Franja

spre|vreči se [é] (-vržem se) sich verkehren (zu), umschlagen (in); v dobro/slabo: zum Guten/Schlechten ausschlagen

sprevréči se -vŕže se dov., v 3. os., ви́родитися -диться док.

abarten izroditi se, degenerirati; figurativ sprevreči se

dēgenerō -āre -āvī -ātum (dē in genus)

1. ne po rodu vreči se, sprevreči se, izroditi se, o rastl. tudi zdivjati: Col., Plin., Q., Fl., Macedones … in Syros, Parthos, Aegyptios degenerarunt L., poma degenerant, semina vidi degenerare V., costae … in cartilaginem degenerant Cels. preidejo v …

2. pren. izpriditi (izprijati) se, izprijen biti, odpasti (odpadati) od koga, česa, odstopiti (odstopati) od koga, česa, izneveriti (izneverjati) se komu, čemu, opustiti (opuščati) kaj, nevrednega svojega rodu se kazati; abs.: nihil degenerasse Ci. (o narodu), consuetudo tamen eum et disciplina degenerare non sineret Ci., Pandione nata, degeneras! O., nec Naristi Quadive degenerant T.; z a(b): Auct. b. Alx., Suet., Iust., a quo (Zenone) illum degenerare dolebat Ci., tantum pro! degeneramus a patribus nostris, ut … L., ita tum a semet ipso degeneravit, ut … Cu., ab antiqua libertate magis quam ab eloquentia d. T., d. a labore ac virtute T.; s samim abl.: non famā immanis alumni degenerat Stat.; pesn. z dat. (= ab aliquo): Marti non d. paterno Stat., patri non d. Achilli Cl.; z ad: ad theatrales artes T.; z in in acc.: in Persarum mores, in externum cultum Cu.; z in in abl.: nec ceteri centuriones in perpetiendis suppliciis degeneravere T.; o abstr.: ut facile cerneres naturale quoddam stirpis bonum degeneravisse vitio depravatae voluntatis Ci., constantiā mortis haut indignes Sempronio nomine: vita degeneraverat T. (po nekaterih je vita abl., subj. k degeneraverat pa Sempronius Gracchus).

3. trans. (pren.)
a) izpriditi (izprijati), (po)kvariti, (s)pačiti: quae (venus) si teneris conceditur, … vires animosque degenerat Col., multum degenerat transcribentium sors varia Plin. — Od tod pt. pf. dēgenerātus 3 izprijen, sprevržen: degenerati patris Val. Max.; subst. neutr.: degeneratum in aliis L. njegova druga (siceršnja) izprijenost.
b) z izprijenostjo onečastiti (onečaščevati), nečast delati čemu, oskruniti (oskrunjati): propinquos Pr., equus … degenerat palmas O., hanc (personam dostojanstvo) ne degeneres O., tantum non d. honorem Stat.

dēscīscō -ere -sciī (redk.-scīvī), -scītum

1. od koga odpasti, komu izneveriti se: mercennarii desciverunt N., defecerat Samus, descierat Hellespontus N., cum Fidenae aperte desciissent L.; s praep.: d. a senatu Ci., a rege N., a populo Romano L., ab Latinis ad Romanos L. odpasti od Latincev in prestopiti k Rimljanom; v pass. brezos.: quibus invitis descitum ad Samnites erat L.

2. pren. čemu izneveriti se, odreči se, odpovedati se, od česa odstopiti, k čemu nagniti (nagibati) se, sprevreči se (o trti): a natura, a veritate, a pristina causa Ci., a vita Ci. = umreti, a se Ci. svojim načelom izneveriti se, a virtute Vell., a consuetudine parentum Plin. iun., ab illa vetere gloria T., ad fortunam inclinatam Ci., ad saevitiam Suet., in regem Fl.; vitis desciscit Col. se sprevrže, se izrodi.

ērumpō -ere -rūpī -ruptum

I. trans. bukniti dati čemu

1. refl. in med. planiti iz česa, zagnati se iz česa, prodreti (prodirati) iz česa: Ca., portis se foras erumpunt C., se erupit cupido Lucr., vis foras erumpitur Lucr., faucibus erupti ignes Lucr. izbruhnjen, caput, unde … se erumpit Enipeus V. pridira; occ.
a) kaj predreti (predirati), iz česa predreti, prodreti: erumpere portas L., iamdudum erumpere nubem ardebant V., erumpere nebulam Val. Fl., liquores terra erumpit Tib., erumpere Pontum T., vincula Icti.
b) storiti, da se kaj (kak tvor idr.) predre: Ca.

2. pren. izpustiti (izpuščati), iztres(a)ti, izsuti, izsipati, duška dati čemu: hoc gaudium Ter., ne in me stomachum erumpant Ci. ep. da ne izlijejo žolča nad menoj, in eas naves … iracundiam erupit C., erumpere diu coërcitam iram in hostes L.

— II. intr.

