Franja

razgraja|ti (-m) lärmen, randalieren, Randale machen, Krawall machen

razgrájati to make a racket (ali a noise); to brawl, to roister; to romp; to kick up a row (ali a commotion)

razgrájati faire du bruit (ali du vacarme, du tapage, familiarno du tintamarre, du potin, du boucan, du raffut) , familiarno tapager, chahuter, faire du tam-tam (ali du pétard)

razgrájati¹ (-am) imperf.

1. schiamazzare, rumoreggiare, fare chiasso; vulg. fare casino

2. sbraitare; ekst. abbaiare

razgrájati² (-am) imperf. glej razgraditi | razgrajevati

razgrájati -am galamiti, larmati, dizati galamu, dizati larmu, graju, praviti rusvaj

razgrájati alborotar ; fam armar jaleo

razgrájati -am nedov., сканда́лити -лю недок.

razgrájati -am nedov. a face gălăgie

arlaúkati -àūčēm
1. zavijati: pas poče tužno arlaukati
2. kričati, razgrajati

bebúkati (se) bèbūčēm (se)
1. vpiti, razgrajati, lomastiti: nemoj bebukati uzalud; imućniji Bačvanin po pijaci ponosito šeće, ili se po birtiji s kondirom u ruci bebuče; ništa ne radi a uvijek se najviše bebuče
2. mukati: čim nije krava kod kuće, a tele odmah bebuče

bluster² [blʌ́stə] neprehodni glagol & prehodni glagol (at)
besneti, razsajati, razgrajati; hrumeti, bučati; širokoustiti se, gobezdati

brawl [brɔ:l]

1. samostalnik
pretep, prepir, zdražba

2. neprehodni glagol
prepirati se, razgrajati; žuboreti, šumeti

búkati bûčēm
1. bučati, mukati: vo buče
2. skovikati: čujem buljinu gdje buče
3. ekspr. rogoviliti, razgrajati, robantiti: reci mu da ne buče po mehani
4. razmetavati z rogovi: goveda buču sijeno

bùkljati -ām
1. plameneti, goreti
2. hrumeti, razgrajati
3. ekspr. kruliti: crijeva, creva mu bukljaju od gladi

chahuter [šaüte] verbe intransitif razgrajati
verbe transitif:

chahuter un professeur, un conférencier razgrajati, napraviti hrupen nered proti profesorju, predavatelju (pri predavanju)
chahuter quelque chose premetavati kaj, brezobzirno ravnati s čim

clamour² ameriško clamor [klǽmə]

1. neprehodni glagol
kričati, razgrajati

2. neprehodni glagol
glasno zahtevati

galámiti gàlāmīm
1. razgrajati, hrumeti: galamiti kao na sajmu
2. rogoviliti: jedni rade, a drugi galame

grassor -ārī -ātus sum (intens. glag. gradī)

I.

1. krepko (čvrsto) korakati, stopati, hoditi: sic hoc grassari gradu PL., non vides, ut palantes solae liberae grassentur? PL., sine eam pedibus grassari TIT. AP. NON., discolor ut recto grassetur limite miles O.; o stvareh: quanta arte celat pedicas a scutulato rete grassantes PLIN., per omnes nervos articulosque humore pestifero grassante IUST.; pren.: qui (animus) ubi ad gloriam virtutis viā grassatur, abunde pollens ... est S., grassandum ad clara periclis SIL.

2. occ. rojiti, potepati (klatiti) se, razgrajati po cestah, poseb. ponoči, ponočevati: se in iuventutem grassantem in Subura incidisse L., ubi Caesarem esse, qui grassaretur, pernotuit T.; (o obcestnih razbojnikih) klatiti se ob cestah, da bi koga zavratno (iz zasede) napadli in oropali, razbojniško zasedati ceste: AP., quicquid Lycurgi villa grassantibus praebuisset PETR., grassari dicuntur latrones vias obsidentes P. F.; pren. o ribi: silurus grassatur, ubicumque est PLIN. ropa. –

II. metaf.

1. nastopiti kako pot, stopati po kaki poti, kako s kom postopati, ravnati, kako ali po čem obračati: saepe hac eādem sum grassatus viā NOV. AP. NON., consimili grassantur via AFR. AP. NON., gr. cupidine atque irā S. v jezni strasti, avaritiā atque licentiā L., se iure grassari, non vi L. da stopa po poti pravice, ne sile, gr. consilio L. = dolo T., legitimā viā VAL. MAX., veneno, ferro T. oprijeti se strupa, oprijeti se krvave sile, superbe avareque in provincia SUET.; pesn.: obsequio grassare H. postopaj (ravnaj) prav popustljivo; occ.
a) iti nad koga, napasti ga, lotiti se koga, česa: trecenti coniuravimus ... ut in te hac via grassaremur L., in possessionem agri publici gr. L. meriti na ..., stremeti za ..., prizadevati si za ..., in faciles grassatus cuspide turmas STAT.
b) trdo ravnati ali postopati s kom, besneti, divjati, razsajati: gr. in externos, adversus omnis aevi hominum genus SUET., in senatum, adversus deos, in aedificia igne IUST.; tudi z in in abl. ali samim abl.: haec in pueris grassari, illa in adultis PLIN., neque in se uno ... grassatos IUST., quae (mala) totis corporibus grassantur PLIN., crimina ... toto grassantia campo PRUD.; s samim acc.: Romam pestilentia grassabatur AUR. v Rimu je razsajala; abs.: neque avaritia solum, sed etiam crudelitas in capta urbe grassata est CU., vis grassabatur T., ut ... paucorum potentia grassaretur T., iniquitate grassante licentius AMM.

Opomba: Act. soobl. grassabamus: AP.

iūbilō -āre -āvī (iūbilum)

I. intr.

1. divje vpiti, kričati, razgrajati: Varr.

2. vriskati, ukati, jodlati, norčije uganjati, veseliti se, veselje uganjati, radovati se: Vulg., Aug.; z dat.: deo Vulg. —

II. trans. (za)vpiti na koga: quis me iubilat? Acc. ap. Varr., laudem Vulg. zapeti.