Franja

sluti|ti (-m) zaslutiti ahnen, vorausahnen, erahnen
figurativno X je moč slutiti X zeichnet sich ab

slútiti slûtīm
1. slutiti: slutiti nesreću; sluti mi se imam slutnjo, slutim
2. obetati: to ne sluti na dobro to nič dobrega ne obeta

slutíti pressentir, avoir le pressentiment de, se douter de quelque chose

dati kaj slutiti laisser entrevoir quelque chose

slutíti i slútiti -im, sluti -ite, slutil -ila
1. slutiti, naslućivati: slutiti nevarnost, nesrečo, smrt: nič hudega sluteč
ne sluteći nikakvo zlo
2. slutiti: to ne sluti na dobro

slutíti slútim nedov., передчува́ти -ва́ю недок., відчува́ти -ва́ю недок.

slutíti slútim nedov.
1. a presimţi
2. a intui

slútiti to have a premonition (ali presentiment), to have a foreboding

rahlo slútiti to have an inkling, pogovorno to have a hunch; (domnevati) to guess, to conjecture, to surmise, to suspect; (pričakovati) to anticipate

slútiti (-im) imperf.

1. presentire, presagire, intuire, sentire; avere sentore (di):
slutiti nevarnost intuire il pericolo
slutil sem, da se bo slabo končalo presentivo che sarebbe finita male

2. sentire, immaginare, indovinare:
samo slutil sem, kaj jo muči sentivo soltanto che cosa la tormentava

3. pren. (nejasno zaznati) avvertire:
v njegovem govoru je bilo slutiti jezo nel suo discorso si avvertiva la rabbia

slútiti presentir; barruntar; entrever

dati kaj slutiti dejar entrever a/c
slutiti svojo bližnjo smrt presentir su muerte próxima

ahnen slutiti; zaslutiti

antedate¹ [ǽntidéit] prehodni glagol
starejši datum zapisati; prej se zgoditi; slutiti

anticipate [æntísipeit] prehodni glagol
predvidevati, napovedati, pričakovati, slutiti; vnaprej porabiti; pospešiti; preprečiti
trgovina predčasno izplačati (menico)

to anticipate payment vnaprej plačati, plačati pred rokom
to anticipate the pleasure of vnaprej se veseliti na
to anticipate s.o.'s wishes uganiti želje koga
anticipated profit pričakovani dobiček
anticipating your early answer pričakujoč, da boste kmalu odgovorili

antivedere^* v. tr. (pres. antivedo) knjižno predvideti, vnaprej vedeti, slutiti

apprehend [æprihénd] prehodni glagol
prijeti, aretirati; opaziti, opazovati; razumeti, pojmiti; bati se, slutiti, pričakovati

to apprehend danger bati se nevarnosti

augurō -āre -āvī -ātum (augur)

1. avgurovati, avgurije prirediti (prirejati), opraviti (opravljati), znamenja opazovati in razlagati; z acc. stvari, zaradi katere se prirejajo avguriji: sacerdotes vineta virgetaque et salutem populi auguranto Ci.; v pass.: nam quod... praepotens, pulcherrime auguratum est Acc. ap. Ci., auguratus locus Ci. po avguriju posvečen, tako tudi auguratum templum L.; v absolutnem abl. augurātō po opaženih in razloženih znamenjih, po prirejenem avguriju, priredivši avgurij = po volji bogov: Suet., Romulus augurato urbe condenda regnum adeptus est L., cum augurato liberaretur Capitolium L.

