Franja

utrga|ti (-m) trgati cvetje, sadje: pflücken, abpflücken, brechen, abbrechen

ùtrgati -ām gl. utrgnuti: cvijet će draga utrgati

utŕgati (cvetje, sadje) to pluck, to pick

utŕgati si od ust to stint oneself
oblak se je utrgal there was a cloudburst

utŕgati détacher, cueillir ; (pri plači) déduire, retirer, décompter, défalquer de, retenir sur

utrgati se se détacher, se déchirer, (oblak) s'abattre, se précipiter, tomber (avec violence)

utŕgati (-am) | utrgávati (-am)

A) perf., imperf.

1. cogliere, spiccare:
utrgati gobo, rožo cogliere un fungo, un fiore

2. strappare, rompere:
utrgati vrv rompere la fune

3. detrarre, defalcare:
utrgati od plače detrarre dal salario

4. pren. (odvzeti) sottrarre; prendere, portar via, assorbire:
utrgali so mu del zemlje gli hanno sottratto parte del terreno
študij mu utrga veliko časa lo studio assorbe molto del suo tempo

B) utŕgati se (-am se) perf. refl.

1. staccarsi; franare:
pobočje se je utrgalo il pendio è franato

2. pren. distaccarsi, andarsene; delinearsi:
v temi se je utrgala senca nelle tenebre si delineò un'ombra

3. pren. balenare; scoppiare:
na nebu se je utrgal blisk nel cielo balenò un fulmine
v dvorani se je utrgalo ploskanje nella sala scoppiò fragoroso un applauso
nad mestom se je utrgal oblak sulla città si è abbattuto un nubifragio
tako se je napil, da se mu je utrgalo si ubriacò al punto da uscire di senno

C) utŕgati si (-am si) | utrgávati si (-am si) perf., imperf. refl. sacrificare:
utrgati si čas sacrificare del tempo
pren. utrgati si od ust togliersi, cavarsi (il pane) di bocca

utŕgati -am i utržem
I.
1. otkinuti, ubrati: utrgati jabolko, jagodo, cvetico
2. zakinuti, zakratiti, uskratiti: utrgati komu pri plači
II. utrgati se
1. otkinuti se: gumb se mi je je utrgal
2. provaliti: oblak se je utrgal; hrib se je utrgal
brdo se odronilo
3. prekinuti se: nit se utrga
4. utrgati si kaj od ust otkinuti sebi od usta

utŕgati (cvetlice, sadeže) coger

utrgati se romperse; desgarrarse
oblak se utrga hay una lluvia torrencial

utŕgati -am dov.
1. a culege
2. a rupe

utŕgati se
1. a se desprinde
2. a se surpa

utrga|ti se (-m) trgati reißen
film se je utrgal es kam zu einem [Filmriß] Filmriss, človeku: figurativno einen [Filmriß] Filmriss haben (utrgalo se mu je er hatte einen [Filmriß] Filmriss)
oblak se je utrgal es war ein Wolkenbruch

abbrechen^*

1. odlomiti (intransitiv se)

2. (unterbrechen) prekiniti, elektronische Datenverarbeitung odrezati

3. (abtragen) rušiti, porušiti, podreti, demontirati; eine Blume: utrgati; einem Vorwurf, Angriff: die Spitze abbrechen vzeti ost (očitku, napadu)

abpflücken Obst: obirati, obrati, Blumen: trgati, utrgati

āvellō -ere -vellī in -vulsī (-volsī), -vulsum (-volsum)

1. odtrgati, iztrgati, utrgati, izdreti (izdirati): sigillis avulsis argentum reddidit Ci., sibi avelli iubet spiculum Ci., avellere frondes O., Cu., avulsum caput O., avolsa membra V., leporum avulsi armi H., cum ripa simul avolsos ferat Aufidus H.; od kod? z abl.: Plin., T., avulsus radicibus oculus Lucr., avolsum humeris caput V. odsekana, av. templo Palladium V. zmakniti, saxa saxis V. odkrhniti, veste aliquid Pr.; z dat.: avolsa hosti cervix Sil., Euboea avolsa Boeotiae Plin., bitumen non quit sibi avelli Plin.; s praep.: poma ex arboribus cruda si sint, vi avelluntur Ci., hoc (simulacrum) iste e signo Cereris avellendum... curavit Ci., sive secetur aliquid sive avellatur a corpore Ci.

