zvonjenj|e [ê] srednji spol (-a …) zvonov: das Läuten, das Geläut (svarilno Sturmgeläut, mrliču Totengeläut, zvonov Glockengeläut); zvonca na vratih, telefona: das Klingeln, das Geklingel, das Klingelzeichen
religija zvonjenje pri spremenjenju die Wandlungsglocke
Zadetki iskanja
- zvonjénje -a s dăngănit
- zvonjênje bell-ringing, ringing of bells; (potrkavanje) chime, chiming
z zvonjênjem naznaniti kraljevo smrt to toll the king's death knell
večerno zvonjênje religija (evening) Angelus bell - zvonjênje sonnerie ženski spol , carillon moški spol , son moški spol des cloches
zvonjenje mrliču (pri pogrebu) glas moški spol - zvonjênje (-a) n squillo, scampanellata, scampanio; suono:
zvonjenje hišnega zvona, budilke lo squillo del campanello, della sveglia
jutranje, večerno zvonjenje lo scampanio, il suono del mattino, della sera
zvonjenje v ušesih il rintronare, il rintronamento delle orecchie - zvonjênje s zvonjenje
- zvonjênje toque m (ali repique m) de campanas
zvonjenje mrliču toque m a muerto - zvonjênje -a s., дзвоні́ння -я с.
- svarilno zvonjenje srednji spol das Sturmgeläut
- zvenênje s brujanje, zvučanje, zvonjenje
- zvonkljánje s ekspr. zvonjenje
- maríja ž dijal. večernje zvonjenje kod katolika: zvoniti -o
- budilka samostalnik
(ura z alarmom) ▸ ébresztőóranaviti budilko ▸ ébresztőórát felhúznastaviti budilko ▸ ébresztőórát beállítbudilka zazvoni ▸ az ébresztőóra megcsörrenbudilka zvoni ▸ csörög az ébresztőórazvonjenje budilke ▸ ébresztőóra csörgésezvok budilke ▸ ébresztőóra hangjaradio z budilko ▸ rádiós ébresztőóraura z budilko ▸ ébresztőóraČe vas skrbi, da bi predolgo spali, si navijte budilko. ▸ Ha attól tart, hogy túl sokáig aludna, állítsa be az ébresztőórát! - cingljanje samostalnik
(zvonjenje) ▸ csilingelés, csörgés, berregéscingljanje zvončkov ▸ csengőcsilingeléscingljanje kozarcev ▸ pohárcsilingeléscingljanje telefonov ▸ telefoncsörgéscingljanje kravjih zvoncev ▸ kontrastivno zanimivo kolompolás - dólg (-a -o) adj.
1. lungo; oblungo:
dolg hodnik un lungo corridoio
dolga vrv una lunga fune
dolga vrsta lunga fila
imeti dolg obraz avere un viso oblungo
biti dolg kakor prekla essere lungo come una pertica
2. (ki traja veliko časa) lungo:
dolgi zimski večeri le lunghe serate invernali
dolga bolezen lunga malattia
dolgo uro ga ni bilo è stato via un'ora intera
od tedaj so pretekla dolga leta da allora sono passati tanti anni
3. (za izražanje razsežnosti v času):
biti dolg durare
predavanje je lahko dolgo največ 40 minut la conferenza duri al massimo 40 minuti
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pejor. imeti dolg jezik avere la lingua lunga
imeti dolge prste avere le mani lunghe
ostati z dolgim nosom restare con un palmo di naso
oditi z dolgim nosom tornare con le pive nel sacco
narediti dolg obraz mettere il muso, fare il muso lungo
padel je, kakor je bil dolg in širok cadde lungo disteso
lingv. dolg samoglasnik vocale lunga
navt. ladja dolge plovbe nave di lungo corso
rad. dolgi valovi onde lunghe
šport. tek na dolge proge (gare di) fondo
po dolgem iskanju dopo molto cercare
dolga kava caffè lungo
dolga večerna obleka abito lungo
šport. dolg diagonalni predložek cross
dolgi maraton randonnée
dolga kolesarska etapa tappone
dolga podaja allungo
pog. dolga hoja sgambata, scarpinata
hist., gled. dolg plašč sirma
dolga biserna ogrlica cascata di perle
dolga brada barbone
obl. dolga halja zimarra, (v srednjem veku) cioppa
dolga jopa sette ottavi
dolga suknja giustacuore, (v srednjem veku) guarnacca
ekst. dolga vrsta processione, teoria, carovana (di veicoli e sim.)
dolgi (moški) lasje zazzera
dolgi zalisci favoriti
obrt. dolgi šiv basta
dolgo hropenje rantolio
dolgo zvonjenje scampanellio
navt. dolgo veslo sensile
PREGOVORI:
dolgi lasje, kratka pamet chioma di femmina, cervello di gallina
ni tako dolg dan, da ne bi bilo večera ogni cosa prima o poi finisce
dolga bolezen, gotova smrt malattia lunga, morte sicura - glasíti se (-ím se) imperf. knjiž.
