sklòniti sklȍnīm
I.
1. odstraniti, umakniti: tko je to sklonio?; tko hoće naprijed, mora drugoga da skloni
2. skriti: skloniti što od koga; sklonila je lice rukama
3. spraviti: skloniti jelo na stranu
4. pripraviti koga k čemu, pregovoriti koga: skloniti koga na što
5. skloniti: skloniti glavu pred kim
6. pospraviti: skloniti tanjire sa stola
II. skloniti se
1. umakniti se: skloniti se komu s puta; neke od ustaničkih vođa skloniše se pred Turcima iz Srbije
2. skriti se, poiskati si zavetja: on se sklonio kod svoga prijatelja; skloniti se u zavjetri-nu
3. odločiti se za kaj: skloniti se na što
skloníti to bow, to bend
skloníti se to bow down, to stoop
skloníti se k otroku to stoop down to a child
skloníti (upogniti) plier, ployer, fléchir
skloniti se nad koga, kaj se pencher sur quelqu'un, quelque chose
skloniti se pod kaj plier sous quelque chose
skloniti glavo nad knjigo pencher la tête sur le livre
skloniti se naprej se pencher en avant
skloníti sklonim, skloni -ite, sklonil -ila
I.
1. sagnuti, prekloniti: skloniti glavo
2. saviti: skloniti hrbet, vejo
II. skloniti se
1. sagnuti se: skloniti se k tlom
2. nadnijeti se, nadneti se: skloniti se nad kaj
3. dan se je sklonil k večeru
dan se prikloni večeru
skloniti se (sklónim se) sklanjati se sich bücken; sich beugen, niederbeugen, naprej: sich vorbeugen, sich neigen, nad kaj: sich neigen über
skloniti se se skozi okno sich hinauslehnen
abbassare
A) v. tr. (pres. abbasso)
1. znižati, spustiti:
abbassare la voce znižati glas
abbassare un record šport izboljšati rekord
abbassare un prezzo spustiti ceno
abbassare la luce priviti luč, zmanjšati jakost svetlobe
abbassare la radio utišati radio
2. skloniti, povesiti:
abbassare il capo skloniti glavo
abbassare le armi vdati se
abbassare le orecchie, la cresta pren. ukloniti se
3. pren. ponižati
B) ➞ abbassarsi v. rifl. (pres. mi abbasso)
1. skloniti se; pren. ponižati se, osramotiti se
2. pasti, padati, pojemati:
mi si è abbassata la febbre vročina mi je padla
bend1 [bend]
1. prehodni glagol
upogniti, upogibati; (s)kriviti, zaviti
navtika (pri)vezati, pritrditi (to kam)
usmerjati, usmeriti; napeti (lok); skloniti
figurativno podrediti, podvreči, spraviti pod svojo oblast
2. neprehodni glagol
skloniti, sklanjati se; upogniti, upogibati se; vdati, ukloniti se
figurativno to bend one's steps usmeriti se
to bend one's knee poklekniti
to bend the brow mrščiti čelo
beugen
1. upogniti, upogibati; skloniti (sich se)
2. Strahlen, Recht uklanjati, ukloniti
3. Hauptwörter: sklanjati, Zeitwörter: spregati
4. das Gesetz, Recht: prikrajati, prikrojiti
5. sich beugen figurativ ukloniti se (vor komu/čemu)
curvare
A) v. tr. (pres. curvo) upogniti, upogibati; kriviti; uviti:
curvare una sbarra di ferro uviti železno palico
curvare la fronte pren. ubogati
curvare la schiena pren. ukloniti se
B) v. intr. zaviti:
l'auto ha curvato di colpo avto je nenadoma zavil
la strada curva a destra cesta zavija v desno
C) ➞ curvarsi v. rifl. (pres. mi curvo)
1. skloniti, sklanjati se; upogniti, upogibati se; pren. ukloniti, uklanjati se:
curvarsi davanti al sopruso kloniti pred nasiljem
2. skriviti se:
con la vecchiaia si è curvato zaradi starosti se je upognil, skrivil
flectō -ere, flexī, flexum
I.
1. pripogniti, upogniti, prikloniti, ukloniti, skloniti, ukriviti, usločiti: acanthum V., ulmum in burim V., salignas cratīs V. plesti, ramos manu O., cera flectitur in multas facies O. se da gnesti, iuvenis, … cereus in vitium flecti H. se da kakor vosek nagniti k zlemu, fl. arcum V., napeti, flectens cornua nervo O., radices capilli retro fl. Petr.; o upogibanju udov: membra fl. Ci., quascumque partes sedendo flectimus Ci.; s prolept. obj.: (anguis) flectit sinūs O. se vije v zavojih, se zvija; med.: flector in anguem O. sem (= fio) vijoča se kača. Pogosto pt. pf. flexus 3 pripognjen, upognjen, zakrivljen, kriv, sključen, zvit: aes, cornu, lacerti O., flexi motus Ci. kolebavo gibanje; (o laseh) skodran: comae O., Ap., capilli Petr., crines Mart.
