sprijeti se [é] (sprimem se) sprijemati se volna: filzen, verfilzen; v kepo: verklumpen, zusammenbacken
sprijéti se to stick together (z to), to adhere (to); to agglutinate
sprijet agglutinate
sprijéti se s primem se
1. slijepiti se, slepiti se: lasje, listi, prsti se sprimejo
2. uhvatiti se: sprijeti se za ples, v kolo
3. dohvatiti se, ščepati se: psi so se sprijeli za kost
abbozzolarsi v. rifl. (pres. mi abbōzzolo)
1. zapreti, zapirati se, zabubiti se
2. svaljkati se, sprijeti se (moka)
aderá adér vi.
1. pridružiti se, pristopiti
2. tehn. sprijeti se
adhérer [adere] verbe intransitif sprijeti se (à quelque chose s čim), skupaj se držati, prilepiti se, skupaj zrasti; strinjati se (à quelque chose s čim), privoliti v, pristopiti (k pogodbi), vstopiti (v stranko)
j'adhère à votre point de vue, à votre opinion strinjam se z vašim stališčem, z vašim mnenjem
adhérer au parti socialiste pristopiti k, vpisati se v socialistično stranko
adhérer à la route, au sol (automobilisme) ne drseti na cesti, na tleh
agglutinare
A) v. tr. (pres. agglutino) zlepiti
B) ➞ agglutinarsi v. rifl. (pres. mi agglutino)
1. med. aglutinirati
2. zlepiti se, sprijeti se
concrēscō -ere -crēvī -crētum (z)rasti, narasti (naraščati), nasta(ja)ti, tvoriti se: Col., Plin., putres concrescere fungos V., rigido concrescere rostro (dat.) ora videt O. vidi, da se spreminjajo v kljun, unde sanguis, bilis, ossa concreta et facta sint Ci., de terris terram concrescere parvis Lucr.; pren.: dies concretam exemit labem V. vrasle, nas se držeče napake; subst. pt. pf. neutr.: penitusque necesse est multa diu concreta modis inolescere miris V. zla, ki so se ukoreninila.
2. occ.
a) sprije(ma)ti se, zgostiti (zgoščevati) se, strditi (strjevati) se, otrpniti, sesesti (sesedati) se: concrescunt subitae currenti in flumine crustae V., concreta glacies L., lac concretum V., Col., T. sesirjeno mleko, sir, skuta, mare concrescit glacie O., aqua conglaciat frigoribus et nive pruināque concrescit Ci., nix concreta pruinā Lucr., gelu nix concreta Iust., imbres gelidis concrescunt ventis O., concrevit frigore sanguis V., concretus sanguis Cels., concreta sanguine barba O. (enalaga) zlepljena s strjeno krvjo, concretum aliquid ex sanguine Cels., concreta ossa Plin. otrdele (= brez mozga), umorem hunc … in lapidem concrescere manifesto apparet Plin., semen concretius aequo Lucr., spuma lactis concretior Plin.; subst. pt. pf. neutr.: nihil concreti habere, nihil solidi Ci., concreta quaedam Cels.; pren.: concretus dolor O. otrpla, nema, concretus vultus Tert. mrk pogled, tog izraz, concretus auditus Prud. debel, težak, top sluh.
b) zgostiti se = potemneti: claram speciem concreto lumine luna abdidit Ci. poet. je zakrila s potemnelim svitom.
c) rastoč skrčiti se: nanus et ipse suos breviter concretus in artus Pr. skrajšan.
Opomba: Sinkop. inf. pf. concrēsse: O.
conglomerarse sprijeti se, nakopičiti se
festbacken* prijeti se, sprijeti se
fīgō -ere, fīxī, fīxum (prim. gr. θήγω brusim, ostrim).
I.