2. pren.
a) oculis investigans astute augura Pl. oprezaj kakor kak avgur.
b) vedeževati, prerokovati: si satis recte aut verā ratione augurem Acc. ap. Non., cui quidem utinam vere... ante auguraverim Ci. ap. Non., aug. sibi annos longos Val. Fl.
c) prej čutiti, slutiti, misliti: si quid veri mens augurat V., propemodum animus coniecturā de errore eius augurat Pac. ap. Non.; z odvisnim vprašanjem: praesentit animus et augurat quodammodo, quae futura sit suavitas Ci. ap. Non. — Pogosteje med. auguror -ārī -ātus sum

1. avgurovati, avgurije prirediti (prirejati), znamenja opazovati in razlagati, (kot vedež) napoved(ov)ati, prerokovati, vedeževati: non... ex alitis volatu... tibi auguror Ci. ep., et in Persis augurantur et divinant magi Ci., in augurando Suet., augurandi disciplina Gell.; z acc.: Calchas, qui ex passerum numero belli Troiani annos auguratus est Ci.

2. pren.
a) sploh kaj prihodnjega napoved(ov)ati, prerokovati: (Theramenes) ei mortem est auguratus Ci., motu eius (canis) imperia augurantes Plin.; z odvisnim vprašanjem: de C. autem Gracchi tribunatu quid exspectem, non libet augurari Ci.; z ACI: quam (diem) non procul auguror esse O.
b) prej čutiti, slutiti, domnevati, misliti, meniti, sklepati iz česa: animi futura augurantur Ci., quantum ego opinione auguror ali quantum auguror coniecturā Ci., bella civilia mentibus augurantur Cu., aug. falsa per metum Cu., ex vultu alicuius interrito certam spem victoriae Cu. vnaprej trdno upati na zmago, futurae pugnae fortunam ipso cantu augurantur T. ugibajo, adversa secundis, futura praeteritis aug. Plin. iun.; z odvisnim vprašanjem: cum ex nomine istius, quid iste in provincia facturus esset, perridicule homines augurabantur Ci., quantum inde abesset mare,... caeca aestimatio augurabantur Cu.; z ACI: recte auguraris de me..., nihil abesse a me longius crudelitate C. in Ci. ep. (ad Attic.), hac (voluntate) ego contentos auguror esse deos O., Macedones iter iaciendo operi monstrasse eam augurabantur Cu.

barruntar slutiti, domnevati, predvideti

bȉti bȕdēm in jèsam, sam, oni bȕdū i jèsu, su, vel. bȕdi, bȉjāh -āše, bȅjāh -āše, bȉh bȋ, bȉo bíla, bȕdūći
1. biti: ne zna se šta će biti od njega; srećan bio!; bit će, biće kiše deževalo bo; on ne bude lijen i skoči na mene on ne bodi len skoči name; on nije znao kako se to zove; juče si bila u gradu, je li? jesi li rado u školi - Jest, rado sam u školi; kad budeš gotov sa zadatkom, dođi k meni u sobu; noćas nisam dobro spavao; preko ljeta bijahu često veliki pljuskovi
2. biti, eksistirati: mnoge stvari jesu i bivaju, ma da mi o njima ništa ne znamo
3. dogajati se: šta bi dolje, čovječe?
4. biti podoben: nešto je na tebe, a nešto ima od mame
5. postati: od šugava praseta zdravo svinjče bude
6. tikati se: što je do mene, ja sam uvijek spreman da pomognem
7. napovedovati, slutiti: ako se krušac soli znoji, opet je to na kišu
8. bilo kako bilo v vsakem primeru; bilo pa prošlo to je bilo, pa sedaj ni več, pa je sedaj končano; biti komu trn u oku biti komu trn v peti; biti s kim na dobroj nozi biti si s kom dober, biti si s kom v komolce; biti s kim na rđavoj nozi grdo se s kom gledati; biti naodmet biti odveč; neka bude tvoja volja zgodi se tvoja volja; biti načistu biti si na jasnem; biti u svakoj čorbi mirođija povsod vtikati svoj nos; još je on bio u riječi, kad se otvore vrata ravno je on govoril, ko so se odprla vrata

columbrar od daleč odkriti; slutiti, domnevati

conjecture² [kəndžékčə] prehodni glagol & neprehodni glagol
domnevati, ugibati, slutiti

divine¹ [diváin] prehodni glagol
slutiti, uganiti; prerokovati, napovedovati, vedeževati