Franja

trudnost ženski spol (-i …) die Müdigkeit

trúdnōst ž
1. utrujenost, trudnost
2. utrudljivost

trúdnost tiredness, fatigue; weariness

trúdnost fatigue ženski spol , lassitude ženski spol

trúdnost (-i) f stanchezza, spossatezza, esaurimento

trúdnost ž umornost, sustalost, posustalost

trúdnost fatiga f ; cansancio m

gravēdō -inis, f (gravis)

1. utrujenost, poseb. udov, zlasti glave, trudnost, omotica: somnolenta AP., crapulae gravedines PLIN.; metaf. srčna tesnoba, tesnobnost: magistriani timoris proiecta gravedine FULG.; occ. suhi nahod (medtem ko je destillatio narium tekoči nahod): CI. EP., CELS. – Soobl. gravīdō -inis, f: LUC., CAT.

gravitās -ātis, f (gravis)

I.

1. teža, breme, peza: contentio gravitatis et ponderum CI., cum (atomus) per inane moveatur gravitate et pondere CI., gravitate sua ferri primordia rerum LUCR., gr. armorum C., navium C. okornost, nerodnost, neokretnost, immobilis longitudine et gravitate hasta L., gr. corporis, oneris O., me mea defendit gravitas O., gravitate carens aether O. breztežni, gr. annonae T. draginja, sumptuum T. višina.

2. metaf. kot lastnost
a) tehtnost, važnost, pomenljivost, imenitnost, znamenitost, veljava, veljavnost, vplivnost: gr. sententiae, sententiarum CI., civitatis CI., C., artium CI., illam vero gravitatis ... personam non appetivi CI., gr. provinciae C., accessit iudiciis gravitas VELL.
b) occ. α) resnost, resnobnost, preudarnost, dostojanstveno ravnanje (vedenje), častitljivo vedenje, dostojnost, vznesenost, vzvišenost, veličastnost, slovesnost: Lacedaemoniorum N., Athenienses longe a Romanorum gravitate diiuncti CI., Hortensius, tantā gravitate homo CI., dicendi gravitate valere CI. z resnostjo svojega govora, s spoštovanje vzbujajočo zgovornostjo, qua gravitate sententiam dixit CI., gravitate mixtus lepos CI., erat in illo viro comitate condīta gravitas CI., eius comitas non sine severitate erat neque gravitas sine facilitate CI. bil je prijazno strog, dostojanstven in vendar pristopen, gravitatis severitatisque personam sustinere CI., parentis gravitatem obtinere CI. očetovsko dostojanstvo, gr. nominis nostri CI., gravitati actus, libertati tempora sunt impedimento CI., gr. et maiestas oris L. resen in veličasten obraz, gr. regentis, sceptri, augusta O., ficta O. navidezna preudarnost, gr. Sophoclis, verborum Q. β) trden značaj, značajnost, doslednost, stanovitnost: Caesaris CI. EP., in quo gravitas et auctoritas est CI., cum gravitate et constantia vivere CI., gr. imperii CI., viri CU. γ) debelost, globokost: soni, vocum M.

II. pass.

1. obteženost, occ. nosečnost, meton. = telesni sad: tendebat gravitas uterum mihi O.

2. metaf. medlost, trudnost, slabost, potrtost, onemoglost, bolehanje, bolezen: corporis CI., linguae CI. trd (neokreten) jezik, membrorum CI., LUCR., si in sensibus ipsius est aliqua forte gravitas atque tarditas CI., gr. senilis O. onemoglost v starosti, ostarelost, spiritūs CELS. naduha, aurium ali audiendi ali auditūs PLIN. naglušnost, nagluhost, capitis gravitates, gravitates oris et dentium PLIN., tristitia (otožnost, tožnomiselje = otožne misli) et gravitas mentis (težkomiselnost = težke misli) SEN. PH.; pesn.: oculi tardā gravitate iacentes O.

III. act.

1. teža, sila, stiska, nadloga: morbi CI., tres urbes posse imperii gravitatem sustinere CI. breme, gr. belli C., L., temporum C.

2. metaf.
a) trdosrčnost, silnost, ostrost, strogost: iudiciorum, legum, responsi CI., ille erat censor summā gravitate CI., Gabinium et Pisonem verborum gravitate notare CI. z ostrimi besedami, iniuria gravitate tutior est S. FR.
b) zoprnost, neprijetnost, nadležnost, neugodnost: animae, halitūs, oris PLIN. smrad, odoris T. zoprn vonj (duh); od tod gr. caeli CI. ali autumni S. FR. ali loci L. neugodnost = nezdravo podnebje itd.

lassitūdō -inis, f (lassus) utrujenost, upehanost, trudnost, izmučenost, pešanje: Cels., Sen. ph., Plin., Aur., Amm., ut sēdes lassitudinem Pl., lassitudo impedit officium Ci. ep., resedit, ut si lassitudine cuperet acquiescere N., lassitudine confici C., Atrebates cursu ac lassitudine exanimati C. od teka usopihan in utrujen, sine lassitudine vim frigoris esse perpessum Cu. ne da bi onemogel, timere, ne … lassitudine sua vincerentur Cu.; s subjektnim gen.: l. militum L., ingenii lassitudinem sentire Sen. rh.; z objektnim gen.: = utrudljivost: armorum equitandive Plin., itinerum Plin., itineris Amm.; (grajalno) konkr.: lassitudo conservûm Tit. ap. Fest. utrujevalec.

Müdigkeit, die, utrujenost, trudnost; Agronomie und Gartenbau des Ackerbodens: izčrpanost, utrujenost; Keine Müdigkeit vorschützen! Dajmo!

noséčnost ž bremenitost, trudnost, trudnoća, graviditet

ȕmōrnōst ž trudnost: umornost materijala

томность f medlost; izmučenost, trudnost

усталь f trudnost;
без устали neutrudno;
не знать -ли ne si privoščiti počitka