Franja

razjédati, razjésti corroer; roer (tudi fig)

razjeden od črvov (o lesu) carcomido; (o sadju) agusanado

razjesti (razjé) razjedati zerfressen, ätzen

ràzjesti -jedēm (se) razjesti (se): njihove piramide razjeli su vijekovi

razjésti (-jém) perf. glej razjedati | razjesti

razjésti -jém, razjedel -dla
1. razjesti, razgristi, nagristi: kislina je razjedla kovino, kožo
2. rastočiti: črvi so razjedli les

carpō -ere, carpsī, carptum (prim. gr. καρπός sad, kar je „utrgano“)

I.

1. (na kose) trgati, raztrgati, (raz)drobiti, (raz)cepiti, (raz)kosmati, (raz)cefrati: Milesia vellera nymphae carpebant V., carpentes pensa puellae V. ki predejo, lana bene carpta Cels., c. cibos digitis O. razkosati; od tod pren.: c. in multas partes exercitum L., multifariam vires Romanas L., fluvium Cu. razcepiti v rokave.

2. (s proleptičnim obj.) kaj po malem zgotoviti, poseb. pot prevaliti, odriniti, (pre)hoditi, (pre)potovati, kreniti po: non viam c. V., O., utile carpis iter O. hodiš, carpitur acclivis trames O., supremum iter c. H. na zadnjo pot iti = umreti, fugam c. Sil. bežati; od tod occ. enalaga: litora carpens O. ki hodi ob..., c. prata, rura V. prehoditi, litora curru O. prevoziti, aëra, aethera O. preleteti, leteti po..., mare O. prejadrati, jadrati po morju.

— II.

1. posamič (od)trgati, utrga(va)ti, (u)lomiti, odvze(ma)ti: frondes manibus V., inter cornua setas V., vindemiam (= uvam) de palmite V., coronas ex collo H., nec carpat ab arbore flores O., c. violas, lilia V., O.; pren.: luctantia oscula carpit O. krade mu poljubčke, čeprav se brani, c. flosculos Ci. ali paucos ad poenam Ci. izb(i)rati; occ.
a) (iz)puliti, (iz)pipati, (o)skubsti: pleno vellere carpe pecus Pr.; od tod pren.: amantem c. O. (o)skubsti.
b) (po)puliti, popasti (popasem), (po)jesti: alimenta mitia O., gramen carpsere capellae O., c. herbam V., alia animalia sugunt, alia carpunt Ci.; pesn. o čebelah sesati, izsesa(va)ti, srkati, izsrka(va)ti: apes thyma carpentes H., flores c. Macr.; o pticah (raz)trgati, razjedati: (Tityi) iecur c. O., tako tudi o konju: dente foro viscera c. O.; redkeje o ljudeh uživati: unumquodque quod erat bellissimum Ter., mullum, leporem Mart.

2. pren.
a) udobno, sladko uži(va)ti: carpe diem! H., c. somnos, quietem, soporem V., auras vitales carpis V. uživaš poživljajoči zrak, c. ver aetatis O.
b) izjesti (izjedati), razjesti (razjedati), (o)slabiti: vires suas L., labor carpit corpus O., carpit vīrīs paulatim... femina V., regina caeco carpitur igni V. kraljico razjeda skrivni ogenj, perpetuā maerens carpēre iuventā? V. boš ginil od žalosti večne? oblivio carpit tuos labores H.
c) grajati, zbadati, obregniti (obregati) se ob koga, kaj, zajedati, grditi (z jezikom): maledico dente Ci., milites... dictatorem sermonibus carpere L., carpere et detorquere recte facta Plin. iun. v nič dajati in sprevračati; o zavisti: carpit et carpitur unā O. obira druge in razjeda samega sebe, non illud carpere livor possit opus O., Sabinus militum vocibus nonnihil carpebatur C. so ga precej obirali.
č) voj. (sovražnika s pogostimi napadi) dražiti, slabiti, vznemirjati: relinquebatur Caesari nihil nisi ut agmen adversariorum carperet C., novissimos c. C., carpi parvis cotidie damnis L.

consumer [kɔ̃süme] verbe transitif porabiti; požgati, upepeliti; ugonabljati, uničiti; razjesti (rja); izčrpavati

se consumer izčrpa(va)ti si moči, hirati; uničevati se
consumer son patrimoine zapravljati svojo dediščino
il se consume de désespoir od obupa ga bo konec
le feu a consumé le quartier ogenj je upepelil mestno četrt

erode [iróud] prehodni glagol
razjesti, razjedati; spodkopa(va)ti; izpirati, erodirati

erodere^* v. tr. (pres. erodo) dolbsti, razjesti, razjedati, erodirati

ērōdō -ere -rōsī -rōsum

1. izglodati, odglodati, preglodati: Plin., vites Ci. ap. Plin., frondes Col.