2. pren.
a) iztrgati = (na silo) ločiti, odstraniti (odstranjevati), odpraviti (odpravljati): non potes avelli O., morbus et aegrotatio, quae avelli inveterata non possunt Ci., de matris hunc complexu avellere Ci., ex complexu avelli Ci., avulsus a meis Ci., oriens incendium belli... a portis avellere Ci. odvrniti (odvračati), complexu avolsus Iuli V., filii sinu matris avolsi Sen. tr., ut avellentur castris (veterani) T., gentes avolsae Plin.; med.: servant busta neque avelli possunt V. in se ne morejo ločiti.
b) iztrgati = ugrabiti, vzeti, oteti iz česa: rus ab aliquo Ter., pueros a lacte non subito a consuetudine av. Varr. ne na mah odvaditi, convicio hunc ab errore avellere Ci. iz zmote oteti, avulsum est enim praeter spem, quod erat spe devoratum lucrum Ci., an tibi mavis insidias fieri pretiumque avellier (= avelli) H., liberalitas (darovi) Augusti avulsa T., avellere fundum emptori, nummos alicui Dig.

brechen (brach, hat gebrochen) transitiv

1. lomiti (durchbrechen) zlomiti, prelomiti

2. Technik (zerkleinern) drobiti;

3. (erbrechen) bruhati, izbruhati

4. Papier: prepogniti; Blumen, Obst: trgati, utrgati, Obst: obirati, obrati; Flachs: treti; den Acker: preorati; das Eis: lomiti led, figurativ razbiti led; den Frieden: prekršiti, sein Wort: prelomiti; die Ehe brechen zagrešiti zakonolom

5. intransitiv zlomiti se, lomiti se, prelomiti se; Milch: sesiriti se, Herz: počiti; aus/durch etwas brechen planiti (iz, skozi); brechen mit prenehati z, prekiniti stike z

carpō -ere, carpsī, carptum (prim. gr. καρπός sad, kar je „utrgano“)

I.

1. (na kose) trgati, raztrgati, (raz)drobiti, (raz)cepiti, (raz)kosmati, (raz)cefrati: Milesia vellera nymphae carpebant V., carpentes pensa puellae V. ki predejo, lana bene carpta Cels., c. cibos digitis O. razkosati; od tod pren.: c. in multas partes exercitum L., multifariam vires Romanas L., fluvium Cu. razcepiti v rokave.

2. (s proleptičnim obj.) kaj po malem zgotoviti, poseb. pot prevaliti, odriniti, (pre)hoditi, (pre)potovati, kreniti po: non viam c. V., O., utile carpis iter O. hodiš, carpitur acclivis trames O., supremum iter c. H. na zadnjo pot iti = umreti, fugam c. Sil. bežati; od tod occ. enalaga: litora carpens O. ki hodi ob..., c. prata, rura V. prehoditi, litora curru O. prevoziti, aëra, aethera O. preleteti, leteti po..., mare O. prejadrati, jadrati po morju.

— II.