1. iz česa predreti (predirati), prodreti (prodirati), udreti jo, planiti, zagnati se: ut Catilina erupit ex urbe Ci., abiit, excessit, evasit, erupit Ci., ignes ex Aetnae vertice erumpunt Ci. ogenj šviga, bruha, fistulae puris eruperunt N.; occ.
a) voj. udariti, udreti iz (tabora, trdnjave): tandem erumpunt et castra relinquunt V., legio … velut cuneo erupit T. Od kod? z abl.: ne quo loco erumperent Pompeiani C., erumpunt portis S., V., duabus simul portis erumpitur L. planejo skozi dvoje vrat; s praep.: ex castris, ex silvis C., a porta L.; solus inter tela hostium vitabundus erumpit S., per hostes L. vrste sovražnikov prebiti. Kam?: ad Catilinam S., in hostem, in populatores L. planiti na …
b) (o rastlinah): (pri)kliti, pognati (poganjati) iz česa: folium e latere, qui (lentor) ex cortice erumpit, dentes erumpunt Plin., erumpunt … cornua fronte Sil.
c) medic. izpahniti si, izviniti si: ne (femur) rursus erumpat Cels.

2. pren.
a) (iz)bruhniti, nasta(ja)ti, zače(nja)ti se, vne(ma)ti se, pojaviti se, na dan priti, razodeti se: furor erupit Ci., erumpunt odia Ci., erumpentes tempestates C., erupit scelus L., erupit deinde seditio L., erumpentis seditionis indicia T., fletus erumpit Q., quae (lacrimae) erumpunt dolore Q. se utrnejo, se uderejo; ut id, quod latebat, erumperet Ci., illa coniuratio ex latebris erupit Ci. je prišla na dan, erumpat … aliquando vera … vox Ci. pridi iz mojih ust, sentire potuit sermones iniquorum in suum nomen erumpere Ci. da bijejo (merijo) nanj, audacia in nostrum tempus erupit Ci.
b) sprevreči se, preiti, prehajati, zaiti v kaj, izteči (iztekati) se, končati (končevati) se (s čim): erumpere ad perniciem civitatis Ci., in omnium perniciem L., in publicam perniciem T., haec quo sint eruptura, timeo Ci., necesse est ex avaritia erumpat audacia Ci., quonam esset eius cupiditas eruptura Ci. kako se bo končala, erumpere ad ultimum seditionis L., nox in scelus erupta T., er. ad. minas T., zagnati grožnje, in omne genus crudelitatis Suet., in iurgia patris (objektni gen.) Iust.
c) (od svoje stvari) nanagloma zaiti, zahajati: qui ex media erumpit Q.

izmètnuti ìzmetnēm
I.
1. vreči: izmetnuti koplje
2. postaviti, izpostaviti: medenjari izmetnuli na oglede medenjake
3. izpostaviti: kralj Amulije je dao izmetnuti Romula i Rema
4. pahniti, izpostaviti izmetnuti koga ruglu svjetine
5. izstreliti: izmetnuti pušku
6. splaviti, odpraviti
II. izmetnuti se
1. sprevreči se: njihova veza izmetnu se u bračni čvor
2. izroditi se, izpriditi se: izmetnu se, a nitko u cijeloj porodici mu nije takav
3. vreči se: izmetnuti se na oca

izròditi ìzrodīm
I. roditi: izroditi mnogo djece; u Sarajevu je djecu izrodila
II. izroditi se
1. sprevreči se, izroditi se: izrodilo se žito; izroditi se u servilnoga tipa
2. izcimiti se: izrodila se svada

ìzvrgnuti -nēm
I.
1. izvreči
2. izstreliti: izvrgnuti pušku
3. rešiti: onda te Miloš iz turskoga iga izvrgao
4. izpostaviti: izvrgnuti koga opasnosti; ti ćeš ruglu izvrgnuti moje ime
5. pognati: zemlja je izvrgla travu
6. sprevreči: ali im se nekako nije dalo da ga izvrgnu u šalu i peckanje
II. izvrgnuti se
1. izpostaviti se: izvrgnuti se ruglu, opasnosti
2. sprevreči se: u što se izvrgla naša ljubav
3. izpriditi se: strast će se izvrgnuti na nesreću
4. zviti se, zvežiti se: drvo se izvrglo
5. nastati, izcimiti se: bojim se da se otuda ne izvrgne kakva buna

izvŕnuti ìzvr̄nēm
I.
1. obrniti: izvrnuti odijelo, nekoliko stranica u knjizi
2. prevrniti, prekucniti: izvrnuti kola, lokomotivu
3. ekspr. zvrniti: izvrnuti mnogu čašicu
4. izkriviti, popačiti: izvrnuti smisao, istinu, nečije riječi
5. zavihati: izvrnuti rukave
6. zaviti: izvrnuti oči
7. spremeniti: izvrnuti rukopis
8. pošvedrati: izvrnuti cipele
II. izvrnuti se
1. zvrniti se: on se izvrnuo na krevet
2. ekspr. umreti, zvrniti se: svi gledaju kad će se izvrnuti
3. obrniti se, spremeniti se, sprevreči se: od onda se sve izvrnulo naopako
4. prevrniti se, prekucniti se

izvŕsti se izvŕzēm se
1. napasti: on se u novinama izvrzao na me
2. nastati, izcimiti se: otuda se izvrze čitava gomila zapleta
3. sprevreči se: nauka o zvezdama izvrzla se u astrologiju

