Franja

posuši|ti (-m) sušiti lase, perilo ipd.: trocknen, kožo: abtrocknen; jabolka, hruške: dorren, backen
preveč posušiti übertrocknen

posúšiti pòsūšīm
I.
1. posušiti: sunce će brzo posušiti travu te će od nje postati seno; pusti da se papir posuši
2. povzročiti, da se kaj posuši: rasad mi pogazili i kaleme obrstili i posušili
II. posušiti se posušiti se: voćke i vinogradi, sve će od krvi da se posuši

posušíti to dry (up); (z dimom) to smoke, (meso, na zraku) to dry-cure

posušíti se to dry up; (rastlina) to shrivel (up), to wither; (vir, studenec) to dry up, to run dry
reka se je posušila the river has run dry
cesta se je posušila the road is dry

posušíti sécher, faire sécher, mettre à sec , (v sušilniku) étuver ; (sadje, zelenjavo) déshydrater ; (močvirje) dessécher

posušiti se se sécher, devenir sec, (shujšati) se dessécher, maigrir; (izvir) tarir
posušiti smokve sécher des figues
posušiti se v kopalnem plašču se sécher dans son peignoir
posušene fige figues sèches
posušeno sadje fruits séchés

posušíti (-ím)

A) perf. ➞ sušiti

1. asciugare; essiccare:
posušiti sadje essiccare la frutta
posušiti solze asciugare le lacrime

2. pren. esaurire, estenuare, stremare

3. pren. togliere:
posušiti upanje togliere ogni speranza

B) posušíti se (-ím se) perf. refl.

1. asciugarsi, essiccarsi

2. pren. (shujšati) rinsecchire, dimagrire

3. pren. (miniti) passare, esaurirsi

posušíti -im
I. posušiti, osušiti: sonce kmalu posuši pokošeno travo; veter je posušil cesto, perilo
II. posušiti se
1. posušiti se, osušiti se
2. presahnuti, presušiti: studenci so se posušili
3. posušiti se, omršavjeti: od skrbi se je posušil

posušíti secar ; (obrisati) enjugar ; (sadje zelenjavo itd. z odvzemom vode) deshidratar

posušiti se secarse; enjugarse

posušíti -ím dov., посуши́ти -шу́ док., осуши́ти осушу́ док., засуши́ти -шу́ док., ви́сушити -шу док.

posušíti -ím (se) dov. a (se) usca; a (se) seca

посуши́ти -шу́ док., posušíti -ím dov.

posuši|ti se (-m se) sušiti se perilo, lasje: trocknen, skoz in skoz: durchtrocknen; skrčiti se pri sušenju: eintrocknen; agronomija in vrtnarstvo, gozdarstvo sterben, eingehen, vertrocknen, verdorren

posušíti se -ím se dov., просо́хнути -хну док.

abtrocknen osušiti, posušiti (intransitiv se)

amaigrir [-grir] verbe intransitif (s)hujšati, mršaveti, vitkejši, suh postati; verbe transitif narediti mršavega, posušiti; figuré uničiti; izčrpati

asciugare

A) v. tr. (pres. asciugo) obrisati; posušiti, osušiti:
asciugare le posate obrisati posodo
asciugare i capelli col föhn posušiti lase s fenom
asciugarsi un fiasco pren. izprazniti pletenko
asciugare le tasche a qcn. pren. izprazniti komu žepe

B) ➞ asciugarsi v. rifl. (pres. mi asciugo) sušiti se

assécher [aseše] verbe transitif o-, iz-, posušiti

s'assécher (po)sušiti se
assécher un terrain marécageux osušiti močviren teren
la rivière s'assèche reka se suši

auftrocknen posušiti (intransitiv se)

backen¹ (backte/buk, hat gebacken)

1. peči (intransitiv se), speči

2. im Fett, Öl: cvreti, ocvreti

3. (trocknen) sušiti, posušiti

coquō (st.lat. quoquō) -ere, coxī, coctum (iz quequō za *pequō; prim. gr.πέσσω kuham, prebavljam, πεπτός kuhan, lat. coctiō, coctor, coquus, culīna, popa, popīna; sem spadajo tudi izpos. iz lat. coquere v nem. kochen, v sl. kuhati)

