Franja

tlači|ti (-m) stlačiti/potlačiti pressen, zusammenpressen, zusammendrücken, niederdrücken; v kaj: stopfen in, quetschen in, einzwängen in; tehnika stauchen
mora tlači koga Alpträume haben (ich habe Alpträume)
težave ipd. koga: bedrücken

tlȁčiti -īm (se)
1. tlačiti (se): tlačiti druge narode; ne smeju se tlačiti koji nisu krivi
2. teptati: tlačiti travu; jelen popase smilj po zagorju, više ga tlači neg što ga pase
3. stiskati: ne daju se tekućine, za razliku od plinova, tlačiti
4. tlačanati, hoditi na tlako

tlačíti tlačim, tlači -ite, tlačil -ila i tláčiti -im
I.
1. gaziti: tlačiti ilovico, travo; ne bo več dolgo trave tlačil
skoro će umrijeti, umreti
2. tlačiti, ugnjetavati, kinjiti: tlačiti kmete, narod
3. nabijati: tlačiti zelje
4. pritiskivati: vse težave ga tlačijo
sve nevolje ga pritiskuju
5. gnječiti, muljati: tlačiti grozdje
II. tlačiti se gurati se: tlačiti se skozi vrata, v avtobus

tláčiti to press; to compress; to squeeze; figurativno to oppress, to tyrannize, to domineer, to ride roughshod over

môra ga tlači he is having a nightmare

tláčiti presser, comprimer; pressurer, exprimer; bourrer (dans) ; figurativno opprimer, accabler, oppresser

zelje tlačiti fouler (aux pieds) des choux
mora ga tlači il a des cauchemars, il est oppressé par un cauchemar

tláčiti (-im) imperf.

1. pigiare, comprimere; schiacciare; pestare; riempire:
tlačiti grozdje pigiare l'uva
tlačiti krompir schiacciare le patate

2. ficcare, pigiare:
tlačiti obleko v nahrbtnik pigiare il vestito nello zaino
pren. tlačiti znanje v glavo riempire la testa di nozioni
tlačiti hrano vase ingollare il cibo

3. pren. soffocare:
tlačiti dvome, jezo, strah soffocare i dubbi, la rabbia, la paura

4. pren. gravare, pesare, opprimere; tormentare;
tlači jih revščina sono poveri in canna
tlačila ga je mora aveva gli incubi, era tormentato dagli incubi
ne bo več dolgo trave tlačil fra non molto tirerà le cuoia
ni vreden, da zemljo tlači è un miserabile indegno di calcare la terra
pren. vse tlačiti v en koš fare d'ogni erba un fascio

tláčiti prensar; comprimir; oprimir

mora ga tlači tiene pesadilla

tláčiti -im nedov., гніти́ти гнічу́ недок., гноби́ти гноблю́ недок., толочи́ти -чу́ недок.

tláčiti -im nedov.
1. a presa, a comprima, a turti, a strivi
2. a înghesui, a îndesa, a umple
3. a apăsa
4. a oprima, a asupri, a reprima

abrumar težiti, tlačiti; obsuti (s posli); nadlegovati

abrumarse meglen postati (vreme)

acongojar (u)žalostiti, tlačiti, plašiti

acongojarse plašiti se, strašiti se

afflīctō (adflīctō) -āre -āvī -ātum (frequ. in intens. glag. afflīgere, adflīgere)

1. udarjati, biti ob (na) kaj, refl. se adflīctāre = biti se, tolči se na prsi (v znak žalosti): mulieres... adflictare sese, manus supplices ad caelum tendere S., (Piso)... semet adflictando... seditionem coeptabat T.; occ. (z udarjanjem) poškodovati, pokvariti, grdo zdelati: naves tempestas afflictabat C., quod rursus minuente aestu naves in vadis afflictarentur C., ut tempestate adversa vehementique vento ita afflictaretur Auct. b. Hisp.

2. pren. koga zdelati, tlačiti, stiskati, zatirati, mučiti, (o nesrečah) zadeti: vulneribus equites equosque T., Italiam luxuriā saevitiāque T., ne XIV legio... adflictaret Batavos T.; večinoma pass.: adflictantur coloniae Ci., turpius adflictatur res publ. Ci., gravius atque atrocius quam bello adflictari T., morbo adflictari Ci., L., T., Suet., foedo adflictari amore Lucr.; refl. in med. delati si težave in skrbi, giniti, propadati, žalostiti se: adflicter miser Pl., ne te adflictes Ter., cum Alcibiades se adflictaret Ci., adflictari lamentarique Ci.

aherrojar zvezati, prikleniti; zatirati, stiskati, tlačiti

angariare v. tr. (pres. angario) zatirati, tlačiti, mučiti, tiranizirati

apăsá apăs vt./vi.

1. pritiskati, pritisniti

2. tlačiti, zatirati

3. težiti, bremeniti

apremiar pritiskati, tiščati; tlačiti, zatirati; priganjati, siliti, primorati; sodnijsko opomniti (terjati); nujen biti

el tiempo apremia čas pritiska, mudi se

aprensar stiskati, vtisniti; (po)tlačiti

artō -āre -āvī -ātum (artus 3)

1. utesniti (utesnjevati), zožiti (zoževati), stisniti (stiskati), (s)tlačiti, (na)trpati, postaviti na tesno (gosto) (naspr. laxare): quis (crederet) pelagus victas artasse carinas? Lucan., angustias eas artantibus insulis parvis Plin., transversos fustes spisse artare Col., artatas ponti fauces modica insula claudit Sil., quorum (primordiorum rerum) condenso magis omnia conciliatu artari possunt Lucr., art. animam Lucan., tam artatum opus Vell. tako tesno omejeno, longior undecimi nobis... libelli artatus labor est Mart. daljše delo... sem skrčil; s čim? z abl.: art. atria immodicis imaginibus Mart., quos (libellos) artat brevibus membrana tabellis Mart., vallum artatur denso fugientum examine Stat., Syriae et Aegypti regna Romanā vicinitate artata Iust.; kam? z in in acc.: artatis in rugas repente cancellis Plin.; z dat.: flores artare canistris Col. poet., tela pharetris Stat.; (o osebah) pritiskati h komu, gnesti se okoli koga: quod occursantium populus te artaret Plin. iun.

2. occ. nategniti (natezati), zategniti (zatezati), nape(nja)ti, zadrgniti (zadrgovati): equum celerem artato compescere freno Tib., art. frenorum habenas Lucan., ubi fasciae artatae sunt Cels., vitis contineri debet vimine, non artari Plin.

3. pren. utesniti (utesnjevati), omejiti (omejevati), (pri)kratiti, skrajš(ev)ati, prikrajš(ev)ati, skrčiti (skrčevati), skopo odmeriti (odmerjati): Fortuna humana fingit artatque, ut lubet Pl., in praemiis, in honoribus omnia artata L., artata numero felicitas Vell. redka, artati temporis spatium Vell., dies sollemnis ludum artaverat Petr. je bil pouk prej končal, nonnumquam artare, nonnumquam prorogare tempus (rok) Icti., art. aliquem Icti. komu krajši rok dati, art. poenam tempore Icti.; art. aliquem, se v stisko (zadrego) spraviti (spravljati) koga, sebe: Icti.

attribulō -āre -ātus stisniti (stiskati), (s)tlačiti: Mac.

bedrücken seelisch: težiti; (unterdrücken) tlačiti, zatirati