angaffen jemanden zijati v (koga); prodajati zijala
badauder [-dode] verbe intransitif zijala prodajati
dawdle [dɔ́:dl] neprehodni glagol & prehodni glagol
čas zapravljati, pohajkovati, zijala prodajati
to dawdle away čas zapravljati
gaffen zijati, prodajati zijala
hiō -āre -āvī -ātum
I. intr.
1. zijati, zevati, odprt biti: Lucr., Col., Lucan., Suet., Amm., concha hians Ci., hiavit humus multa S. fr., venas adstringit hiantīs V. zevajoče, nec flos ullus hiat pratis Pr., oculi hiantes Pl. odprte, Plin., ipse (chamaeleon) hianti semper ore Plin., hianti ore aquam captare Cu., ossa hiantia Iuv.
2. occ. usta (žrelo, kljun) odpirati, zevati: leo hians inmane V., Umber (canis) haeret hians V. hlastajoč, pars tollere vocem … clamor frustratur hiantes V., unde datum sentis lupus hic Tiberinus an alto captus hiet … ? H., hianti mella dare Val. Fl., hiat ceu pullus Iuv.
3. metaf.
a) usta odpirati, zijati α) od želje po čem = hrepeneti —, hlepeti —, koprneti —, hlastati po čem, poganjati se —, željno si prizadevati za kaj: Sen. ph., Ap., utrum ea domus hiare … ac poscere aliquid videtur Ci., Verrem avaritiā semper hiante … fuisse Ci., emptor hians H. hlasten, corvus hians H. (o lovcu na dediščine) hlasten, hiantes … cupiditates T. nenasitne. β) od strmenja = (o)strmeti —, prevzet biti nad čim, (za)čuditi se čemu, nad čim, osupniti: hunc plausus hiantem … corripuit V., vulgus ad magnitudinem praemiorum hiabat T. γ) od dolgega časa = zijala prodajati, zijati: honor lacerabat hiantem desidiā populum Sil.
b) (o govoru) = ne skladati se, biti neskladen, biti brez zveze: hiantia loqui Ci., hians oratio Q., hians compositio T.; poseb. o zevu (hiatus) v govoru: quae (vocalium concursiones) vastam atque hiantem orationem reddunt Corn. „zevajoč“, poëtae, ut versum facerent, saepe hiabant Ci. so dopuščali zev, oratio hiat, cum concursus vocalium accedit Q. —
II. trans. kaj z odprtimi usti na dan spraviti =
1. (iz)bljuvati, (iz)bruhati, ex ore cruores saucia tigris hiat Val. Fl.
2. izustiti, reči (izpod krinke), (iz)dahniti: fabula seu maesto ponatur hianda tragoedo Pers., tacitā carmen hiare lyrā Pr.
prizjávati prìzjāvām prodajati zijala
zijèvati zȉjevām (ijek.), zévati zȇvām (ek.)
1. zehati: zijevati od dosade
2. zevati: pred njom zijeva ponor
3. slabš. zijala prodajati: neće ona smjeti da gleda u nebo niti da zijeva sokacima
zvjȅrati -ām (ijek.), zvȅrati -ām (ek.)
1. plašno se ozirati: zvjerati na sve strane
2. zijati, zijala prodajati
воронить zijala prodajati
глазеть (gov.) zijati, zijala prodajati
ротозейничать zijala prodajati
считать мух zijala prodajati;
быть под мухой biti okajen;
какая м. его укусила? kaj ga je pičilo?
agape [əgéip] prislov & povedkovnik pridevnik
odprtih ust, zevajoč; bolščeče; zijajoč, bolščeč
to stand (ali be) agape zijati, prodajati zijala
bâiller [bɑje] verbe intransitif zehati, zevati; slabo se zapirati (vrata); gube delati (blago)
bâiller à se décrocher la mâchoire zehati, da si skoraj čeljust izpahnemo
bâiller de sommeil, de faim zehati od spanca, od gladu
bâiller aux corneilles zijala prodajati
faire bâiller dolgočasiti, uspavati
bayer [baje] verbe intransitif
bayer aux corneilles zijala prodajati
corneille [kɔrnɛj] féminin vrana
corneille mantelée siva vrana
bayer aux corneilles prodajati zijala, zijati
fly1 [flai] samostalnik
zoologija muha; dvokrilec; umetna muha; rastlinska bolezen, povzročena od drobnih žuželk
fly agaric, fly anamita botanika mušnica
to break (ali crush) a fly on the wheel uporabiti premočna sredstva; preveč si prizadevati
to catch flies prodajati zijala
to be the fly on the wheel precenjevati samega sebe
a fly in amber redka stvar, zanimiv ostanek
a fly in the ointment senčna stran, neprijetna zadeva
sleng there are (ali he has) no flies on him zelo je spreten, nanj se lahko zanesete
more flies are taken with honey than with gall s prijaznostjo največ dosežemo
sleng to rise to the fly pustiti si natvesti
gape-seed [géipsi:d] samostalnik
pogovorno zijanje
to seek (ali sow, buy) gape-seed prodajati zijala
Maulaffe: Maulaffen feilhalten prodajati zijala
mosca ženski spol muha; muhica (= bradica pod spodnjo ustnico); vsiljivež, »podrepna muha, stenica«; glodajoča žalost, slaba volja; denarna mošnja
mosca de la carne mesarska muha
mosca común navadna (hišna) muha
mosca de España španska muha
mosca muerta (fig) potuhnjenec, hinavec
mosca parásita muha zajedavka
mosca verde, mosca dorada gnojna muha
aflokjar (sohar) la mosca mošnjo odvezati, plačati
ser incapaz de matar una mosca čisto neškodljiv biti (oseba)
ser una mosca blanca biti bela vrana
moscas pl leteče iskre
moscas volantes (oculares) migljanje pred očmi
cazar moscas (fig) zijala prodajati
papar moscas zijati
sacudir las moscas otepati se muh
¡moscas! k vragu!
como moscas v izredni množini, neštevilno