nàturiti -īm
I.
1. vsiliti: naturiti društvu svoje mišljenje
2. natakniti: naturiti uhapšeniku lisice; naturiti šešir na glavu
II. naturiti se
1. vsiliti se: četnici u nekim mjestima hoće da se nature kao vlast
2. pognati se za kom: žandar se naturi za bjeguncem
3. napasti, navaliti: kada se tuda sila naturi na nas
4. nadaljevati se, sprevreči se: različite bolesti se kasnije na tifus nature

prevŕnuti prèvr̄nēm
I.
1. prevrniti: prevrnuti čašu, lonac, stolicu
2. obrniti: prevrnuti odijelo
3. obrniti, prekopati, preorati: prevrnuti još jedan komadić zemlje te je zasaditi lozom
4. obrniti: prevrni listove svjetske istorije
5. narobe obrniti: cijelu sam kuću prevrnuo, a ništa nisam našao
6. zaviti: prevrnuti oči, očima
7. prevrnuti što na glavu obrniti kaj na glavo; prevrnuti kome tanjir, sahan ne pustiti komu jesti; prevrnuti kome džepove oropati, oskubsti koga; prevrnuti vjerom prestopiti v drugo vero; prevrnuti kome pamet zmešati komu pamet; prevrnuti jezik, jezikom spregovoriti
II. prevrnuti se
1. prevrniti se: čamac se prevrnuo
2. obrniti se: prevrnuti se u grobu
3. prekucniti se: prevrnuti se na glavu
4. sprevreči se: vrijeme se prevrnulo
5. cikniti: vino se prevrnulo

tourner [turne] verbe transitif vrteti, obračati, obrniti, sukati; stružiti, krožno mešati; prevesti; snemati (film); izraziti, (na)pisati, stilizirati; verbe intransitif vrteti se, obiti, iti (autour de okoli, okrog); obrniti se, skreniti, zaviti (à droite, à gauche na desno, na levo); krožiti, rotirati; filmati; sprevreči se (veter); spremeniti se (en v), postati; izteči se; izvreči se (en v); skisati se (vino), sesiriti se (mleko); dobiti barvo (sadeži)

se tourner obrniti se, okreniti se (vers proti)
se tourner contre quelqu'un obrniti se, nastopiti proti komu; spremeniti se (en v), postati
verbe transitif: tourner et retourner quelque chose obračati, vrteti kaj na vse strani
faire tourner quelqu'un en bourrique (figuré) razjeziti, razhuditi koga
tournez, s'il vous plaît obrnite (list), prosimo!
tourner le bouton prižgati luč
tourner bride (figuré) presedlati
tourner casaque (figuré) presedlati, postati uskok
tourner un compliment napraviti (lep) poklon
tourner une difficulté izogniti se težavi
tourner une loi obiti zakon
tourner le dos obrniti hrbet; figuré zbežati
tourner le coin de la rue zaviti okrog uličnega vogala
tourner quelqu'un en dérision zasmehovati koga
tourner l'ennemi obiti sovražnika
tourner un film vrteti, snemati film
faire tourner un disque zavrteti gramofonsko ploščo
faire tourner une entreprise spraviti podjetje v obratovanje
tourner quelqu'un à son gré (figuré) okrog prstov koga oviti
il tourne bien ses lettres dobro, lepo piše svoja pisma
tourner quelqu'un en ridicule osmešiti koga, norčevati se iz koga
tourner le sang, les sangs (figuré) pognati strah v kosti
tourner une sauce (krožno) mešati omako
tourner les souliers pošvedrati čevlje
tourner les talons peté pokazati, popihati jo
tourner la tête pogledati nazaj
tourner tout en mal vse v slabo obrniti
tourner la tête à quelqu'un zmešati komu glavo
tourner un pied de table stružiti nogo za mizo
verbe intransitif: tourner à l'aigre poslabšati se
tourner bien, mal dobro, slabo se obračati, se končati
tourner court nenadoma se ustaviti, spodleteti
tourner du côté de quelqu'un potegniti s kom, stopiti na njegovo stran
il tourne cœur srce je adut
la chance a tourné sreča se je obrnila, stvari so se spremenile
silence, on tourne! tišina, snemamo (film)!
cet enfant a mal tourné ta otrok je zašel na slaba pota, se je spridil
le temps tourne au froid vreme postaja hladno
le lait a tourné mleko se je skisalo, sesirilo
cela tournera à son honneur to mu bo v čast
tourner autour du pot hoditi kot mačka okrog vrele kaše, ne priti z besedo na dan, obotavljati se
la tête me tourne v glavi se mi vrti
tourner autour d'une femme vrteti se okrog ženske, dvoriti ji
il tourne sans cesse autour du ministre neprestano se vrti okrog ministra, išče njegovo naklonjenost, dobrohotnost
il tourne à tout vent on obrača plašč po vetru
tourner au tragique posta(ja)ti tragično, končati se tragično
tourner rond vrteti se okoli, familier dobro se končati
(populaire) tourner de l'œil omedleti
tourner de travers slabo se končati, ponesrečiti se, spodleteti
tourner à vide (automobilisme) teči prazen
j'au vu tout tourner vse se mi je zavrtelo pred očmi, postal sem omotičen
se tourner contre quelqu'un obrniti se proti komu, postati mu sovražen
je ne sais plus de quel côté me tourner ne vem več, kje se me glava drži
il se tourne et se retourne dans son lit obrača se sem in tja, premetava se v postelji
se tourner le pied zviniti si, spahniti si nogo
se tourner vers quelqu'un (figuré) obrniti se na koga (za pomoč, uslugo)

