Franja

sloves [ô] moški spol (slovésa …) der Ruf, der gute Ruf, das Renommée
svetovnega slovesa weltberühmt
škodovanje slovesu die Rufschädigung
škodljiv za sloves rufschädigend

slovés reputación f ; fama f ; prestigio m ; buen nombre m ; renombre m ; nombradía f

svetoven sloves fama f (ali renombre m) mundial
imeti najboljši sloves tener la mejor reputación
izgubiti sloves desprestigiarse, caer en descrédito
pridobiti si sloves adquirir renombre
škodovati slovesu perjudicar la reputación
uživati (zaslužen) sloves gozar de (merecido) renombre

slóves reputation; renown; repute

znanstvenik velikega slóvesa a scientist of high repute
pridobiti si slóves to achieve a reputation
on uživa slóves učenjaka he is a renowned (ali well-known) scholar (ali man of learning), (dvomeče) he has the reputation of being a learned man
uživati velik slóves to be held in high repute
ohraniti svoj slóves to maintain (ali to keep) one's reputation
poznam ga po njegovem slóvesu I know him by repute

slóves réputation ženski spol , renom moški spol , renommée ženski spol

svetoven sloves renommée (ali réputation) mondiale (ali universelle)
imeti (uživati) velik sloves avoir (ali jouir d') une grande réputation
pridobiti si sloves acquérir la réputation, se faire un nom
škodovati slovesu koga porter atteinte (ali nuire) au renom (ali à la réputation) de quelqu'un

slóves -esa m ime, glas, ugled, čuvenost, glasovitost: pridobiti si sloves velikega znanstvenika
steći glas velikog naučnika

slôves (-ésa) m fama, nome, nomea; pregio, prestigio, reputazione:
uživati dober, slab, sloves avere buon nome, cattivo nome; godere di buona, di cattiva reputazione
pridobiti si sloves salire in pregio

slôves -ésa m., репута́ція -ї ж.

slôves -a m faimă, renume, reputaţie

Berühmtheit, die, sloves, znamenitost, Mensch: slaven človek

celebridad ženski spol sloves, slava; svečanost, slavnost

celebrità f

1. sloves, slava

2. slavna osebnost

celebritáte -ăţi f sloves, slava, slavna oseba

celebrity [silébriti] samostalnik
slava, sloves, znamenitost; slaven človek

exīstimātiō (starejše exīstumātiō) -ōnis, f (exīstimāre, exīstumāre) „cenitev“, od tod

1. mnenje, misel, sodba: Ap., quod ad praetoris existimationem adtinet Ci., existimatio hominum Ci. ali omnium Ci., C. javno mnenje, non illa tacita existimatio, … sed vehemens … populi Romani iudicium Ci. (iudicium je krepkejša soznačnica), non est tibi his solis utendum existimationibus ac iudiciis Ci. ep., existimatio populi Ci., vulgi C., existimatio communis omnibus est L. o tem lahko sodi vsakdo, kakor hoče, non militis de imperatore existimationem esse L. ne pristoji vojaku soditi o … , vestra est existimatio L. o tem gre sodba vam, dictum ullum factumve eius existimatione aliqua laesisse Suet. s kako lahko grajo, clandestinae existimationes Plin. iun.

2. dober glas, dobro ime, sloves, poštenje: Corn., Suet., quibus litteris existimatio C. Verris laederetur Ci., habet existimationem multo sudore conlectam Ci., existimationem offendere Ci., perdere, oppugnare Ci. ep., eius existimatio agitur N. gre za njegovo dobro ime, opulentissimo regno praeposuit bonam existimationem N., nullum detrimentum existimationis fecit N. njegova čast ni nič trpela; occ. (za)up = kredit: homini … sine honore, sine existumatione, sine censu Ci., ad debitorum tuendam existimationem C.

fáimă -e f sloves

fama f

1. glas, novica:
la fama delle sue gesta glas o njegovih podvigih

2. sloves

fama ženski spol (ljudski) glas, govorica; sloves, dobro ime; slava

abogado de fama slovit odvetnik
corre(la) fama širi se govorica
dar fama a alg. koga na dober glas spraviti
tener fama slaven biti
es fama que govori (šušlja) se, da

fama -ae, f (prim. gr. φήμη, dor. φᾱ́μα govorica, lat. fārī, fābula)

