razvi|ti1 (-jem) razvijati paket ipd.: aufwickeln, kaj navitega: [auseinanderrollen] auseinander rollen, [auseinanderwickeln] auseinander wickeln
ràzviti rȁzvijēm, ràzvīj, ràzvih rȁzvī, rȁzvio -īla, razvìjen -ēna in rȁzvīt
I.
1. razviti: razviti platno, papir, jedra, brzinu, čije sposobnosti, misli, snagu, fotografiju
2. raztaniti, razvaljati: razviti tijesto
II. razviti se razviti se: djevojka se lijepo razvila
razvíti razvíjati to develop (tudi fotografija); (sposobnosti) to evolve; (odmotati) to unfold (papir paper); (zastavo, jadro) to unfurl, to hoist; to spread, to unroll; (misli) to set forth; (program) to put forward; (plin) to release; matematika, funkcijo to develop
popolnoma razvíti, razvíjati to bring to full development
razvíti, razvíjati svoje poglede na... (na predmet) to develop one's views on... (on a subject)
razvíti, razvíjati svoje načrte poslušalcem to develop one's plans for an audience
motor razvije 5 konjskih moči the engine develops 5 horsepower
razvíti, razvíjati se to develop, to make progress, to grow, to evolve (iz from), (nastati) to originate, to arise, to take rise (from)
razvíti, razvíjati trgovino to promote trade
razvíti, razvíjati si mišice to develop one's muscles
razvíti, razvíjati socialistične samoupravne odnose to promote socialist self-management relations
razvíti -víjem, razvij -te, razvil -a
I.
1. razviti: razviti papir, zastavo, film, fotografsko ploščo, načrt, polno brzino; razviti misel; dobro razvit otrok; razvita kultura; razvita funkcija
2. razmotati: razviti omot
II. razviti se razviti se: metulj se razvije iz bube
leptir se razvije od ličinke, od larve; razviti se v učenjaka
razvíti -víjem dov., розви́нути -ну док., розви́ти розів’ю́ док., розроби́ти -роблю́ док.
razvíti -víjem (se) dov.
1. a (se) desfăşura
2. a (se) dezvolta, a evolua
3. a arbora
4. a developa
razvi|ti se (-jem se) razvijati sich entwickeln ➞ → razvijati se
razvi se iz hervorgehen aus
razviti svoje sposobnosti sich selbst verwirklichen
abwickeln odvijati, odviti; Technik odmotavati, odmotati; ein Verfahren, einen [Prozeß] Prozess: voditi, eine Angelegenheit: obravnavati, urejati Mathematik einen Körper: razviti; sich abwickeln potekati; abgewickelt werden potekati
alō -ere, aluī, altum, mlajše alitum
1. rediti, (pre)hraniti, (pre)živiti, krmiti, pitati, dojiti: Kom. idr., se et suos C., elephantos Ci., anseres in Capitolio Ci., aliquem publice N., equorum greges Cu., puerum tepidi ope lactis O., binos ubere fetus V., agrestes peregrino frumento L., se suosque latrociniis C. preživljati se z roparstvom, živeti od roparstva, nautae palmarum radicibus alebantur Ci., ali lacte Ci. ali panico corrupto C. ali nectareis aquis O.; qui... per dedecus Neronis alebantur T. ki so živeli ob Neronovi sramotnosti; pren.: alere oratorem quodam uberi iucundoque suco Q.;
a) vzdrževati, z živežem zalagati, živež dovažati: cum agellus eum non satis aleret Ci., idem hic... agellus illos alet N., sterilis diu palus aptaque remis vicinas urbes alit H., quam (plebis turbam) nec capere tam exiguus collis nec alere in tanta inopia frumenti poterat L., al. exercitum, maiores copias Ci., Metelli exercitum stipendio frumentoque S., exercitūs contra aliquem iam multos annos C., venatus viros pariter ac feminas alit T. možje in žene žive od lova; quos manus atque lingua periurio aut sanguine civili alebat S.
b) vzrediti (vzrejati), vzgojiti (vzgajati): is natus et omnem pueritiam Arpini altus S., cum Hannibale... alto educatoque inter arma L., locus..., ubi alitus... est Ci. je zrasel, aliquem alicui committere alendum clam O. ali aliquem alicui furtim alendum mandare Cu. v vzrejo na skrivnem, si cui... filius... aletur H. če bo komu sin zrasel; pesn.: virgo regia, quam lectulus in molli complexu matris alebat Cat.; pren.: urbs, in qua et nata et alta sit eloquentia Ci., inter parietes aluit eam gloriam, quam... Ci.