umschlagen^* transitiv den Kragen, eine Seite: obrniti; die Ärmel: zavihati; podreti (z udarci); Güter, Waren: pretovarjati, pretovoriti; intransitiv prevrniti se; Stimme: prelomiti se; Wein, Bier: skisati se; Wind: obrniti se; (sich ändern) (naglo) se spremeniti; figurativ spremeniti se, zum schlechteren: sprevreči se; Technik prevrniti se

ви́родитися -диться док., izrodíti se -í se dov., v 3. os., sprevréči se -vŕže se dov., v 3. os.

convertō, st.lat. convortō, -ere -vertī (-vortī) -versum (-vorsum)

I. (o množinskih in kolekt. pojmih)

1. skupno (hkrati) obrniti (obračati), okreniti (okretati), (za)sukati, med. obrniti (obračati) se: rursusque vocati convertēre vias V. so hkrati krenili, c. crines calamistro Petr. kodrati, conversis habenis Sil.; conversi oculos inter se oraque tenebant V., resupini atque conversi (delphini) Plin., in delubris deûm sua sponte conversa signa Val. Max.; pogosto voj.: conversae ruunt acies V. druga proti drugi obrnjene, signa convertere Ci., C., L. (v posameznih oddelkih) hkrati obrniti se (z vojnimi znamenji), conversis signis retro in urbem reditur L., Romani conversa signa bipartito intulerunt C. Rimljani so naredili obrat in z dveh strani (v dveh oddelkih) udarili na sovražnika, signa ad hostem converti iubet C. vojna znamenja proti sovražniku obrniti = s čelom se postaviti proti sovražniku, nostri rursus conversi C. zopet obrnjeni proti sovražniku, convertere terga ali convertere se C. (z)bežati, v beg se spustiti, c. aciem L. ali paucos nostros c. et insequi Hirt. v beg pognati, cum hostium acies a sinistro cornu (na levem krilu) pulsa atque in fugam conversa esset C., conversae (sc. in fugam) cohortes sunt Vell.; convertere exercitum Gell. vojsko na vojaških vajah premikati; z označeno smerjo: duo tigna contra vim fluminis conversa C., omnem materiam conversam ad hostem collocabat C., convertere copias omnes ad legiones C., ad hunc se a Pulione omnis multitudo convertit C., c. colla ad freta O., naves in eam partem C., hostem a vobis in nos Cu., omnis vis Romana Veios conversa est L. se je skupno obrnila proti Vejem, non conversa domum (proti domu) pigeat dare lintea H.; occ. (ret.) besede predevati, prestavljati: non modo mutare quaedam verba, sed extendere, corripere, convertere, dividere cogitur (poësis) Q.

2. occ. (geogr.): stabula ad mediam conversa diem V. vse skupaj obrnjene proti jugu, conversis inter se pedibus stare Plin. biti si protinožci.