2. pren.
a) izglodati, razjesti (razjedati): tradunt ferrum erodi aquā Plin., ignis colles erosit Sen. ph.
b) medic. izjedati, najedati, jedkati, strojiti: Cels., medicamenta erodentia Cels., ali subst. ērōdentia -ium, n Cels., Plin. jedka zdravila.

exedō -ere -ēdī -ēsum (star. -essum)

1. izjesti, pojesti, požreti: Aus., vivis convivis intestina quae exedint (= exedant) Pl., tute hoc intristi (= intrivisti), tibi omne est exedendum Ter. (preg. =) kar si si nadrobil (skuhal), moraš pojesti; aliquem exedere Pl., Ter. koga imetje zajedati; pren.: non … exedisse nefandis urbem odiis satis est V. da je pokončala.

2. izžreti (izžirati), razjesti (razjedati), razglodati, (iz)votliti: frumentum, quod curculiones exesse (= exedere) incipiunt Varr., exesae curculionibus fruges Col., serpens, qui iecur eius exesset (= exederet) Hyg.; pren. (o stvareh, poseb. o abstr.) razjesti (razjedati) = pokonč(ev)ati, ugonobiti (ugonabljati), uničiti (uničevati): flammeus ardor … silvas exederat Lucr., nec ulla moles est, quam non exedant undae Cu., Nilus nihil exedit nec abradit Sen. ph., argentum vivum exest (= exedit) vasa Plin.; exesis (tempore) posterioribus partibus versiculorum (na nekem nagrobnem napisu) Ci., multa … monumenta … vetustas exederat Cu., vetustas … ipsam naturam paullatim exedendo perimit Cu., per tot annos rem publicam exedere T. (o ovaduštvu); exspectando exedor Pl., aegritudo … exest (= exedit) animum Ci., sollicitudines, quibus animi eorum … exeduntur Ci., Tityos, quem exest angor Lucr., penitus maestas exedit cura medullas Cat., cogitationibus animum exedere Cu. mučiti, te exedit labor et senectus Val. Max., aerumnae cor ipsum exedentes Sen. ph. Pogosto adj. pt. pf. exēsus 3 razjeden, votel: exesus mons V., exesa arbor V., Sen. ph., exesa robigine pila V., Cyclopum exesa caminis antra Aetnaea V., dens exesus Cels., saxa penitus exesa Sen. ph., ossa nuda et exesa Plin. iun.

Opomba: V klas. lat. prevladujejo skrčene obl. (prim. edō -ere).

ìzjesti ìzjedēm (ijek., ek. tudi izesti)
I.
1. pojesti: dok čovjek s čovjekom tovar soli ne izjede, ne može ga poznati; ribe su ga u moru izjele; dosta sam ja u vas soli i hljeba izio (i hleba izjeo); u slast izjedoh ovaj komad pogače
2. odjesti, utrgati: izjede mi od zarade
3. izčrpati: ranije su mislili da kukuruz izjede zemlju gore od drugoga žita
4. razjesti: rda s vremenom i gvožde izjede
5. opikati: izjedoše nas komarci, buhe
6. izjesti batine biti tepen; izjesti vatru biti hudo ozmerjan; kuga ga izjela, da bog da daj bog, da bi ga kuga pobrala; izjeo vuk magare volk je raztrgal osla = zgodilo se je nekaj hudega, toda za to se nikdo ne zmeni, nikomur ni mar
II. izjesti se
1. pojesti se, požreti se: najbolje bi bilo sve pauke stjerati u veliku prostoriju, neka se medusobno izjedu
2. obrabiti se: šta vi radite kada se poluga na koturu izjede
3. ekspr. sunce se izjelo sonce je mrknilo

per-edō¹ -ere -ēdī -ēsum (per in edere) (po)jesti, pojedati: apibus cibum Pl. fr. ap. Prisc., quinque panes et gemellos pisces Prud.; metaf. razjesti (razjedati), (ob)glodati, (z)gristi, (z)gruditi: languoribus peresus Cat., longa dies molli saxa peredit aquā Tib., ignis Aetnam peredit H., lacrimae peredēre umore exsangues genas Poeta ap. Ci., quos durus amor crudeli tabe perēdit V., vellera morbo inluvieque peresa V.

razžréti -žrèm, razžri -ite, razžrl -a razjesti, razgristi: kislina razžre železo; rak je razžrl tkivo

выедать, выесть izjedati, izjesti, razjesti;
это выеденного яйца не стоит to ni piškavega oreha vredno;

вытачивать, выточить stružiti na stružnici, na stružnici obdelati; nabrusiti (sekiro); razjedati, razjesti (o črvih);
словно (будто), как выточенный pravilen, fin, lep (poteze obraza, postava)

изъедать, изъесть razjedati, razjesti, razgristi

источить² izbrusiti; izglodati, razjesti

объедать, объесть objedati, objesti, razjedati, razjesti; veliko jesti, jesti na škodo drugega

отъедать, отъесть objedati, objesti; razjedati, razjesti; oglodati;