zagósti se mettre à jouer, faire de la musique
zagosti jo komu jouer un mauvais (ali sale) tour à quelqu'un, familiarno jouer un tour de cochon à quelqu'un
Zadetki iskanja
- zagósti (-gódem) perf.
1. star. suonare (specie il violino)
2. pren. brontolare, mormorare, bofonchiare
3. zagosti jo komu giocare un brutto tiro a qcn. - zagósti -godem, zagodi -te, zagodel -dla zasvirati, zagudjeti (-de-): zagosti na violini; zagosti jo komu
skuhati, skuvati komu poparu - zagósti
zagosti jo komu hacer una mala partida a alg; freírsela a alg - zagôsti
zagôsti jo komu to play a trick (ali a joke) on someone, to trick someone; to take someone for a ride; pogovorno to bamboozle
grdó jo komu zagôsti to play someone a dirty (ali nasty, shabby, mean) trick, to put one over on someone, to do someone an ill turn - zago|sti jo [ó] (-dem jo) komu: (jemandem) übel mitspielen, za šalo: (jemandem) einen Streich spielen; (prekrižati račune) (jemandem) ein Schnippchen schlagen
- zagósti jó -gódem jó dov., учини́ти -ню́ док., ско́їти ско́ю док.
- gȕdnuti -nēm zagosti
- īn-sultō -āre -āvī -ātum (frequ. k stlat. obl. īnsulīre = īnsilīre; in praep. saltāre)
1. skakati na (v) kaj, po čem, ob čem, poskakovati: equitem (konja) docuere insultare solo V. poskakovati, plesati, haedi floribus insultant V. skačejo sem ter tja po … Priami busto insultat armentum H., Batavi insultant aquis T. skačejo v vodo, fores calcibus i. Ter., eques iugo i. Sil., insultat fraude pharetrae Sil., insultando tripudiantes Amm.; pren. o ladji: carinae insultavere fluctibus O. so „plesale“ na valovih; o ognju: insultat ignis culminibus Sil.; pesn. trans.: nemora insultant (Baccho) thiasis V. rajajo skozi loge.
2. metaf. „plesati po kom“ = rogati se, posmehovati se mu, zasmehovati, zasramovati ga, po mili volji se izživljati nad kom, naplesti (napletati), zagosti komu, prevzetno ravnati s kom: nec mihi credibile est quemquam insultasse iacenti O. (podoba o zmagovalcu, ki stopi z nogo na mrtvega nasprotnika), num tibi insultare in calamitate videor Ci., casibus alicuius O., capiti V., omnibus capitibus Suet., equis Lucr., mihi tam duris moribus Pr., malis rebus Stat., fortunae hostium Iust., arbitrio nostrorum, vigori publico, temporum iniquitati Amm.; tudi trans.: unus insultabat multos Ci., i. alicuius patientiam T., principis cubiculum T., bonos S. fr.; s praep. in: in rem publicam i. Ci., in horum miserias Corn.; z abl.: morte alicuius Pr. ob smrti; abs. rogati se, prevzeten biti, od veselja poskakovati: L., Iust., cernis, ut insultent Rutuli? V. kako se rogajo, victor insultans V. - prosvírati pròsvīrām
1. zaigrati, zagosti
2. pognati: prosvirati komu kuršum kroz glavu - zagúdjeti -dīm (ijek.), zagúdeti -dīm (ek.) zagosti: zagudjeti violinu, na violini; ekspr. zagudjela je zima
- ob-iūrgō (stlat. ob-iūrigō Pl.) (ob in iūrgāre)
1. (o)zmerjati, ošte(va)ti, oponesti (oponašati), (po)očitati; abs.: Ter., Suet. idr., sic obiurgat, quasi aderint Q., nequiquam consule obiurgante L.; z acc. personae: o. M. Caelium Ci., monendi amici saepe sunt et obiurgundi Ci., o. aliquem molli brachio de Pompei familiaritate Ci., ne, in quo te obiurgem, id ipsum videar imitari Ci., cum obiurgerer, quod nimiā laetitiā paene desiperem Ci., venator canem obiurgebat Ph.; z acc. rei: Q., Sen. ph., Suet., verecundiam alicuius Ci. ep.; occ. očitajoče poz(i)vati, spodbuditi (spodbujati), bodriti: quā (sc. epistulā) me obiurgas, ut firmior sim Ci. ep., obiurgans me a peccatis Pl.
2. metaf. grdo jo zagosti, naplesti (napletati) komu, kaznovati koga
a) telesno = biti, tolči, tepsti (pretepati), udariti (udarjati), čêsniti (česníti), krêsniti (krésniti): aliquem verberibus Sen. ph. ali flagris Suet. bičati, aliquem colaphis Petr. klofutati, solea Pers., sinum et latus interim Q.
b) z denarno kaznijo = (o)globiti koga: non committam, ut sestertio (zaradi enega sestercija) centies obiurgatus sim Sen. ph. - prògusliti -īm zagosti na gusle, zaguslati: uzmi gusle, pa nam malo progusli
- spȁkovati -ujēm
1. spakirati, zaviti: spakovati cigarete
2. ekspr. zagosti jo, skuhati komu kaj neprijetnega: to je njemu Pero spakovao - spètljati -ām
I.
1. zapentljati, zavezati pentljo: prva odjeća ljudska bili su kožusi od ulovljene divljači, spetljani vlaknima od biljaka
2. splesti: zalizala je kosu i lijepo spetljala u crne pletenice
3. zmesti, zmešati: mogu advokati spetljati i mene, jer nisam školovnjak i ne mogu s njima na kraj
4. strpati: spetljati koga u zatvor
5. stuhtati: vidim već nešto ste spetljali dok mene nije bilo, onako junački iza leđa
6. zagosti jo: to ste mu đavolski spetljali
7. zamešati: spetljati koga u neprijatan posao
8. skrpucati, v naglici narediti: opet je spetljala svoju zadaću, nije joj posvetila pažnje
II. spetljati se
1. zaplesti se: tu se nešto zapetljalo, pa nikud dalje
2. spečati se: neke su se žene spetljale s podoficirima
3. zakomplicirati se - spíriti spȋrīm
1. razpihati: donesi slame da spirim vatru
2. ekspr. pognati, zapraviti: on je spirio sve, i svoje i očevo
3. ekspr. zagosti jo: znam ja ko mi je to spirio - spite2 [spáit] prehodni glagol
zlobno ravnati (s kom), zagosti jo (komu); (u)jeziti, (raz)žaliti; kljubovati (komu)
he did it to spite me naredil je to, da bi me spravil v jezo (meni navkljub)
to cut off one's nose to spite one's face zaradi malenkostne koristi utrpeti škodo, samemu sebi škoditi v nameri, da bi kljubovali komu drugemu, figurativno urezati se - trick2 [trik] prehodni glagol
prevarati; prelisičiti, oslepariti, ogoljufati; zapeljati, zavesti (into doing koga da kaj naredi)
pretentati; zvabiti v past; za norca imeti, za nos vleči, zagosti jo (komu)
neprehodni glagol
goljufati, slepariti, živeti od goljufije
to trick s.o. out of s.th. opehariti, oslepariti koga za kaj
to trick off (out, up) okrasiti, nakititi; prirezati, pristriči - ско́їти ско́ю док., zagósti jó -gódem jó dov.
- учини́ти (вчини́ти) -ню́ док., naredíti -ím dov., storíti -ím dov., zagósti jó -gódem jó dov.