3. pren.
a) skupno (hkrati) obrniti (obračati) kaj k (proti) čemu, na kaj, naravna(va)ti, nameriti (namerjati), napelja(va)ti, usmeriti (usmerjati) kaj na koga, na kaj, kam; α) pri množinskih pojmih: c. in se unum omnium vires L., di (vsi bogovi) omen in ipsum convertant V., in me convertite ferrum V. namerite name, omnes convertēre oculos Itali V. vsi Itali so svoje oči tja obrnili, illi ad surgentem conversi lumina (grški acc.) solem V., ut (oculi) aspectum quo vellent converterent Ci., video in me omnium vestrum ora atque oculos esse conversos Ci., illud intellego omnium ora in me convorsa esse S., c. ad tribunum militum centurionesque ora C. (o vojakih), c. finitimis ad se gentibus ora Lucr., omnium oculos ad (in) se N., Cu. nase obračati, omnium oculos animosque in semet Cu., animos ad agrum colendum L. pozornost obračati na … , cogitationes in aliquam rem Cu., omnium mentes in se Fl.; c. ad equestrem ordinem … easdem vitae condiciones Ci. prenesti na … , fama huius modicae rei … convertit ad Masinissam Numidas L. je naklonil Mazinisi vse Numidijce; brez ad (in) aliquid: sive elephas albus volgi converteret ora H., c. oculos hominum (sc. in se) L., hominum oculos fulgore purpureae abollae Suet., v istem pomenu tudi c. aliquem (= alicuius oculos in se): convertit omnes substratus Numida mortuo superincubanti Romano L.; act. refl. (= se convertere): sine advocatis … in amicitiam atque in gratiam convortimus Pl., ceteri ad sapientiora convertēre T. β) pri kolekt. pojmih: c. omnem exercitum in se L. ali totum terrarum orbem in se V., Vell. pozornost vse vojske (vsega sveta) nase obrniti (obračati); tako tudi brez in se: Rhodiorum maxime legati civitatem converterunt L.; refl.: cum … videretur … tota civitas se ad eos convertisse N. da se jim je vdala; med.: omni civitate in eam curam conversā L., ad haec consultanda a vi atque armis converti L. (o ljudstvu), cuncta ad victoris opes conversa T. je pripadlo; act. z refl. pomenom: non dubito, quin omnis ad te conversura fuerit multitudo Ci. da bi se ti vdala vsa množica; occ. obrniti (obračati) kaj v kak namen, uporabiti (uporabljati) kaj za (v) kaj: c. in suam rem aliena Ci., omnia in bellum consilia Cu., tempora ad quietem … data in acerrimum laborem Q., c. ad continendas custodias plures commilitones Traian. ap. Plin.
b) spreobrniti (spreobračati), spremeniti (spreminjati), pretvoriti (pretvarjati), preobraziti (preobražati), predrugačiti, (srce ali duha) kloniti (klanjati); med. in refl. spremeniti (spreminjati) se, zameniti (zamenjati) se, pretvoriti (pretvarjati) se, sprevreči (sprevračati) se v kaj: c. praemia Metelli in pestem S., classem (= naves) in Nymphas V., terras in freti formam O., castra castris C. tabor za taborom menjavati, c. animos mentesque Ci. srca in mišljenje vseh spremeniti, nova religio iurandi mentes militum convertit C., quo gemitu conversi animi V., conversa numina sentis V. da so se spremenila; cavendum, ne in inimicitias amicitiae se convertant Ci.; z grškim acc.: conversi animum vultumque T. vsi skupaj spremenjeni v duhu in na licu; act. z refl. pomenom: nec in falsum e vero praeterita possunt convertere Ci.

II. (o edninskih pojmih)

1. obrniti (obračati), okreniti (okretati): proximus lictor … converso bacillo oculos misero tundere vehementissime coepit Ci., palam anuli ad palmam (proti dlani) c. Ci., c. cuspidem Cu., manum Q., boum vox Herculem convertit L. je povzročilo, da se je obrnil (vrnil), c. iter C., Val. Max. obrniti se, toda: c. iter ad provinciam C. ali ad urbem Lucan. obrniti se in hiteti v … , tako tudi: c. iter ad depopulandam Acarnaniam L., in (pren.): si L. Catilina … ex hoc cursu sceleris ac belli iter ad fugam atque in exilium converterit Ci.; cunctaeque volucres convertunt clamore fugam V. se na begu obrnejo, ustavijo beg, portam vi multā converso cardine torquet V., equo converso C. obrnivši konja, convertitur humus Col.; pren.: c. aculeum testimonii sui Ci. ali argumentum Gell. zasukati in na drugo stran obrniti; pesn. z dat.: luna potest … id lumen convertere nobis (proti nam) Lucr.; refl. in med. obrniti (obračati) se, okreniti (okretati) se, kreniti: se c. Kom., Plin. iun., Suet., se c. in porticu Ci., hinc se in Asiam c. Ci., subito se c. ad Cassium in Thessaliam C., in Phrygiam se convertit N. obrnil se je in šel (krenil je) v Frigijo, simulacrum Victoriae se ad valvas templi convertit C., convortere se ali convorti domum Kom., caeli conversa per auras … adfatur V. vzpne se … in reče, si facile convertitur (aeger) Cels., omnis Volscorum in se conversus impetus Val. Max.; act. z refl. pomenom: convortit cum paucis ad equites, convortit cum omni multitudine in regnum suum S.

2. occ.
a) kaj skrivaj kam obrniti = kaj izmakniti in kam odnesti: pecuniam publicam domum suam Ci.
b) (o gradnji vodovodov ipd.) kam napelja(va)ti: inchoabat piscinam a Miseno ad Avernum lacum, quo quidquid totis Baiis calidarum esset converteretur Suet., ut ex totis regionibus in quam (regionem) necessitas incubuerit converti possit praesidium aquarum abundantius Front.
c) se convertere ali samo convertere ali converti ad aliquem v (raz)govoru obrniti se proti komu, do koga, na koga: Cels., Val. Max., Plin. iun., rursus ad illum te converte et quaere Ci., ad eum convertit et … inquit Gell., ad eum conversus quaerebat L.
č) refl. in med. (za)vrteti se, sukati se (v krogu), krožiti: ter se convertit O., quae (terra) cum circum axem se summā celeritate convertat et contorqueat Ci., in infimo orbe luna … convertitur Ci.
d) med. converti ali conversum esse z ad ali in z acc. (geogr.) obračati se, obrnjen biti, raztezati se, stati (ležati) proti čemu: spelunca conversa ad aquilonem Ci., alter conversus in contrariam partem erat vallus C., inde ad meridiem iter convertitur usque ad Megaram, Pyrenaeus in terras fronte conversus Mel.

