Franja

vadi|ti (-m)

1. več ur, na drogu, parkiranje, klavir, sonato: üben; (uvežbavati) einüben; zelo temeljito: durchüben

2. zbor, orkester, ansambel: proben, celoto: durchproben

3. (uriti) drillen (tudi vojska)

vȁditi -īm
I.
1. jemati iz: vaditi hljeb iz peći, novac iz novčanika
2. potegniti, vleči: vaditi sablju iz korica; dijete su morali kliještima vaditi
3. vlačiti: vaditi vodu iz bunara, zapušač iz boce
4. izdirati: vaditi zub kome
5. točiti: vaditi med iz saća
6. kopati: iz bosanskih rudnika vađeno je gvožđe, olovo i bakar; vaditi krompir motikom ili rukama
7. puliti: vaditi repu na njivi
8. dvigati, dvigniti: vaditi dokumente, putnu ispravu
9. kupiti: vaditi kartu na željezničkoj stanici
10. iztakniti, iztikati: vaditi kome oči
11. vaditi drugi, treći korijen, koren koreniti
12. vaditi kome dušu moriti, nadlegovati koga; vaditi kesten iz vatre za drugoga hoditi v žerjavico po kostanj za drugega
II. vaditi se
1. reševati se: posavjetovao mu je da se vadi sam kako god zna, a da njega ne miješa u te stvari
2. odškodovati se: moraju da se vade zato što im gosti često odu, a da ne plate ceh

váditi vâdīm (it. vadere) dial. počasi in premišljeno hoditi

váditi to train; to exercise; to drill; to practise; pogovorno to coach

váditi exercer, pratiquer, dresser

vaditi se s'exercer, faire des exercices, étudier, s'entraîner à (faire) quelque chose, se faire la main

váditi (-im)

A) imperf. tr.

1.

1. tr. esercitare, addestrare, allenare, provare:
vaditi gibe allenare i movimenti

2. tr. ammaestrare, addestrare, allenare:
vaditi psa addestrare il cane
vaditi spomin allenare la memoria

B) váditi se (-im se), váditi (-im) imperf. refl., imperf. intr. esercitarsi, allenarsi; provare, tenere le prove:
vaditi se v plavanju esercitarsi al nuoto
vaditi v dvorani tenere le prove in sala

váditi -im vježbati (ve-): vaditi konja vožnje; vaditi na klavirju; vaditi se v petju
vježbati u pjevanju

váditi ejercitar

vaditi se hacer ejercicios, ejercitarse; šp entrenarse

váditi -im nedov., тренува́ти -ну́ю недок.

váditi -im nedov.
1. a exersa, a face exerciţii
2. a (se) antrena

vadi|ti se (-m se) česa: sich üben in

addestrare

A) v. tr. (pres. addēstro) vaditi, uriti, učiti

B) ➞ addestrarsi v. rifl. (pres. mi addēstro) vaditi se, uriti se:
addestrarsi nell'uso delle armi vaditi se v ravnanju z orožjem

adiestrar vaditi, uriti, dresirati; voditi

adiestrarse vaditi se, uriti se
adiestrarse en los deportes postati izurjen športnik

allenare

A) v. tr. (pres. alleno)

1. vaditi, uriti; navajati:
allenare i giovani allo studio navajati mladino na učenje
allenare la memoria uriti spomin

2. šport trenirati:
allenare un atleta, una squadra trenirati športnika, moštvo

B) ➞ allenarsi v. rifl. (pres. mi alleno)

1. uriti se

2. šport trenirati

antrená -éz vt./vr.

1. trenirati, vaditi, uriti (se)

2. pognati

3.
□ a antrena într-o afacere vplesti v posel

assuēfaciō (adsuēfaciō) -ere -fēcī -factum (ad, suēre navajen biti in facere) vaditi koga v čem, česa, privaditi (privajati), navaditi (navajati) koga česa, čemu, na kaj ali delati kaj, priučiti (priučevati) koga čemu; z dat. (poklas.): operi aliisque iustis militaribus (pedites) ita adsuefecit, ut... L., ipsi parentes nec probitati neque modestiae parvulos adsuefaciunt, sed lasciviae T., is (corvus) mature sermoni adsuefactus Plin.; klas. le z abl. instrumenti: adsuefacti frigore et fame et siti ac vigiliis perferendis Ci., scelerum exercitatione adsuefactus Ci. hudodelstev vajen, quorum sermone qui adsuefacti erant Ci., nullo officio aut disciplinā assuefacti C., ads. se Persico sermone Val. Max.; z ad: nec suo sanguine ad supplicia patrum plebem adsuefaciant L.; z inf.: ceteras (nationes)... imperio populi Romani parēre adsuefecit (Caesar) Ci., equos eodem remanere vestigio assuefecerunt C., paulatim assuefacti superari C., parva momenta... adsuefaciebant... militem minus iam... fortunae paenitere suae L., admoneri iussit (Sisigambim), ut... conficere eam (vestem) neptes suas adsuefaceret Cu.

čŕpati -am
1. crpsti, pumpati: črpati vodo iz vodnjaka, sok iz želodca; črpati bencin, nafto
2. crpsti, vaditi: črpati podatke iz statističnega gradiva, znanje iz knjig
3. iscrpljivati: vročina črpa telo

dresá -éz vt. uriti, izuriti, vaditi, dresirati

dressare v. tr. (pres. drēsso) dresirati, vaditi, uriti žival

dréti derem i drem, 3. mn. dero; derite i drite; drl
1. derati, drijeti, dreti, guliti kožu: dreti prašiča, konja; vpil je kakor da bi ga živega drli
2. vaditi: dreti zobe
3. derati, izrabljivati: dreti z davki
4. zgaga me dere
žgaravica me peče; kravo s svedrom dreti
naopako se prihvatiti posla; na meh dreti
skidati kožu