Franja

tr̀pati -ām
I.
1. kopičiti: trpati novac na gomilu, riječi bez smisla i reda
2. metati: trpati različite stvari na gomilu
3. tlačiti: trpati jelo u usta; dijete sve trpa u usta i sve bi htjelo da jede; trpati stvari u džepove, u vreću
II. trpati se
1. tlačiti se
2. ekspr. štuliti se: šta se ona trpa u društvo mladih, u tude poslove

tŕpati to cram; to stuff; to pack tightly; to stow (z with); to press (v into)

tŕpati ljudi v avtobus to pack people into a bus
tŕpati datume v učenca (figurativno) to cram a pupil with dates

tŕpati fourrer (dans), remplir, bourrer, combler

tŕpati (-am)

A) imperf. ficcare, spingere, riempire di:
trpati datume v možgane riempire la testa di date
pren. trpati vse v en koš fare di ogni erba un fascio

B) trpati se (-am se) imperf. refl. riempirsi:
trpati se s hrano ingollare il cibo

tŕpati -am trpati: trpati jabolka v žep, jed v usta

tŕpati rellenar (z de)

trpati v meter en, meter dentro de
trpati usta komu tapar la boca a alg

artō -āre -āvī -ātum (artus 3)

1. utesniti (utesnjevati), zožiti (zoževati), stisniti (stiskati), (s)tlačiti, (na)trpati, postaviti na tesno (gosto) (naspr. laxare): quis (crederet) pelagus victas artasse carinas? Lucan., angustias eas artantibus insulis parvis Plin., transversos fustes spisse artare Col., artatas ponti fauces modica insula claudit Sil., quorum (primordiorum rerum) condenso magis omnia conciliatu artari possunt Lucr., art. animam Lucan., tam artatum opus Vell. tako tesno omejeno, longior undecimi nobis... libelli artatus labor est Mart. daljše delo... sem skrčil; s čim? z abl.: art. atria immodicis imaginibus Mart., quos (libellos) artat brevibus membrana tabellis Mart., vallum artatur denso fugientum examine Stat., Syriae et Aegypti regna Romanā vicinitate artata Iust.; kam? z in in acc.: artatis in rugas repente cancellis Plin.; z dat.: flores artare canistris Col. poet., tela pharetris Stat.; (o osebah) pritiskati h komu, gnesti se okoli koga: quod occursantium populus te artaret Plin. iun.

2. occ. nategniti (natezati), zategniti (zatezati), nape(nja)ti, zadrgniti (zadrgovati): equum celerem artato compescere freno Tib., art. frenorum habenas Lucan., ubi fasciae artatae sunt Cels., vitis contineri debet vimine, non artari Plin.

3. pren. utesniti (utesnjevati), omejiti (omejevati), (pri)kratiti, skrajš(ev)ati, prikrajš(ev)ati, skrčiti (skrčevati), skopo odmeriti (odmerjati): Fortuna humana fingit artatque, ut lubet Pl., in praemiis, in honoribus omnia artata L., artata numero felicitas Vell. redka, artati temporis spatium Vell., dies sollemnis ludum artaverat Petr. je bil pouk prej končal, nonnumquam artare, nonnumquam prorogare tempus (rok) Icti., art. aliquem Icti. komu krajši rok dati, art. poenam tempore Icti.; art. aliquem, se v stisko (zadrego) spraviti (spravljati) koga, sebe: Icti.

básati bašem i basam
I.
1. nabijati, puniti: basati puško, pipo
2. trpati: basati si jabolka v žepe
3. ob koncu meseca ga baše
pri kraju mjeseca (me-) je u teškoj situaciji
II. basati se
1. halapljivo jesti
2. gurati se: basati se v avtobus

cōnferciō -īre -fersī -fertum (cum in farcīre) (s)trpati, (s)tlačiti, (z)mašiti: conferciunt se apes lingentes Varr., ea conluvio … urbanos et agrestem confertum in arta tecta … angebat L., c. homines, nubes Lucr., myrrham in folles, taleas Plin. Večinoma adj. pt. pf. cōnfertus 3

1. natrpan, natlačen, nagneten, napolnjen, poln: ingenti turbā non virorum modo, sed etiam feminarum conferta … templa L., conferta moles T., in convivio … conferti cibo Ci.; pren.: otiosa vita plena et conferta voluptatibus Ci., liber c. voluptatibus Ci.

2. stisnjen, zgneten, zgoščen, gost: confertae naves, confertissima turba L.

3. occ. voj. v stisnjenih (strnjenih, gostih) vrstah, gosto zvrščen: agmen V., Sen. ph., acies confertissima C., confertissimi hostes S. najgostejše sovražno krdelo, cum Galli structis ante se scutis conferti starent L., quam maxime confertis equis Mauros invadunt S., numquam conferti, sed rari magnisque intervallis proeliantur C., confertis turmis impetum facere C. s strnjenimi eskadroni; od tod adv. cōnfertim stisnjeno, strnjeno, na gosto, na tesno, v stisnjenih vrstah: qua … c. magis pugnabant L., non confertim …, sed alius alio quam maxime divorsi S.; v komp. cōnfertius: c. invadere, resistere Amm.