3. pren.
a) obrniti (obračati) kaj proti (k) čemu, na kaj, naravna(va)ti, usmeriti (usmerjati) kaj na koga, na kaj: ad te mihi convertenda omnis oratio est Ci., omnem orationem … converti ad increpandam Caepionis fugam, in deplorandum interitum exercitus Ci., c. orationem ad Aeschinem Q., Iovem … precatus sum, ut, si quid adversi populo Romano immineret, totum in domum meam converteretur Val. Max. da naj se zvrne na … , omnis est risus in iudicem conversus Ci.; c. animum (pozornost) ad urbana negotia, animum ad publicam a privata curam, suis studiis animum adulescentis in se L.; refl. in med.: c. se ad philosophos Ci. ali c. se ad otium pacemque Ci. ep. vda(ja)ti se (komu, čemu), totum se ad alicuius voluntatem nutumque c. Ci. povsem ravnati se po (čem), animus eius, qui ad alterius non modo sensum ac voluntatem, sed etiam vultum atque nutum convertitur Ci. ki se ravna, quo facilius virginum mulierumque mens a libidine ad pudicitiam converteretur Val. Max. da bi se … obrnilo od … k … , convertere ad nostros (amicos) Plin. iun. obrni se zdaj k … , ozri (oziraj) se zdaj (pri napredovanju v službah) na najine prijatelje; act. refl.: Mithridates ad Eunonem convertit T. se je obrnil na Evnona, cuncta temptanti promptissimum visum ad uxorem eius Liviam convertere T. obrniti se do Livije, zateči se k Liviji; occ. obrniti (obračati) kaj v kak namen, uporabiti (uporabljati) kaj za (v) kaj: rationem in fraudem, omne studium curamque ad hanc scribendi operam Ci., omne ingenium ac studium suum ad causas agendas T., reditum in Domitiani loculos Front., pecuniam ad usus suos Dig.
b) spreobrniti (spreobračati), spremeniti (spreminjati), pretvoriti (pretvarjati), preobraziti (preobražati); refl. in med. (pass.) spremeniti (spreminjati) se, zameniti (zamenjati) se, pretvoriti (pretvarjati) se, sprevreči (sprevračati) se v kaj: Fr., Aus., si quid per iocum dixi, nolito in serium convertere Pl., nolite fortunam convertere in culpam Ci. v krivdo šteti, c. rem publicam Ci. prekucniti, zmesti, v nered spraviti, quod ad perniciem suam fuerat cogitatum, id ad salutem convertit N., pallor convertit partem coloris in herbas exsangues O., venena maga … valent convertere humanam vicem H., c. omne beneficium in iniuriam Sen. ph., hunc ordinem Q., in bovem Io, Inachi filiam Lact.; c. se in hominem Ter. (o božanstvu), non posse iam ad salutem converti hoc malum Ter., c. se ex homine in beluam Ci., Hecubam … putant propter animi acerbitatem … in canem esse conversam Ci. (prim.: figura canis, in quam Hecuba conversa traditur Mel.), quod crimen esse voluisti, id totum vides in laudem conversum esse Ci., conversa subito fortuna est N. kolo sreče se je … obrnilo, ubi imperium se in dominationem convertit S., in faciem aurique conversa soror V., converso in pretium deo H. ko se je bog spremenil v zlato, convertor subitam in iram O. spremenim se … v jezo, tellus induit ignotas hominum conversa figuras O., hominum simulacra ferarumque in silicem ex ipsis visā conversa Medusā O., mater in ursae speciem conversa Hyg., mugitu bovis in sermonem humanum converso Val. Max., metu in venerationem converso Cu.; medic.: si antequam tumor discutiatur in supurationem convertitur Col. se zagnoji; act. refl.: sed hoc vitium huic in bonum convertebat Ci. se mu je sprevračala v srečo, nae ista vobis mansuetudo et misericordia … in miseriam convortet S.; occ. α) ret. umetniško spremeniti (spreminjati), pretvoriti (pretvarjati): conversa oratio atque mutata Ci., convertendi genus Ci. β) gram. conversi casus (= casus obliqui) sklanjane imenske oblike, odvisni skloni: Ci. (De nat. deor. II, 24, 63). γ) preložiti (prelagati), prevesti (prevajati) iz jezika v jezik: aliqua de Graecis, librum e Graeco in Latinum, orationes e Graeco Ci., converti ex Atticis duorum eloquentissimorum nobilissimas orationes Ci., utar … carminibus Arati eis, quae a te admodum adulescentulo conversa ita me delectant, quia Latina sunt Ci., Electra (Sophoclis) male conversa Ci. — Dep. soobl. convertor, st.lat. convortor, -vertī (-vortī) obrniti (obračati) kam: in fugam se nemo convortitur Pl.

inter-vertō -ere -vertī -versum

I. pravzaprav „pod roko obrniti“.

1. obrniti (obračati) drugam (= na kako drugo stran), prekreniti (prekretati): in extremis partibus semicaniculi intervertantur Vitr. na obeh oglih naj se porazdele …