1. pribiti, zabiti, pripeti, pritrditi, obesiti, v pass. tudi = tičati, sprijeti se, držati se česa: imbrices elavulis f. Ca., f. arma V., spoliis decorata est regia fixis O., piscis … nullos nisi fixus sentiat hamos O. če ne visi (ob trnku); pren.: illud maneat atque fixum sit Ci. bodi „pribito“ = naj drži kot pribito, malum se fixit Sen. ph. se je ukoreninilo. Kje? z abl. loci: saxis fixus asperis Enn., f. humo plantas V., arma thalamo fixa V., (naris) medio fixa palato O., arbor fixa cacumine montis O. ukoreninjeno; s praep.: aliquem in cruce Ci. (poklas. aliquem ali corpus alicuius cruci Plin., Q., Suet. ali in crucem Iust.) cuspidem in terra L., ramum in limine V., mentum ad guttura V., linguā ad mentum fixā O. ker se je jezik prijel brade, figitur in prato ancora O. tiči, alto sub aethere fixae stellae O., f. nummum in luto Pers.; pesn.: f. palum in parietem Pl. zabiti; metaf.: vestigia f. V. trdno korakati, stopati, toda: (Io) primo vestigia visu figit Val. Fl. obstane, fixus manebat V. obstal je (kakor pribit, kakor vkopan), ni se ganil z mesta, oscula f. poljube pritiskati na, poljubljati: Val. Fl., oscula dulcia figet V., gelidis in vultibus oscula figens O.; pesn. z dat.: peregrinae oscula terrae figit O., pedibus oscula f. Sil.; (o očeh) upreti v kaj: foculos (vultūs) in virgine zagledati se V., O., oculos in corpore Sil., lumen in humo O., lumina fixa tenere in vultu O.; s samim abl.: f. oculos solo V., lumina terrā O.; pesn. z dat.: prim.: fixus in silentium T. v molk zatopljen; pupulas cibo f. H.; poklas.: oculos in terram f. L., Sen. ph.; (o duhu)
a) vtisniti si (v srce), zapomniti si: f. aliquid perpetuo (adv.) animo Ci., illud fixum in animis vestris tenetote, vos … iudicaturos esse Ci. memoria vestris fixa mentibus Ci., mea dicta figite animis V., aliquid penitus animo f. T.;
b) svoje misli idr. obrniti na kaj: mentem … omnem in Milonis consulatu fixi Ci. ep.
2. occ.
a) javno pribiti, nabiti: f. tabulam immunitatis, tabulas, decretum, leges in Capitolio, caput legis in poste curiae, tabula fixa in Thermis Ci., fixum est in publicis monumentis testimonium dignitatis (meae) Ci., nec verba minacia fixo aere legebantur O., senatus consultum aere publico f. T.
b) (kot posvetilo ali znamenje zmage) obesiti, natakniti: arma in parietibus Ci., arma V., arma ad postem Herculis H., clipeum postibus adversis, sacra ad fastigia dona, dona Laurenti divo V., spolia O., spolia in postibus L., qui spolia ex hoste fixa domi haberent L.
c) (po)staviti, (z)graditi, (se)zidati, ustanoviti: alicui crucem, crucem in illo loco Ci., moenia O., sedem Cumis Iuv. ali domos T. trdno naseliti se, , revolubile saxum Sil., tropaca Fl., munimenta, praesidia Amm.; metaf.: nequitiae fige modum tuae H. = nekaj od …
II.
1. zabiti: dictator clavi figendi causā L. (najvišji oblastnik je vsako leto dne 13. 9. zabil letni žebelj v Jupitrovo kapelo (Iovis cella) na Kapitolu), f. in acumine dentes, ungues cervicibus, robora rostro O. aquilam humo T. caligas auro Iust. z zlatimi žeblji okovati.
2. zabosti, vbosti: mucrones in cive an in hoste figantur Ci. f. sub pectore taedas V. spiculum inter aures equi L. hoc (plumbum) dens in nympha Peneide fixit O. f. sagittam in medio crure Cu.; v pass.: harundo fixa sub aure O. tiči, lamina in gutture fixa est O. rezilo se je zabodlo v … , fixa sagitta, fixum telum V.; s samim abl.: figere mucronem tempore, iaculum tellure O.
3. prebosti, zadeti, ustreliti, streljati, raniti, pobiti, ubiti: viscera veribus, aliquem telo; cuspide, iaculo, cervam telis V. pectora telo O. hostes telis Auct. b. Alx. aliquem sagitta O., T. figar a sagitta O. capita ferarum sagittis Suet.; brez abl. instrumenti: f. cervas V. streljati, sub nube columbam, aliquem latus inter et ilia V. arcus figit omnia O. Gryneus figitur in lumina O. f. suem Mart.; occ.: f. mortem Sen. tr. ali vulnera Mart. zadati; pren. α) koga s čim zadeti, — zbosti: aliquem f. maledictis Ci. adversarios f. Ci. β) kaj z očmi prebosti, oči upreti v kaj: lumine terram Pers. torvo lumine domum Stat.
4. metaf. pridejati, vzdeti: nomen titulis Sil.
verfilzen sprijeti se, sprijemati se; figurativ tesno se prepletati, biti povezan
zusammenbacken sprijeti se; skepati se, skepiti se
спекаться, спечься (pre)peči se; strjevati se, strditi se (kri); (teh.) zlepljati se, zlepiti se, sprije(ma)ti se
appallottolare
A) v. tr. (pres. appallōttolo) napraviti kepo:
appallottolare un foglietto di carta napraviti kepo iz lista papirja
B) ➞ appallottolarsi v. rifl. (pres. mi appallōttolo)
1. sprijeti se v kepo, skepiti se
2. zviti se v klobčič