2. metaf.
a) zavijati (spreminjati) glas: vocem Ci., flexus sonus Ci. tresoči se glas, otožni glas.
b) zategniti, z dolžino zaznamovati: syllabam Q.
c) tvoriti: verba Q., hoc vocabulum quoque de Gracco flexum est Gell.
č) kot gram. t. t. = sklanjati, spregati: Varr.
d) tako rekoč drugače ukloniti = spremeniti: vitam Ci., ut eam (sc. istorum viam) flectas, te rogo Ci. ep., in melius adversa, in deterius optata flectuntur Sen. ph.; od tod ganiti, omehčati, omečiti, preprositi, pregovoriti: facile Achivos flexeris Enn. ap. Gell., nisi di inmortales … suo nomine prope fata ipsa flexissent Ci., uti ingenium … avorsum flecterent S., flectere si nequeo superos, Acheronta movebo V., fl. aliquem precibus, lacrimis V., donis L., mollibus iam durum imperiis H., animum Ci., V., O., mentes hominum L., duram mentem O., huic concitare indices, illi flectere convenit Q.; v pass.: dictis nostris sententia flexa est Enn., desine fata (nespremenljiv sklep) deûm flecti sperare precando V., haudquaquam dictis violentia Turni flectitur V. se ne da preprositi, ira deorum flectitur O.; za zanikanim glag. nastopa quin: nihil … flexerunt animos, quin … collem … defeuderent L., neque fletu … flexus est, quin daret profectionis signum T.; pesn.: fl. labores Stat. (o)lajšati.
II.
1.
a) obrniti, zasukati, okreniti, naravnati, zavrteti: de foro in Capitolium currūs Ci., carpentum dextrā in … clivum L., plaustrum O., regimen carinae O., navem Auct. b. Alx., equum H., equos (pri jahanju) C.; pri vožnji: iuga habenis V., quā flectat habenas O. kam naj pelje, fl. geminas acies (= oculos) huc V., oculos O., lumina (oči) V., lumina a gurgite in nullam partem O. ab Hesperia lumina O., ora retro O., vultus suos ad illum O.; o teku, poti: vestigia O., cursum ad puerilem vagitum L. (o volkulji) ali cursūs in laevum O. ali iter ad Privernum, iter Demetriadem L. pot ubrati, napotiti se, certum in orbem quadrupedis cursus O. voditi konja v določenem krogu, iter suum N. ali viam L. spremeniti smer pohoda, flecte viam velis V. jadraj kam drugam; refl.: acies oculorum se flexerat O., se in Daphnona fl. Petr.; med.: volucris … flectitur in gyrum O. leta v krogu, kroži; metaf. o rečeh: hinc se flectit (Hercynia silva) sinistrorsus C. se obrača na levo, unde in meridiem flecti eum (Euphratem) diximus Plin., sol ipse ad aquilonem scandens … ab ea meta incipit flecti Plin. — Kot mornarski t. t. zaviti okoli česa, objadrati kaj: Leucaten flectere molestum videbatur Ci. ep., in flectendis promunturiis Ci.
b) redko časovno: flexo in vesperum die T. ko se je bil dan (k večeru) nagnil, proti večeru.
2. metaf.
a) qui (versūs) in Tiberium flecterentur T. ki jih je bilo mogoče aplicirati (nanašati) na Tiberija.
b) α) kaj od koga: quod procul a nobis flectat fortuna gubernans Lucr. β) koga od česa: aliquem a studio ad imperium Ci., si quem a proposito spes … flexisset L., ubi animus iudicis ab aliqua … opinione flectendus est Q.
3. intr. v med. pomenu
a) (za)obrniti se, kreniti kam: Hasdrubal … ad Oceanum flectit L., ex Gabino in Tusculanos flexere colles L., cum procul hos laevo flectentīs limite cernunt V., inde Vitellius Cremonam flexit T., priusquam in Capitolium flecteret Suet.; pren. obrniti se k čemu, poprijeti se česa, podati se na kaj, odločiti se za kaj: postquam ad providentiam sapientiamque flexit T. ko pa je začel govoriti o … , arguebatur in ambitionem flexisse T.
inchinare
A) v. tr. (pres. inchino) upogniti, upogibati; skloniti, sklanjati:
inchinare la testa skloniti glavo; pokoriti se
B) ➞ inchinarsi v. rifl. (pres. mi inchino)
1. pokloniti, poklanjati se (tudi pren.)
2. vdati, vdajati se; ukloniti, uklanjati se