2. metaf. spreobrniti (spreobračati), spremeniti (spreminjati), med. (v slabem pomenu) spremeniti se = sprevreči se: neque enim recta ingenia qualem in adulescentiam spem sui fecerant, usque in senectutem pertulerunt, sed interversa plerumque sunt Sen. ph. —

II. „na svojo stran obrniti (spraviti)“ = spodmakniti (spodmikati), poneveriti (poneverjati), zase pridrž(ev)ati: si intellexerint interverso hoc regali dono graviter vos tulisse Ci., Vitellius novies milies HS paucissimis mensibus intervertisse creditur T. je baje zase porabil 900,000.000 sestercijev, argentum Pl., pecuniam vestram Petr., publica vectigalia Suet.; occ. prekaniti, ukaniti, prelisičiti koga, ogoljufati, opehariti koga za kaj, pripraviti ga ob kaj: aliquem muliere Pl., aliquem possessione fundi Gell.; pren.: ille induxit, ut peteret (consulatum); receptum intervertit Ci. mu je odtegnil, interversa aedilitate praetorem renuntiari Ci. potem ko je preskočil ediliteto, feritas olim interversa nunc se effert Ap. zatrta; poseb. kot jur. (držpr.) t. t.: potlačiti, zadušiti, pritisniti (pritiskati) na kaj, ovreči (ometati), zaukazati, da se kaj ustavi, zatreti (zatirati): querelam, fideicommissum, publica iura Icti.

lūxuriō -āre -āvī -ātum in lūxurior -ārī -ātus sum (lūxuria)

1. (o rastl. in zemlji) bohoteti, bohotati, bohotiti se, bujno rasti (uspevati): seges in pingui luxuriabit humo O., luxuriat Phrygio sanguine pinguis humus O., ager adsidua luxuriabat aqua O., perniciose luxuriat (sc. vitis) Plin.; pren.: haec laetitia luxuriat nobis et vana evadit L. se bujno razraste in izniči (splava po vodi), ingenium luxurians Plin., luxuriantia compescere H. ali astringere Q. bujne poganjke obrezati.

2. metaf.
a) bujno poln biti, pokati od česa, nabrekniti (nabrekati) od česa, nape(nja)ti se, narasti (naraščati), obilovati s čim: luxuriatque toris animosum pectus (sc. equi) V., adiectoque cavae supplentur corpore rugae, membraque luxuriant (sc. Aesonis) O. kipijo od bujnega obilja, deliciis luxuriare novis O.
b) (o živalih) objesten, razposajen, vesel biti, (objestno) skočiti (skakati), poskočiti (poskakovati), skakljati: ut ... serpens ... luxuriare solet O., ludit et in pratis luxuriatque pecus O., equus luxurians V. poskočen, leo luxurians Val. Fl.; tako tudi: ventus luxurians Ap.
c) (o človeku) preda(ja)ti se prešernosti (razposajenosti, razbrzdanosti), biti nezmeren, razuzdan, prekoračiti (prekoračevati) mejo dovoljenega, pretira(va)ti, zaiti (zahajati) predaleč, izpriditi se, sprevreči (sprevračati) se, izroditi (izrojevati) se, v razkošju (razvratno, razuzdano) živeti, naslajati se, uživati: luxuriant animi rebus secundis O., ne luxuriarent otio animi, quos metus hostium disciplinaque militaris continuerat L., vereor, ne haec laetitia luxuriet L. da bi nam udarilo v glavo, laeta enim principia magistratus eius nimis luxuriavere L., nimiā gloriā luxuriat ingenium L., Capua luxurians felicitate Ci., luxuriantem habitum obicis filio Sen. rh. potratnost (bahatost) v oblačenju, gizdavost.

mūtō¹, stlat. moitō -āre -āvī -ātum (indoev. kor. *mei̯- menjati; prim. lat. mūtuus, gr. μυῖτος (po)vračilo, sl. maščevati)

I. (z mesta) premakniti (premikati), odmakniti (odmikati), kreniti, odpraviti (odpravljati), odstraniti (odstranjevati): neque se luna quoquam mutat Pl. se ne premakne (gane) z mesta, Dianae simulacrum loco mutatum est Ci., iniussu populi mutari finibus L. prestopiti meje, stopiti na meje, ne quis invitus civitate mutetur Ci. da ne bi bil pregnan (izgnan), hinc dum muter O. da le pridem odtod, arbores mutatae V. presajena; zevg.: illa tamen se non habitu mutatve loco peccatque pudice H. se ne preoblači in ne zapušča svojega mesta. —

II.