1. glas, govorica, ustno -, zgodovinsko izročilo: Pl., Ter., Sis. ap. Non., Cu., Sen. ph., Lucan., Plin., Q., Mart., Veg. idr. si quid audistis communi fama de armis Ci., Daedalus, ut fama est, fugit Minoia regna V., te famā praenovimus O. slišali smo praviti o tebi. Z raznimi glag. premikanja: cum tristis a Mutina fama manaret Ci., fama volat V., Val. Fl., Iust., Flor., Arn., f. volitat Amm. S subjektnim gen.: semper illius gravitatem omnium mortalium fama celebrabit Ci.; z objektnim gen.: quo non illius diei fama pervaserit? Ci., f. exercitūs C. o vojski, nostrae severitatis Ci., periculi C., rerum T. zgodovina, mali O., novi fontis O. o novem studencu. S praep.: f. de illo peragravit Ci., cum haec fama de nostrorum avaritia percrebuerit Ci., f. de victoria Caesaris ad Labienum perfertur C. Objektni pojem, izražen z ACI: Pl., Plin., Val. Fl., Iust. idr. fama tota urbe percrebuit expugnari deos patrios Ci.; pogosto z glag. esse: fama est suas illi dixisse sorores O. govorica gre (je, se širi), fama est Hannibalem iure iurando adactum esse L., fama tenet L., f. obtinet S. se drži, je, kroži, se širi.

2. pooseb. kot boginja: Fama -ae, f Fama, Govorica: O., Cat., Val. Fl., Stat., extemplo Libyae magnas it Fama per urbes, Fama, malum, quo non aliud velocius ullum V. (pesnik jo upodablja kot hčer Zemlje (Terra) in sestro Titanov).

3. javno mnenje, glas ljudstva, ljudski glas: Pl., Cu., Val. Fl. idr. contra opinionem militum famamque omnium proelium defugere C., ut famam opinionemque hominum teneret C., f. popularis Ci. ljudska naklonjenost, non timuit mulier amens famam omnium Ci., gentis suae famam perhorrescunt Ci., famam fovemus inanem V.

4. sloves, glas, ime: qui bonam famam bonorum expetunt Ci. dober glas pri dobrih ljudeh, amantes obliti famae melioris V., f. pudica Pr. neoporečen glas, mala f. S.; v nenavadnem pl.: S. ap. Sen. ph. Z objektnim gen.: f. sapientiae, bene loquendi Ci., summae nobis crudelitatis fama subeunda est Ci., famam inconstantiae non pertimescere Ci.; occ.
a) (redko) slab glas, slabo ime, obiranje, obrekovanje, ogovarjanje, opravljanje: Ter., T., Plin. iun., me eadem quae ceteros fama atque invidia vexabat S., et famam exstingui veterum sit posse malorum V., nec famā movetur V. (preteče) obrekovanje ga ne straši, famam patieris inultae V.
b) dobro ime, dober glas, sloves: fama innocentis (sororis) ab amicis paternis defenditur Ci., cui tu famam tuam commendare solebas Ci., si de fama Scauri detraxerit Ci., ut ab huius fama inimicorum impetūs depellere possim Ci., famae consulere Ci. ali servire N., eius fama agitur N. gre za njegovo dobro ime, njegovo dobro ime je na kocki, — visi na nitki, — je na tehtnici, cum tuae, tum suae famae pepercit Ci., imperii nostri famam tuis probris flagitiisque violasti Ci., famam maculari dehonestarique L., famam alicuius lacerare L., T., famam suam laedere Plin. iun.; o ženskah: ženska čast, neoporečno (dobro) ime: famam sororis defendere Ci. famae parcere S., T. ohraniti si dobro ime (čast), cognita f. Pr.
c) slava, sloves: hac tanta celebritate famae erat iam absentibus notus Ci., aeternam (litoribus nostris) moriens famam, Caieta, dedisti V., (Euadne) Argivae fama pudicitiae Pr. čast, ponos, posteritas famaque Cu. slava pri potomcih.

fame¹ [feim] samostalnik
slava; (dober) glas, sloves

good fame dober glas
ill fame slab glas
house of ill fame javna hiša

glâs m, mest. na glásu, mn. glȁsovi
1. glas: pjevati u četiri -a; poznati koga po -u; grleni glas goltnik; zubni glas zobnik, dental; ženski, muški; ljudski glas človeški glas; životinjski glas pevač ima divan glas
2. glas, ton, zvok; izvoditi različite glasove na instrumentu; čuje se glas zvona
3. glas, vest, novica: pukao je glas; širenje lažnih glasova
4. glas, sloves: steći glas dobroga čovjeka; iznijeti koga na rđav glas
5. volilna pravica: opće, opšte pravo -a; on nema prava -a
6. glas vapijućeg u pustinji glas vpijočega v puščavi; ni traga ni -a od njega od njega, o njem ni glasu; proturiti glasove razširiti vesti; ne pustiti -a od sebe ne dati glasu od sebe; podići glas začeti glasneje govoriti; svi u jedan glas vsi enoglasno