1. posamič (od)trgati, utrga(va)ti, (u)lomiti, odvze(ma)ti: frondes manibus V., inter cornua setas V., vindemiam (= uvam) de palmite V., coronas ex collo H., nec carpat ab arbore flores O., c. violas, lilia V., O.; pren.: luctantia oscula carpit O. krade mu poljubčke, čeprav se brani, c. flosculos Ci. ali paucos ad poenam Ci. izb(i)rati; occ.
a) (iz)puliti, (iz)pipati, (o)skubsti: pleno vellere carpe pecus Pr.; od tod pren.: amantem c. O. (o)skubsti.
b) (po)puliti, popasti (popasem), (po)jesti: alimenta mitia O., gramen carpsere capellae O., c. herbam V., alia animalia sugunt, alia carpunt Ci.; pesn. o čebelah sesati, izsesa(va)ti, srkati, izsrka(va)ti: apes thyma carpentes H., flores c. Macr.; o pticah (raz)trgati, razjedati: (Tityi) iecur c. O., tako tudi o konju: dente foro viscera c. O.; redkeje o ljudeh uživati: unumquodque quod erat bellissimum Ter., mullum, leporem Mart.

2. pren.
a) udobno, sladko uži(va)ti: carpe diem! H., c. somnos, quietem, soporem V., auras vitales carpis V. uživaš poživljajoči zrak, c. ver aetatis O.
b) izjesti (izjedati), razjesti (razjedati), (o)slabiti: vires suas L., labor carpit corpus O., carpit vīrīs paulatim... femina V., regina caeco carpitur igni V. kraljico razjeda skrivni ogenj, perpetuā maerens carpēre iuventā? V. boš ginil od žalosti večne? oblivio carpit tuos labores H.
c) grajati, zbadati, obregniti (obregati) se ob koga, kaj, zajedati, grditi (z jezikom): maledico dente Ci., milites... dictatorem sermonibus carpere L., carpere et detorquere recte facta Plin. iun. v nič dajati in sprevračati; o zavisti: carpit et carpitur unā O. obira druge in razjeda samega sebe, non illud carpere livor possit opus O., Sabinus militum vocibus nonnihil carpebatur C. so ga precej obirali.
č) voj. (sovražnika s pogostimi napadi) dražiti, slabiti, vznemirjati: relinquebatur Caesari nihil nisi ut agmen adversariorum carperet C., novissimos c. C., carpi parvis cotidie damnis L.

čȅhnuti -nēm
1. odčesniti, odtrgati, utrgati
2. počiti: tu čehne pogdjekoja puška
3. pognati listje, ozeleneti

dēcerpō -ere -cerpsī -cerptum (dē in carpere)

1. odtrgati, utrgati, trgati: Ca., Cu., Col. idr., flores Lucr., O., Plin., Cereris decerpsit aristas O.; z abl. instrumenti: pollice florem, pabula manu O., lilia tenero ungui Pr., laureae ramulos … manu Val. Max. O d kod? undique decerpta oliva H., inde laureas d. Suet.; z abl.: pomum arbore ali adducto ramo O.; s praep.: acina de uvis Ca., mala de arboribus Hyg., ex abiete … fila Plin.; pren.: omnia, nisi decerpantur, arescunt Q.; occ.
a) (s kljunom, z zobmi) odtrgati, utrgati, odgloda(va)ti: oscula mordenti semper decerpere rostro Cat. golobčkati (ljubkovati) se, ita decerpens aequabat semper opus dens Cat.
b) odjesti (odjedati), objesti (objedati), izsrka(va)ti: thymum Plin. (o čebelah), ora puellae Ps.-V., (Copa) posladka(va)ti se z usti …

2. pren. odvzeti, vzeti (jemati) od kod: humanus animus decerptus ex mente divina Ci.; occ.
a) izbirajoč povzeti, posneti, izbrati: habent tamen alii quoque comici … quaedam, quae possis decerpere Q., ex hac (materia) … aliqua in usum principii d. Q.
b) uži(va)ti, pridobiti si: ex re decerpere fructūs H., illibatam virginitatem Sen. rh., primas noctes tecum epulis Pers., decus primae pugnae Sil., murmura vocis Stat.
c) zmanjš(ev)ati, kratiti, pritrgati: ne quid iocus de gravitate decerperet Ci., nihil sibi ex ista laude centurio … decerpit Ci., nec hac re de principatu quidquam decerpsit Val. Max., nihil ex cuiusquam dignitate … decerpseris Plin. iun.
č) uničiti: quae (invidia) spes tantas decerpat Q.

dēligō -ere -lēgī -lēctum (dē in legere)

1. ob(i)rati, (od)trgati, utrgati: oleam, uvam Ca., maturam uvam, primam rosam O., fructum Col., melimela minorem ad lunam delecta H.