1. menj(av)ati, zamenja(va)ti, premenja(va)ti: omnibus oppidis m. ad celeritatem iumenta C. v vseh mestih menjavati konje, da bi hitreje prišel naprej, togam paludamento mutare S. fr., vestem cum aliquo Ter.; toda m. vestem Ter., Varr., L., Vell., Sen. ph. ali vestimenta Suet. ali calceos et vestimenta Ci. zamenja(va)ti, obleko, preobleči (preoblačiti) se; pa tudi = žalno obleko obleči (oblačiti), v črno se obleči (oblačiti): Hier., in luctu senatus, squalebat civitas publico consilio veste mutatā L., vestem mutandam omnes meque omni ratione … defendendum putarunt Ci., utcumque mutata potentis veste domos inimica linquis H., m. caelum (podnebje), non animum H., mutandus locus est H. poiskati je treba drugo kopališče, velox amoenum saepe Lucretilem mutat Lycaeo Faunus et igneam defendit aestatem capellis H., m. domos V., m. patriam O. ali terram L., terras H. ali lares et urbem H. ali sedem Sen. ph. izseliti (izseljevati) se, odseliti (odseljevati) se, (od)iti drugam (v drugo deželo; poseb. o pregnancih): exsilio mutant urbem O., m. solum Ci., locum S., crebro m. loca Hirt. bežati iz kraja v kraj, m. expertum iam principem T. menjati (= zapustiti) že znanega gospoda, sidera mutata Petr. poet. od bogov zapuščena, vellera murice, lūto V. naravno (tj. belo) barvo runa zamenjati za rdečo, rumeno (= obarvati rdeče, rumeno), glandem aristā V. želod za klasje = prehranjevanje z želodom nadomestiti z žitom, m. calores Pr. menjati ljubezen = ljubiti drugega, personam Plin. iun. menjati masko (krinko), pren. = svoje vedenje spremeniti, m. orationem ali genus eloquendi Ci., tudi samo mutare Ci. izraze spremeniti (spreminjati), verba mutata Ci. rabljene v prenesenem pomenu, poseb. metonimično rabljene; occ.
a) (blago za blago) menja(va)ti, zamenja(va)ti: res inter se S. menjati blago za blago, trgovati na osnovi blagovne menjave, uvam furtivā strigili H., porcos aere Col. menja(va)ti za denar, mancipia cum mercatoribus vino adventicio S. menja(va)ti za uvoženo vino, merces V., Ap., mutat merces H. prodaja, magno mutari V. drag biti; metaf. victrice patriā victam L., pro Macedonibus Romanos dominos L.
b) kot voj. t.t. mutare militiam menjati vojaško službo = kazensko biti premeščen v nižji vojaški oddelek, biti degradiran: Dig.

2. spremeniti (spreminjati): nihil de victu N., cultum vestitumque H. začeti drugače živeti, iter C. drugo pot ubrati, a nigro color mutatus est in album O., m. colorem H., Q., Sen. rh. idr. (barvo =) lice spremeniti (spreminjati), spremeniti (spreminjati) se v lice, (po)blede(va)ti, osupniti, cibus mutatur (sc. v želodcu) et concoquitur Plin., m. testamentum Ci., consilium Ci. premisliti se (premisliti si), sententiam Ci. sprevreči, spremeniti svoje mnenje, fidem cum aliquo Ter. ne držati besede, umakniti, požreti (dano) besedo, haud muto factum Ter. odobravam to, kar se je zgodilo, ne kesam se storjenega, nihil mutat de uxore Ter. ne spremeni svojega mnenja, drži se svojega mnenja, neque nunc muto Ci. ostajam pri tem, ne kesam se; med. spremeniti (spreminjati se), sprevreči (sprevračati) se, predrugačiti (predrugačevati) se, izpriditi se, (po)kvariti se: mutata est voluntas N. ali fortuna C., venti mutati V., vinum mutatum H. splesnelo, plesnivo vino, (balsamum) melle mutatum Plin., bona facile mutantur in peius Q. se zlahka sprevržejo; z gr. acc.: mutata suos cursus flumina V. ki so spremenile svoj (naravni) tok; act. mutare = med. mutari ali se mutare: mores quantum mutaverint L., ut nihil odor mutaret L., annona nihil mutavit L. se ni spremenila, je ostala nespremenjena, aestus mutabat T. se je obračala, in superbiam mutans T., numquid muto (sc. me): Pl. sem mar umaknil besedo?; occ.
a) spremeniti (spreminjati) = preoblikovati, pretvoriti (pretvarjati): Circa socios mutavit Ulixis H., m. viros in deforme animal O., mutari in marem Plin., mutor in alitem H. = mutari alite O., mutari Nilo (v Nil) Sen. ph., quantum mutatus ab illo Hectore, qui … V., kako drugačen od onega Hektorja; tako tudi longe mutatus ab illo Sampsone, qui … Ambr.
b) različen biti, razlikovati se: tantum (sc. Suffenus iste) abhorret ac mutat Cat., pastiones hoc (v tem) mutant, quod … Varr., quantum mutare a Menandro Caecilius visus est Gell., inter duas filias regum quid mutet inter Antigonam et Tulliam Varr. ap. Gell. kakšna razlika je; impers. non mutat s quod ali an nič ne de, dejansko ni nobene razlike: Icti.
c) popraviti (popravljati), izboljš(ev)ati: factum si quem mutare Ter.
d) spremeniti (spreminjati) = preprič(ev)ati, nagniti (nagibati) k čemu, ukloniti (uklanjati) čemu: mutati Laurentes V., animi mutati ad misericordiam L., mutatae adgnoscunt V. skesane, insania mutat mentem V. zbega, zmede.

Opomba: Star. cj. pf. mutassis = mutaveris: Pl.; inf. mutarier: Pl., Lucr.