1. sonare, essere; dire, recitare:
sodba se glasi: pet let ječe la sentenza è di cinque anni di prigione
pismo se je glasilo takole il tenore della lettera era il seguente
menica se glasi na prinašalca la cambiale è al portatore
2. (biti slišen) sentirsi:
zamolklo zvonjenje se je glasilo iz daljave di lontano si sentiva il suono cupo delle campane - kavsanje samostalnik
1. (kljuvanje) ▸ csipdesés
To je bilo kot kavsanje jastrebovega kljuna, ali kot sesanje sesalca za prah, ali kot zvonjenje telefona. ▸ Olyan hang volt, mint a keselyű csipdesése, a porszívó zaja vagy a telefoncsörgés.
2. neformalno, grobo (spolno občevanje) ▸ dugás, kefélés
Ljubljenje je povezano z ljubeznijo, kavsanje je povezano z nebrzdanostjo. ▸ A szeretkezés a szerelemmel, a dugás pedig a zabolátlansággal függ össze. - oponašati glagol
1. (o gibih ali zvokih) ▸ utánoz, imitál, mímeloponašati gib ▸ mozdulatot imitáloponašati naglas ▸ akcentust utánozoponašati zvok ▸ hangot utánozoponašati hojo ▸ járást utánozoponašati ptico ▸ madárt mímeloponašati glas ▸ hangot utánozZnal je zelo dobro opazovati, zaradi česar je znal izjemno oponašati ljudi. ▸ Nagyon jó megfigyelő volt, ezért kivételesen jól tudta utánozni az embereket.
Imam posnetek kosa, ki oponaša zvonjenje prenosnega telefona. ▸ Van egy felvételem egy rigóról, ami a telefoncsörgést hangját utánozza.
Nato se je začela ritmično trkati po prsih, s čimer je oponašala utripanje srca. ▸ Ezt követően elkezdett ütemesen dobogni a mellkasán, amivel a szívdobogást utánozta.
Skoraj vsaka papiga govori, ampak največkrat oponaša lastnika in lastnik jo tudi najbolje razume. ▸ Majdnem minden papagáj beszél, azonban a legtöbbször csak a gazdájukat utánozzák, és a gazdájuk az, aki a legjobban megérti őket.
2. (privzemati navade) ▸ utánozoponašati vzorce ▸ mintákat utánozoponašati starše ▸ szülőket utánozOtroci nas opazujejo in oponašajo, zato se vprašajmo, kako se obnašamo kot kupci. ▸ A gyerekek figyelnek és utánoznak minket, ezért tegyük fel magunknak a kérdést, hogyan viselkedünk vásárlóként.
Udoben naklon strešine oponaša naravni naklon zemljišča. ▸ A tető kényelmes dőlésszöge a föld természetes lejtését utánozza.
3. (očitati) ▸ nehezményez, felró
Moški take ženske, ki mu kar naprej nekaj oponaša, ne mara. ▸ A férfi nem szereti, ha egy nő folyton nehezményez valamit.
Ne gre za samopromocijo, kot mu nekateri oponašajo. ▸ Nem önreklámról van szó, ahogy azt egyesek felróják neki. - plávati (-am) imperf.
1. nuotare:
plavati dvesto metrov nuotare i duecento metri
2. navigare; ekst. correre, volare, vagare, errare; diffondersi:
v daljavi plava jadrnica in lontananza naviga un veliero
po nebu plavajo oblaki le nubi corrono per il cielo
pogled mu plava po vrhovih il suo sguardo vaga sulle cime montane
zvonjenje plava čez dolino il suono delle campane si spande per la valle
3. nuotare, galleggiare:
les na vodi plava il legno galleggia sull'acqua
4. pren.
plavati v blaženosti, veselju gongolare
plavati v denarju, v izobilju avere soldi a palate, nuotare, sguazzare nell'abbondanza
plavati v solzah essere in lacrime
plavati v maščobi nuotare nel grasso
5. pren. confondersi, impappinarsi
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
avtomobil plava l'auto slitta
pren. plavati v krvi nuotare nel sangue
pren. plavati proti toku andare controcorrente
pren. plavati v oblakih avere la testa fra le nuvole
šport. plavati kravl, metuljček nuotare crawl, a farfalla - rajn|i2 moški spol (-ega) der Verstorbene
zvonjenje za rajnim das Totengeläut