Franja

tóp, tópa, tópo sin filo ; (brez konice) sin punta; romo ; (o kotu) obtuso ; fig romo, estúpido, obtuso

top nos nariz f roma, nariz chata

topo [tɔpo] masculin, familier kroki, plan, karta; familier govor, ekspozé

c'est toujours le même topo to je vedno ista zgodba

tōpo m

1. zool. miš:
topo d'acqua (nutria) nutrija, bobrovka (Myocastor coypus)
topo campagnolo mala gozdna miš (Apodemus silvaticus)
topo delle case domača miš (Mus musculus)
topo delle chiaviche (surmolotto) siva podgana (Rattus norvegicus)
topo muschiato (ondatra) pižmovka (Ondatra zibethica)
topo delle nocciole (moscardino) podlesek (Muscardinus avellanarius)
topo d'albergo, d'auto, di treno pren. hotelski, avtomobilski tat, tat po vlakih
topo di biblioteca pren. knjižni molj
bagnato come un topo moker kot miš
denti di topo mišji zobje, zobki
muso, visetto di topo droben, ljubek obraz

2. obrt (grisatoio) rezilo za steklo
PREGOVORI: quando il gatto manca i topi ballano preg. ko mačke ni doma, miši plešejo

topo moški spol krt; figurativno tepec, bedak

tôpo adv. in modo inespressivo, con aria inespressiva, vuota

tôpo prisl., ту́по присл.

bízam (-a) m; adj. inv.

1. obl. (krzno) (pelliccia di) topo muschiato;
bizam plašč pelliccia di topo muschiato

2. (mošus) muschio

blankly [blǽŋkli] prislov
brezizrazno, topo; naravnost; gladko

to refuse blankly gladko odbiti

blȅnuto prisl. topo, osuplo: ona je blenuto gledala sad u muža sad u mater

brámor zool grillotalpa m ; topo grillo m ; grillo cebollero; grillo m real

despuntar topo napraviti; po-, pri-kazati se; napočiti (dan)

despuntar en capullos vzbrsteti
despuntar de ingenioso izkazati se po veliki nadarjenosti
al despuntar el día ob dnevnem svitu

dully [dʌ́li] prislov
leno, topo

hebes -betis, abl. -betī, neutr. pl. -betia

I. top, skrhan,

1. glede na ostrino: machaera Pl., ensis O., mucro O., Lucan., ponite iam gladios hebetes, pugnetur acutis O., tela Cu., ferrum, secures Iuv.; pren.: tela (puščice) hebetiora Ci., ratio hebetem facit aciem ad miserias contemplandas Ci. otopi duševno ostrino za … ; subst. hebetia -ium, n tope stvari, topo orodje: Q.

2. po obl.: lunae … alias hebetiora, alias acutiora videntur cornua Ci. fr., quo latiora (ossa scapularum) … sunt, hoc hebetiora Cels. —

II. metaf.

1. fizično top =
a) medel, slab, onemogel: hebeti pectus tantummodo contudit ictu O. s slabim udarcem je prsi le ošvrknil; o (zunanjih) čutih in čutilih: sensus omnes hebetes et tardos esse arbitrantur Ci., nec est ullus hebetior sensus in vobis (sc. quam sensus audiendi) Ci., sensus oculorum atque aurium hebetes L., sensi aurīs hebetiores esse populi Romani Ci., hebes acies oculorum Ci., (tudi samo) acies hebes Cels., acies hebetior Suet.; uterque oculus naturā hebes Plin., oculi hebetes Col., Plin. ali hebetiores Plin., Suet., hebetes visus Sen. tr., hebes obtutus Ap.
b) neobčutljiv, brezčuten, mrtev: cui torpet hebes locus ille O., os hebes est O. so neobčutljiva, niso ješča, caro h. Cels. divje, ossa gingivarum Cels.; o osebi: filius … sensu hebes Plin.
c) brez ognja, len, zanikrn, nemaren, neroden, nespreten, okoren: exercitus … hebes infirmusque S., hebes ad sustinendum laborem miles T., hebes in voluptate (admissarius) Col. ne isker, obesum (corpus) hebes est Cels., hebetior in suo negotio Cu., in hebeti pigritia ferox Ap.; o stopici: quod (spondeus) est e longis duabus, hebetior videtur et tardior Ci.
č) po fizičnem učinku a) za vid = medel, zamolkel, mrtev: color O., Plin., carbunculus hebetior Plin., hebes vicinā nocte dies Stat. b) za voh nedišeč, brez vonja: unum (genus orsini) hebes Plin. g) za okus plehek, pust: quamvis gustu non sit hebes (uva) O.

2.
a) duševno top, topoglav, slaboumen, neumen, bebast: hebeti ingenio est Ci., hebeti ingenio atque nullo Ci. topoglav, celo povsem brezumen, hebetiora ut sint hominum ingenia Ci., h. memoria Ci. slab spomin, h. cor Lucr., Val. Max., mens, adulescentia Sen. ph., ingenii esse tardi et hebetis Sen. ph.; o osebah: homines hebetes Ci., me hebetem molestiae reddiderunt Ci., non sum ita hebes, ut ista dicam Ci., hebes et rudis, nec hebes nec rudis Ci., hebes esse videtur O., quis adeo hebes inveniretur, ut crederet? T., hebetes illi et supra modum tardi Plin. iun., vecors et prope hebes Aur.; o živalih: animalium hebetissima Plin.
b) po dejavnosti površen, plitev: rhetorica interdum paulo hebetior Ci., h. oratio Q., ratio Plin.
c) po občutku: dolor h. Ci. ep. mrzlo —, neiskreno sočutje.

Opomba: Star. acc. sg. hebem: Caecil. fr.

istúpiti ìstūpīm
1. otopiti, narediti topo: pazi, olovku ćeš istupiti
2. skrhati: istupiti zube o što; istupiti nož

knjigožêr (-ja) m topo di biblioteca

krt zool topo m

mìš (míši) f zool. topo, topolino domestico; sorcio:
hišna miš topo delle case, domestico (Mus musculus)
poljska miš topo campagnolo (Apodemus sylvaticus)
miš cvili, gloda il topo squittisce, rosica
pasti, strup za miši trappole, veleno per topi
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
biti tiho kot miš stare zitto come l'olio
gledati kakor miš iz moke guardare con occhi sonnacchiosi
biti moker kot miš essere bagnato fradicio
biti reven kot cerkvena miš essere povero in canna
ne biti ne tič ne miš non essere né carne né pesce
ne iti se slepe miši parlarsi chiaro
igre loviti slepe miši giocare a moscacieca
PREGOVORI:
kadar mačke ni doma, miši plešejo quando non c'è il gatto, i topi ballano
kar mačka rodi, miši lovi ciò che di gatta nasce convien che cacci i topi

mišák (-a) m topo, maschio del topo

mišják (-a) m topo maschio

míšjak² (-a) m sterco di topo