Franja

preceja|ti (-m) precediti (laufend) seihen, filtern, läutern

precéjati filtrer

precéjati (-am) imperf. glej precediti | precejati

precéjati -am procjeđivati (-ceđ-): precejati med, mleko, juho, sokove

precéjati glej precediti

precéjati -am nedov. a strecura

precêjati -am nedov., проці́джувати -джую недок., наці́джувати -джую недок.

cijèditi cȉjedīm (ijek.), céditi cêdīm (ek.)
I.
1. cediti, precejati: cijediti sir, mlijeko, med
2. iztiskati, izžemati: cijediti sok iz limuna; cijediti ulje, zeitin
3. izmozgavati: cijediti koga
4. izcejati: crne smreke cijede iz rana žutu smolu
5. cijediti kroz zube počasi, narejeno govoriti; cijediti suze pretakati solze
II. cijediti se cediti se: riječi mu se cijede iz usta kao med; cijediti se od zadovoljstva

durchlassen^* pustiti/puščati skozi, Technik prepuščati, prevajati; durch ein Sieb: precediti, precejati; (durchgehen lassen) dopustiti, dopuščati, pogledati skozi prste

durchseihen precediti, precejati

filtern filtrirati, Flüssiges: precediti, precejati

filtrá -éz vit. filtrirati, (pre)cediti, precejati

filtrar filtrirati, precediti, precejati, pasirati; pronicati; curljati skozi

filtrarse prodreti skozi; hitro poiti (denar)

filtrer [filtre] verbe transitif filtrirati, precediti, precejati; verbe intransitif prenikati, prenikniti, precediti se

filtrer un liquide, un gaz filtrirati tekočino, plin
filtrer une décoction de camomille precediti kamilični čaj
les sirops filtrent lentement sirupi se počasi precejajo
filtrer des personnes, des nouvelles strogo kontrolirati prehod vseh oseb, širjenje vesti
la nouvelle de l'attentat a filtré jusqu'à nous vest o atentatu je proniknila do nas

in-currō -ere -currī (redko -cucurrī) -cursum est

1. (nalašč) teči v, dirjati v kaj: incurristi amens in columnas Ci. (preg.) „zaletel si se z glavo v zid“; abs.: torrentes praecipiti, alveo incurrunt Cu. dero. Od tod pren.: agri in Campanum publicum incurrebant Ci. so se raztezala v … , segala v …

2. (kot voj. t. t.) (s)teči, (z)dirjati proti komu, napasti koga, navaliti na koga: suos iam incurrentes tubā revocāvit N. ko so že hoteli napasti, ko so že tekli proti sovražniku; v starejši dobi z dat.: i. Romanis T., Mauris S., levi armaturae hostium L.; od tod pren. tudi: armentis incurrunt ursi O.; nam. dat. in z acc.: in nos Cu., in confertissimos hostes S., in Romanos L.; pren.: in hanc rei p. navem classes incurrunt Ci.; metaf.: z besedami napasti (napadati), zaletavati se v koga, precejati, obdel(ov)ati koga: in tribunos i. L., i. in alterius famam Ci.; poklas. trans.: Ap., tota vi novissimos incurrunt T., eos a tergo i. S. fr., hostium latus i. L.; occ. (v kako deželo) vdreti, udariti z vojsko: i. in agrum, in Macedoniam L.

3. (slučajno) zadeti, naleteti na koga, srečati koga, prestreči koga: qui in me ipsum incurrit Ci.; abs.: quis est tam Lynceus, qui nusquam incurrat Ci. da bi nikjer ne naletel; pren.: neque quemquam offendet oratio mea, nisi qui se ita obtulerit, ut in eum non invasisse (namenoma), sed incucurrisse (slučajno) videar Ci.; o osebah: incurrere in oculos Ci. v oči priti, v oči pasti; o stvareh: ea in oculos incurrunt Ci. ali oculis i. Sen. ph. v oči biti (udarjati); trans.: deus videntium sensus incurrit Ap.

4. metaf.
a) o času in dogodkih: dogoditi (zgoditi) se, pripetiti se, nastopiti, zadeti: Icti., incurrit tempus Ci., id incurrit in eum diem Ci. pride, pade na ta dan, casus in sapientem potest incurrere Ci.; z dat.: i. circensibus Suet.
b) (v kako stanje) zaleteti se, zagaziti, zabloditi, zaiti, priti, zabresti, pasti, zapasti (čemu): per errorem in fraudem i. Ci., non desino incurrere in crimen Ci., in perniciem Cu., hic labor in reprehensionem incurrit Ci. zapade graji, hi quaestus in odia hominum incurrunt Ci. zapadejo sovraštvu, postanejo predmet sovraštva; poznolat. trans.: Icti., Arn., Lamp., i. crimen loquacitatis Lact. Pri poznejših piscih najdemo še številne prenesene pomene:
c) komu pasti, pripasti (pripadati), v (na) del(ež) priti: doleo aurum, quod in istum incurrit Aug.
č) pregrešiti se, grešiti zoper kaj: in quod praeceptum incurro Aug.
d) trans. vsiliti (vsiljevati) se komu: ingratos quoque memoria cum ipso munere incurrit Sen. ph.

īnsector -ārī -ātus sum (frequ. k īnsequī)

1. preganjati: aquila insectans alias avīs Ci., impios insectantur Furiae Ci., duces Germanorum Suet., regi insectanti hostes Iust., i. tyrannos, hostes Q., Argum Val. Fl., verberibus aliquem T., lapidibus Pl.; pesn.: herbam rastris V. pridno pleti, arva comminus i. V.

