csörgés, berregés
    cingljanje zvončkov ▸ csengőcsilingelés
    cingljanje kozarcev ▸ pohárcsilingelés
    cingljanje telefonov ▸ telefoncsörgés
    cingljanje kravjih zvoncevkontrastivno zanimivo kolompolás
  • dólg (-a -o) adj.

    1. lungo; oblungo:
    dolg hodnik un lungo corridoio
    dolga vrv una lunga fune
    dolga vrsta lunga fila
    imeti dolg obraz avere un viso oblungo
    biti dolg kakor prekla essere lungo come una pertica

    2. (ki traja veliko časa) lungo:
    dolgi zimski večeri le lunghe serate invernali
    dolga bolezen lunga malattia
    dolgo uro ga ni bilo è stato via un'ora intera
    od tedaj so pretekla dolga leta da allora sono passati tanti anni

    3. (za izražanje razsežnosti v času):
    biti dolg durare
    predavanje je lahko dolgo največ 40 minut la conferenza duri al massimo 40 minuti
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pejor. imeti dolg jezik avere la lingua lunga
    imeti dolge prste avere le mani lunghe
    ostati z dolgim nosom restare con un palmo di naso
    oditi z dolgim nosom tornare con le pive nel sacco
    narediti dolg obraz mettere il muso, fare il muso lungo
    padel je, kakor je bil dolg in širok cadde lungo disteso
    lingv. dolg samoglasnik vocale lunga
    navt. ladja dolge plovbe nave di lungo corso
    rad. dolgi valovi onde lunghe
    šport. tek na dolge proge (gare di) fondo
    po dolgem iskanju dopo molto cercare
    dolga kava caffè lungo
    dolga večerna obleka abito lungo
    šport. dolg diagonalni predložek cross
    dolgi maraton randonnée
    dolga kolesarska etapa tappone
    dolga podaja allungo
    pog. dolga hoja sgambata, scarpinata
    hist., gled. dolg plašč sirma
    dolga biserna ogrlica cascata di perle
    dolga brada barbone
    obl. dolga halja zimarra, (v srednjem veku) cioppa
    dolga jopa sette ottavi
    dolga suknja giustacuore, (v srednjem veku) guarnacca
    ekst. dolga vrsta processione, teoria, carovana (di veicoli e sim.)
    dolgi (moški) lasje zazzera
    dolgi zalisci favoriti
    obrt. dolgi šiv basta
    dolgo hropenje rantolio
    dolgo zvonjenje scampanellio
    navt. dolgo veslo sensile
    PREGOVORI:
    dolgi lasje, kratka pamet chioma di femmina, cervello di gallina
    ni tako dolg dan, da ne bi bilo večera ogni cosa prima o poi finisce
    dolga bolezen, gotova smrt malattia lunga, morte sicura
  • glasíti se (-ím se) imperf. knjiž.

    1. sonare, essere; dire, recitare:
    sodba se glasi: pet let ječe la sentenza è di cinque anni di prigione
    pismo se je glasilo takole il tenore della lettera era il seguente
    menica se glasi na prinašalca la cambiale è al portatore

    2. (biti slišen) sentirsi:
    zamolklo zvonjenje se je glasilo iz daljave di lontano si sentiva il suono cupo delle campane
  • kavsanje samostalnik
    1. (kljuvanje) ▸ csipdesés
    To je bilo kot kavsanje jastrebovega kljuna, ali kot sesanje sesalca za prah, ali kot zvonjenje telefona. ▸ Olyan hang volt, mint a keselyű csipdesése, a porszívó zaja vagy a telefoncsörgés.

    2. neformalno, grobo (spolno občevanje) ▸ dugás, kefélés
    Ljubljenje je povezano z ljubeznijo, kavsanje je povezano z nebrzdanostjo. ▸ A szeretkezés a szerelemmel, a dugás pedig a zabolátlansággal függ össze.
  • oponašati glagol
    1. (o gibih ali zvokih) ▸ utánoz, imitál, mímel
    oponašati gib ▸ mozdulatot imitál
    oponašati naglas ▸ akcentust utánoz
    oponašati zvok ▸ hangot utánoz
    oponašati hojo ▸ járást utánoz
    oponašati ptico ▸ madárt mímel
    oponašati glas ▸ hangot utánoz
    Znal je zelo dobro opazovati, zaradi česar je znal izjemno oponašati ljudi. ▸ Nagyon jó megfigyelő volt, ezért kivételesen jól tudta utánozni az embereket.
    Imam posnetek kosa, ki oponaša zvonjenje prenosnega telefona. ▸ Van egy felvételem egy rigóról, ami a telefoncsörgést hangját utánozza.
    Nato se je začela ritmično trkati po prsih, s čimer je oponašala utripanje srca. ▸ Ezt követően elkezdett ütemesen dobogni a mellkasán, amivel a szívdobogást utánozta.
    Skoraj vsaka papiga govori, ampak največkrat oponaša lastnika in lastnik jo tudi najbolje razume. ▸ Majdnem minden papagáj beszél, azonban a legtöbbször csak a gazdájukat utánozzák, és a gazdájuk az, aki a legjobban megérti őket.

    2. (privzemati navade) ▸ utánoz
    oponašati vzorce ▸ mintákat utánoz
    oponašati starše ▸ szülőket utánoz
    Otroci nas opazujejo in oponašajo, zato se vprašajmo, kako se obnašamo kot kupci. ▸ A gyerekek figyelnek és utánoznak minket, ezért tegyük fel magunknak a kérdést, hogyan viselkedünk vásárlóként.
    Udoben naklon strešine oponaša naravni naklon zemljišča. ▸ A tető kényelmes dőlésszöge a föld természetes lejtését utánozza.

    3. (očitati) ▸ nehezményez, felró
    Moški take ženske, ki mu kar naprej nekaj oponaša, ne mara. ▸ A férfi nem szereti, ha egy nő folyton nehezményez valamit.
    Ne gre za samopromocijo, kot mu nekateri oponašajo. ▸ Nem önreklámról van szó, ahogy azt egyesek felróják neki.
  • plávati (-am) imperf.

    1. nuotare:
    plavati dvesto metrov nuotare i duecento metri

    2. navigare; ekst. correre, volare, vagare, errare; diffondersi:
    v daljavi plava jadrnica in lontananza naviga un veliero
    po nebu plavajo oblaki le nubi corrono per il cielo
    pogled mu plava po vrhovih il suo sguardo vaga sulle cime montane
    zvonjenje plava čez dolino il suono delle campane si spande per la valle

    3. nuotare, galleggiare:
    les na vodi plava il legno galleggia sull'acqua

    4. pren.
    plavati v blaženosti, veselju gongolare
    plavati v denarju, v izobilju avere soldi a palate, nuotare, sguazzare nell'abbondanza
    plavati v solzah essere in lacrime
    plavati v maščobi nuotare nel grasso

    5. pren. confondersi, impappinarsi
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    avtomobil plava l'auto slitta
    pren. plavati v krvi nuotare nel sangue
    pren. plavati proti toku andare controcorrente
    pren. plavati v oblakih avere la testa fra le nuvole
    šport. plavati kravl, metuljček nuotare crawl, a farfalla
  • rajn|i2 moški spol (-ega) der Verstorbene
    zvonjenje za rajnim das Totengeläut