2. pren.
a) izb(i)rati, odb(i)rati, (iz)voliti: si vobis deligendi potestas esset data Ci., d. consulem, magistratūs Ci., ex his (statuis) C. Marcelli statuam Ci., aratores Centuripini tres legatos delegerunt Ci., d. viros ad sacerdotia in senatum Ci., ex senatu in hoc consilium delecti estis Ci., domicilio hanc sibi urbem delegerat Ci., diem ad inimicos opprimendos sibi d. N., ad eas res conficiendas Orgetorix deligitur C., deligere oportet, quem velis diligere Corn.; z dvojnim acc.: M. Laterensem … reum sibi delegisse Ci.; v pass. z dvojnim nom.: duces ii deliguntur, qui … C.; z odvisnim vprašanjem: tempus a natura ad deligendum, quam quisque viam vivendi sit ingressurus, datum est Ci.; z relativnim namernim stavkom: vos illum ex omnibus delegistis, quem bello praedonum praeponeretis Ci., Aristides delectus est, qui constitueret N.; subst. pt. pf. dēlēctī -ōrum, m izbranci, odbor: aut uni tribuendum est (consilium publicum rei publicae) aut delectis quibusdam Ci., delecti ex civitatibus C., delecti Aetolorum L.; = apoclētī (gl. to besedo).
b) occ. α) voj. nab(i)rati, odb(i)rati: locum castris idoneum, ex legionibus fabros, equites ex omni copia C., duces hostium XL milia ex omni numero deligunt earum civitatum, quae … C., d. centenos viros ex omni pedite atque equite L., vexillarios e legionibus T., delecta manus N., S., L. ali legio C. izbrana, delecti pedites S., delecti militum Cu. izbrani vojaki, elitna vojska, cum delecto equite T. β) odbrati in odstraniti, izločiti: amentem Pl., longaevosque senes ac fessas aequore matres … delige V.

ìzjesti ìzjedēm (ijek., ek. tudi izesti)
I.
1. pojesti: dok čovjek s čovjekom tovar soli ne izjede, ne može ga poznati; ribe su ga u moru izjele; dosta sam ja u vas soli i hljeba izio (i hleba izjeo); u slast izjedoh ovaj komad pogače
2. odjesti, utrgati: izjede mi od zarade
3. izčrpati: ranije su mislili da kukuruz izjede zemlju gore od drugoga žita
4. razjesti: rda s vremenom i gvožde izjede
5. opikati: izjedoše nas komarci, buhe
6. izjesti batine biti tepen; izjesti vatru biti hudo ozmerjan; kuga ga izjela, da bog da daj bog, da bi ga kuga pobrala; izjeo vuk magare volk je raztrgal osla = zgodilo se je nekaj hudega, toda za to se nikdo ne zmeni, nikomur ni mar
II. izjesti se
1. pojesti se, požreti se: najbolje bi bilo sve pauke stjerati u veliku prostoriju, neka se medusobno izjedu
2. obrabiti se: šta vi radite kada se poluga na koturu izjede
3. ekspr. sunce se izjelo sonce je mrknilo

kȉnuti -nēm, vel. kȉni, aor. kȉnuh kȉnū
I.
1. potegniti, izvleči: kinuti nož, sablju
2. utrgati, ločiti: kinuti koga sa života
II. kinuti se pobrati se: kini mi se s očiju; kini mi se s duše pusti me pri miru, daj mi mir

odbúciti òdbūcīm, odbúčiti òdbūčīm ekspr. odtrgati, utrgati: odbuciti komad mesa