2. metaf. gnjaviti, krotovičiti, pritiskati, gnesti, pestiti: insector ultro atque insto accusatori Ci., ficto crimine insectari Ci., alterius innocentiam Ci.

3. occ. rogati se komu, zasramovati, onečaščevati, nadlegovati, precejati: quem fortem civem non petulantissime est insectatus? Ci., nullius insector calamitatem Ci., aliquem maledictis Ci., contumeliis T., conviciis Amm., verbo Suet., aliquem vehementius, inimice Ci., audaciam improborum Ci., vitia Plin. iun., praetorianos T., non equidem insector H., insectari damnum corporis Ph. očitati. — Act. soobl. īnsectō -āre: nos insectabit lapidibus Pl., ab iis insectatus Auct. b. Afr.

iscjedívati -cjèdujēm (ijek.), iscedívati -cèdujēm (ek.)
I.
1. izcejati, precejati
2. iztiskati, izžemati: iscjedivati do posljednje kapi krvi
3. izmozgavati: groznica ga užasno iscjeduje
II. iscjedivati se izcejati se

lacerō -āre -āvī -ātum (lacer)

1. (raz)trgati, (raz)mrcvariti, (raz)mesariti, (raz)cefrati, (raz)drapati: vestem, genas, ora O., viscera laceranda dare O., l. alicuius corpus, aliquem omni cruciatu Ci., quae (sc. vestis zastrupljeno oblačilo) lateri inhaerens morsu lacerat viscera Ci. poet. (po Sofoklu), evisceratum corpus laceratum patris Ci. poet. (po Sofoklu), corpus uti volucres lacerent in morte feraeque Lucr., scissa veste tergum laceratum virgis ostendit L., l. aliquem verberibus, l. nasum auresque L., toto corpore laceratus L., lacerari morsibus canum Ph., lacerare suos artus morsu Q., aliquem dentibus suis Sen. ph., oculos unguibus Sen. tr., natantium manus stipitibus saxisque lacerabant Cu., lacerare ferro et frangere enitar … cornua monstri H. okrniti; occ.
a) (raz)kosati, (raz)rezati, (raz)sekati: obsonium, anserem Petr.
b) razbi(ja)ti, razde(ja)ti, (po)rušiti, uničiti (uničevati), raztrupati: omnes pontes L., Neptunus lacerat navem O., naves laceratae naufragio L., navigia lacerata pleraque Cu., l. hostium rates Fl., lectica confossa et lacerata Suet.
c) mršiti, zmršiti, razmršiti, (s)kuštrati: capillos, comas O., crines Cu.; z gr. acc.: lacerata comas O., foedata genas lacerataque crinīs Sil.

2. metaf.
a) z besedami koga (raz)mrcvariti, zdela(va)ti, prizade(ja)ti, prizade(va)ti, (u)žaliti, (raz)trgati, precejati, grdeč poniž(ev)ati, podceniti (podcenjevati), podcenjevalno se izraziti (izražati) o kom ali čem, ob(i)rati, (o)grditi, (o)psovati, (o)sramotiti, (o)zmerjati, (o)karati, (po)grajati, (o)blatiti: cum verborum contumeliis optimum virum incesto ore lacerasset Ci., haec te … lacerat, haec cruentat oratio Ci., obtrectatio invidiaque, quae solet lacerare plerosque Ci., l. aliquem maledictis S., l. aliquem probris L., l. aliquem litteris, l. aliquem acerbissimā satirā Suet., invide, quid laceras Nasonis carmina rapti? O., crebro vulgi rumore lacerabatur (sc. Nero) T., Pitholai carminibus maledicentissimis laceratam existimationem suam (sc. Caesar) civili animo tulit Suet.
b) (kak govor, pesem idr.) (raz)kosati, (s)kaziti, spakedra(va)ti: haec ipsa fiducia et lacerat et deformat orationem Q., nihil est tot ac tam variis affectibus concisum atque laceratum quam mala mens Q., Menecratis canticum l. Petr.
c) (duševno) (raz)trgati (npr. srce), mučiti, trapiti, (o žalosti) potreti (potirati) ali pobiti (pobijati), (raz-, u-, o)žalostiti: aegritudo … lacerat, exest animum planeque conficit Ci., mens me maeror cotidianus lacerat atque conficit Ci. ep., angi ac lacerari cupidine S., quid laceras pectora nostra morā? O.
d) pokonč(ev)ati, ugonobiti (ugonabljati), uničiti (uničevati), ukonč(ev)ati: cum Hannibal terram Italiam laceraret atque vexaret Ca. ap. Serv., quam (uxorem meam) vexavistis, raptavistis, omni crudelitate lacerastis Ci., vos fenore, hi male suadendo … lacerant homines Pl., ne te cuiusquam misereat, quin spolies, mutiles, laceres, quemquem nacta sis Ter., quo … bonorum emptores (conveniunt) … ad reliquias vitae lacerandas atque distrahendas Ci., l. patriam omni scelere Ci., rem publicam Ci., rem publicam largitionibus S. ali continuatis honoribus Vell., aliquem fame O., famam alicuius L., famam victoriae nuper partae T., urbes Lucan.
e) (imetje) razkosa(va)ti = zapraviti (zapravljati), (po)tratiti, razsipa(va)ti: rem suam Pl., pecuniam Ci., manu, ventre, pene bona patria S.
f) (čas) (po)tratiti, zapraviti (zapravljati), izgubiti (izgubljati): diem Pl. — Adj. pt. pr. lacerāns -antis rezen, oster: est lacerantior … maritimus aër Cael.

läutern čistiti, izčistiti, očistiti; Technik bistriti, zbistriti, čistiti, precejati; sich läutern figurativ poboljšati se; figurativ (moralno) preroditi