1. (s)kuhati, (z)variti, (s)peči, jed (zdravilo, strup) pripraviti (pripravljati); abs.: ire coctum Pl., coquendo sit faxo et molendo Ter., difficilis in coquendo cyma Plin., vas ad coquendum Dig.; z zunanjim obj.: is, qui illa coxerat Ci., c. cibum Varr., Lucr., cochleam ali cochleas Cels., Varr., humana exta, pavonem H., ova columbina Cels., dulce dedit tostā quod coxerat ante polentā (iz ječmenove moke) O.; v pass.: cibus coctus S., cibaria cocta N., L. močnik; s proleptičnim obj.: c. cenam Ca. et Caelius ap. Gell., Pl., cotidie sic ei cena (hrana) coquebatur, ut … N., c. panem Varr. ap. Non., Plin., Icti., medicamenta, venena L., ius H., liba in subito cocta foco O. Od tod subst. pt. pf.
a) coctum -ī, n in pl. cocta -ōrum, n skuha, kuhovina, (s)kuhane jedi: quid tu … curas, utrum crudum an coctum ego edim Pl., cocta vendere Suet.
b) cocta -ae, f kuhana pijača, prevretek, zvarek: niveae custodia coctae Mart.

2. coquī = vreti, kipeti (zaradi vročine): iam non solum ardet unda, sed coquitur Sid.

3. (človeka) na železni mreži peči, pražiti: Lact.

4. occ.
a) kuhati = žgati, (o)paliti, (s)topiti, sušiti, presušiti, posušiti, izsušiti (izsuševati): calcem Ca., Vitr., Dig., carbones Ca., Dig., laterculos Ca., laterem Mart., coctus later Vitr., Iust. žgani kamen, opeka, agger coctus Pr. iz žganih kamnov, iz opeke, fidelia cocta Pers., murrhea in Parthis pocula cocta focis Pr., robur coctum V. na ognju sušen čvrsti les, ligna cocta Ulp. (Dig.) izsušen les (ki se ne dimi) = ligna acapna Mart.), coctus pulvis Stat., coquere aera fornacibus Lucan. ali aurum cum plumbo Plin. (s)topiti, rastra et sarcula Iuv. kovati, locus is melior, quem non coquit sol Varr., glaebasque … coquat maturis solibus aestas V., cava flumina … radii tepefacta coquebant V., vidi ego … rosaria Paesti sub matutino cocta iacere Noto Pr., coquiturque vaporibus aër Val. Fl.
b) (do)zoriti, (do)goditi, v pass. zoreti, dozore(va)ti, kuhati se: eas (arbores) … sol et luna coquunt Varr., cum frumentum aestas et debita maturitas coxit Sen. ph., c. messem Mart., vinum prius quam coctumst pendet putidum Pl., mitis in apricis coquitur vindemia saxis V., poma matura et cocta Ci. zrelo in godno, (fructus fici) solibus coctus Plin.
c) zaužite jedi v želodcu prekuha(va)ti, razkrojiti (razkrajati), raztvoriti (raztvarjati), prebaviti (prebavljati): Lact., ut … omnia cocta atque confecta in reliquum corpus dividantur Ci., cibi … , qui potius difficulter coquuntur quam facile vitiantur Cels., ut balineae ardentes, quibus persuasere in corporibus cibos coqui Plin.; od tod šalj.: at vos praesentes, Austri, coquite horum obsonia! H. storite, da segnijejo.

5. pren.
a) kaj „kuhati“, „zakuha(va)ti“ = naklepati, snovati, izmisliti (izmišljati) si: quidquid est, … bene coctum dabit Pl., bene cocto, condito, sermone bono Luc. ap. Ci. ep., inpotentibus instructi consiliis, quae secreto ab aliis coquebant L., principes occulte Romanum coquebant bellum L., c. iras cum fraude, Latio extrema coepta Sil., trucem invidiam Stat.
b) vznemiriti (vznemirjati), stiskati, težiti, ujedati, mučiti, trapiti: egomet me coquo Pl., quae cura nunc te coquit Enn. ap. Ci. te tare, quam (Amatam) … femineae ardentem curaeque iraeque coquebant V., quos ira metusque coquebat Sil., nec oratorem macerat et coquit (sollicitudo) Q. — Od tod adj. pt. pf. v komp. z gen.: hodie iuris coctiores non sunt, quam qui lites creant Pl. bolj premeteni v pravu.

dehumidify [dihju:mídifai] prehodni glagol
odvzeti vlago, dehidrirati, posušiti