mašíti -im
I.
1. začepljivati, zapušavati: mašiti luknje; mašiti ljudem usta
2. zatiskivati: rano; mašiti si oči in usta
3. zaptivati, šuperiti: mašiti špranje na ladji
4. popunjavati: mašiti vrzeli
popunjavati praznine
5. trpati: mašiti dračje v peč, denar v žepe
II. mašiti se
1. žderati, halapljivo jesti: mašiti se z jedjo
2. gurati se: ljudje se mašijo skozi ozka vrata

stīpō -āre -āvī -ātum (indoev. kor. *sti̯ā(i)-, *stei̯ā- trans. (z)gostiti, intr. zgostiti se, otrdeti, okoreti; prim. skr. stíyā stoječa voda, styā́yate strjuje se, postaja trd, stīmáḥ lenoben, počasen, styānaḥ, prastīmaḥ zgoščen, pogost, nakopičen, viṣṭīmín- zgoščajoč se, gr. στία, στῖος kamenček, πολυστῖος kamnit, στέᾱρ -ᾱτος maščoba, mast, loj, testo, στίλη kaplja, στῖφος kup, kopica, gosta množica, στίβη slana, στίβος utrjena, uhojena pot, στιβαρός, στιπτός steptan, στοιβή zamašitev, zatrpanje, στείβω zgoščam, teptam, στιφρός tesen, gost, trden, utrjen, močan, lat. stīria, stīricidium, stīlla, stīpes, stĭps, stipula, stipulus, stipulārī, lit. stimpù, stìpti strditi se, otrdeti, okrepneti, stiprùs močen (močan), krepek (krepak), silen, got. stains = stvnem. stein = nem. Stein kamen, srednjevisokonem. stīf, stëft = nem. steif, Stift; prim. tudi sl. stena in steblo)

1. (z)gnesti, nagnesti (nagnetati), (s)tlačiti, natlačiti, stisniti (stiskati), (na)basati, (z)gostiti, (na)gatiti, (na)trpati, (na)pakirati, napolniti (napolnjevati), (na)grmaditi, (na)kopičiti: Plin. idr., maiorem numerum (sc. assium) in aliqua cella Varr., Graeci stipati, quini in lectulis Ci., in arto stipatae erant naves L. na tesnem nagnetene, velut stipata phalanx L., hos arto stipata theatro spectat Roma H. na tesno nagneten (natlačen), eum stipata tegebat turba V., fratrum stipata cohors V., materies stipata Lucr., acies densis stipata catervis Lucan., stipare calathos prunis Col. poet., nucem sulphure et igni Fl., calceum multiformem Tert. z vso nogo polniti = visok čevelj nositi; pesn.
a) nakopičiti (nakopičevati): stipatque carinis ingens argentum V., (apes) mella stipant V.
b) stipare Platonem Menandro H. Platona pridružiti Menandru = Platonove spise zložiti (spakirati) skupaj z Menandrovimi; med.: cuncta stipantur saecula cursu Cl. se gnetejo; occ. kak kraj, na kakem kraju nagnesti (nagnetati), napolniti (napolnjevati): tribunal Plin. iun., stipant graves equi recessus Danai Petr. poet., multo patrum stipatur curia coetu Sil., aditus et tectum omne fartim stipaverant Ap.; pt. pf. stīpātus 3 poln česa, napolnjen s čim: curia cum patribus fuerit stipata O., pontes calonibus et impedimentis stipati Suet.

2. gnesti se okoli koga, koga kupoma (trumoma, tolpoma, množično) obkoliti (obkoljevati), obkrožiti (obkrožati), obda(ja)ti, obsuti (obsipati, obsipavati), v velikem številu (po)spremiti (spremljati): Varr. ap. Gell., Plin. iun., Amm., Cl. idr., qui senatum stiparit armis Ci., qui stipatus semper sicariis, saeptus armatis, munitus indicibus fuit Ci., Catilinam … stipatum choro iuventutis (sc. videbant) Ci., stipatus lictoribus Ci., stipati gregibus amicorum Ci. ep., stipatus agmine armatorum in forum inrupit L., cum amicorum tum satellitum turbā stipante L., magnā iuvenum stipante catervā V., comitum turbā est stipata (sc. Diana) suarum O., huc epulae ditesque tori coetusque ministrum stipantur Stat., iuventus prosequitur stipatque ducem Val. Fl. Od tod adj. pt. pf. stīpātus 3 obkoljen, obkrožen, obdan: ab omni ordine, sexu, aetate stipatissimus Sid.

наваливать, навалять navaljati; (na)kopičiti; (na)trpati; hitro kaj napisati, načečkati;

nadévati -am i -vljem
I.
1. metati, stavljati: nadevati konju sedlo; nadevati jed na krožnik
2. puniti, nadijevati (-dev-): nadevati papriko, kokoš, ki se peče
II. nadevati se puniti se, trpati se: nadevati se z jedjo in pijačo

fourrer [fure] verbe transitif

1. podložiti, podšiti s krznom

faire fourrer son manteau dati si podložiti plaščs krznom

2. strpati, vtakniti

fourrer des friandises à un enfant trpati, tlačiti slaščice v otroka
fourrer son nez partout povsod svoj nos vtikati
fourrer quelqu'un en prison vtakniti koga v ječo
fourrer quelque chose dans la tête à quelqu'un komu kaj v glavo vtepsti
je m'en suis fourré jusque-là (familier, figuré) sit, naveličan sem tega
se fourrer dans la tête vbiti si v glavo
se fourrer dedans močno se zmotiti
se fourrer zavleči se, splaziti se (kam), skriti se; vmešati se (dans v)
se fourrer le doigt dans l'œil (jusqu'au coude) uračunati se, »kozla ustreliti«
ne plus savoir où se fourrer (figuré) biti ves zbegan, osramočen

strpa|ti (-m) trpati ljudi: einpferchen
figurativno vse strpati v en koš alles in einen Topf werfen

насобачиться (lj.) izuriti se
насовывать, -вать (na)basati, (na)trpati; (lj.) nabunkati koga