2. pren.
a) rediti = rasti dajati, roditi: Ci. idr., tellus umida maiores herbas alit V., ductores..., quos Africa terra... alit V., tunc rhombos minus aequora alebant? H., gramen erat circa, quod proximus humor alebat O. je napajala, interiora alendis frugibus mitia Cu., eadem terra et rhinocerotas alit (daje nosorogom hrano), non generat Cu., multa arbor et vitis largos... fructus alit Cu., pax aluit vites Tib.; amnis, imbres quem super notas aluere ripas H. ki ga je dež napel (vzdignil), ki je po dežju narastel, idem (mons) amnem Iordanen alit T. zalaga z vodo; alere ignem Cu. ali flammas O. ali flammam T. netiti, tako tudi: mercimonium, quo flamma alitur T., diductis, quibus flamma alebatur Q., ipsis in undis alitur incendium Iust.; globum lunae Titaniaque astra spiritus intus alit V. oživlja duh vesolja, itaque se ipse (mundus) consumptione et senio alebat sui Ci. se je oživljal.
b) pospešiti (pospeševati), podpirati, (o)krepiti, razvi(ja)ti, izobraziti (izobraž[ev]ati), pomnožiti (pomnoževati), poveč(ev)ati (naspr. minuere): alere corpus O., Cels., Plin., omnes corporis extremas quoque partes Lucr., (castitate) ali staturam, ali vires putant C., alere capillum, pilos Plin. pospeševati rast las, cibi, qui alunt Cels. hranljive, močnate jedi; honos alit artes Ci., haec studia adulescentiam alunt Ci., quid alat formetque poëtam H., alit aemulatio ingenia Vell., alere audaciam Ci., bellum Ci., Cu., dubitatione bellum T., civitatem C. pospeševati blaginjo države, rumores credulitate sua L., seditiones civitatium T., spem Catilinae mollibus sententiis aluerunt Ci., al. otium Cu., omnis opera alitur otio Ci. uspeva ob..., eorum furor alitur impunitate Ci., alitur diutius controversia C. se goji, dulcibus verbis alitur amor O., malignis sermonibus non ali Plin. iun. ne veseliti se... govoric, alere morbum N. bolezen (po)slabšati; pren.: haec vulnera vitae... mortis formidine aluntur Lucr., regina... volnus alit venis V. goji rano (= ljubezen), alitur vitium V. raste, toda: alitur ulcus ali vulnus Cels. se celi.
amplifier [-fije] verbe transitif razširiti, photographie povečati; ojačiti; razviti; izdelati (témo); péjoratif pretiravati; olepšati
s'amplifier povečati se, ojačiti se
amplifier les échanges commerciaux razširiti trgovske izmenjave
arbolar (po)saditi; pokonci postaviti, dvigniti; razviti (zastavo); opremiti z jambori
arbolar la cola rep dvigniti
arbolarse vzpenjati se (konj)
aufbauen
1. zgraditi, ein Gerüst, eine Bude, ein Denkmal: postaviti, wieder aufbauen obnoviti, obnavljati
2. aus Einzelteilen: sestaviti, sestavljati, montirati
3. (arrangieren) razpostaviti, eine Farbe beim Kartenspiel: zvrstiti
4. Technik dvigovati, dvigniti, vzdigniti
5. eine Verbindung: vzpostaviti, eine Spannung: razviti
6. Chemie pretvoriti v
7. aufbauen auf osnovati na, utemeljiti na
8. sich aufbauen (anhäufen) kopičiti, nakopičiti se; Druck: naraščati; figurativ sich aufbauen vor ustopiti se pred, razkoračiti se
ausbreiten
1. širiti, razširiti
2. Waren: razgrniti, razprostreti
3. Mathematik razviti
4. sich ausbreiten raztezati se; (umfangreicher werden) razlesti se
auseinanderrollen, auseinander rollen razmotati, odviti, razviti
auseinanderwickeln, auseinander wickeln razviti, razmotati
auswickeln odviti, razviti; einen Säugling: vzeti iz plenic
bud out neprehodni glagol
razviti, razvijati se
camminare v. intr. (pres. cammino)
1. hoditi, iti:
camminare adagio iti počasi
camminare in fretta hiteti, iti naglo
camminare curvo iti sklonjen
cammina, cammina po dolgi hoji (v pravljicah)
camminare sui trampoli pren. negotovo iti, napredovati
camminare sulle uova pren. pog. hoditi kakor po jajcih
camminare sul sicuro pren. ravnati previdno
camminare diritto pren. ravnati pošteno
2. iti, teči (vozila, stroji ipd.):
la mia auto non cammina più moj avto ne gre več
dopo la caduta l'orologio non camminava più potem ko mi je ura padla na tla, se je ustavila
3. pren. razviti, razvijati se; napredovati:
gli affari camminano posli napredujejo