Franja

porin|iti (-em) porivati

1. (potisniti) schieben, -schieben (rahlo anschieben, dol herunterschieben, gor hinaufschieben, sem herschieben, tja hinüberschieben, naprej weiterschieben, vorschieben, narazen [auseinanderschieben] auseinander schieben, navzdol hinunterschieben, navzgor hochschieben, emporschieben, nazaj zurückschieben, noter/v kaj einschieben, hereinschieben, hineinschieben, proč wegschieben, fortschieben, skupaj zusammenschieben, ven hinausschieben, herausschieben, k steni, k vratom ipd. zuschieben (an), skozi kaj durchschieben (durch), vmes dazwischenschieben, pod kaj unterschieben)

2. (suniti, pahniti) stoßen (dol hinunterstoßen, proč wegstoßen, fortstoßen, skozi durchstoßen, ven hinausstoßen, herausstoßen)

3. (stlačiti) zwängen (in etwas, durch etwas), -zwängen (skozi durchzwängen, noter hineinzwängen)

4. (potisniti) človeka, množico: drängen (k zidu an die Wand, v kot in die Ecke, figurativno v ozadje in den Hintergrund), drücken, schieben, -drängen (noter hineindrängen, ven hinausdrängen)

5. pomorstvo ladjo s kobilice: vom Stapel lassen

6.
figurativno porinti komu nos v kaj (jemanden) mit der Nase auf (etwas) stoßen

poríniti porívati to push, to shove; to thrust; (v gneči) to hustle; to jostle

poríniti, porívati v stran to push (ali to shove) aside
poríniti, porívati avto to push a car
poríniti, porívati komu meč v hrbet to thrust a sword into someone's back

poríniti, porívati (re)pousser, donner une poussée, bousculer, culbuter , (počasi) faire glisser

poriniti (ladjo, čoln) v morje mettre à la mer
zopet poriniti repousser

poríniti (-em) | porívati (-am) perf., imperf.

1. spingere, sospingere, spostare

2. spingere, dare una spinta, dare spinte

3. pog. pren. scaricare, scartare, addossare, rifilare:
nekvalitetne proizvode so porinili v zaloge hanno scaricato i prodotti difettosi tra le scorte
zoprno delo so porinili meni hanno addossato a me il lavoro più spiacevole

4. ficcare, piantare, immergere:
poriniti nož v prsi ficcare il coltello nel petto

5. pren. šport. segnare, andare a rete:
poriniti žogo v mrežo segnare, segnare un gol

6. vulg.
porívati (koga) scopare, fottere, chiavare (qcn.)

poríniti -em
1. porinuti, gurnuti: poriniti koga v prepad; poriniti koga od sebe
2. zariti, zarinuti, sjuriti: poriniti komu nož v srce

poríniti empujar

poriniti naprej (nazaj) mover hacia adelante (empujar hacia atrás)
poriniti v stran apartar a un lado
poriniti komu nož v prsa clavar (ali hundir) el cuchillo a alg en el pecho

poríniti -em dov., пхну́ти пхну док., штовхну́ти -ну́ док.

• poríniti naprêj просу́нути

poríniti -rínem dov. a împinge; a băga

achocar [c/qu] suniti, zadeti ob, poriniti

anschieben^* poriniti

anstoßen^*

1. zadeti (ob), udariti (ob), suniti, trčiti, (schubsen) poriniti, eine Schaukel: poganjati; mit der Zunge: tleskniti

2. anstoßen auf nazdraviti (čemu, komu), piti na zdravje, mit den Gläsern: trčiti

3. Technik nalahno valjati, (nähen) stično šivati, stično sešiti

4. (angrenzen) mejiti (an na)

5. (Anstoß erregen) zbujati zgražanje

boost¹ [bu:st] prehodni glagol
pogovorno dvigniti, poriniti; hvaliti, poveličevati
elektrika povišati napetost
ameriško, sleng kričeče oglašati; umetno cene dvigati

contrūdō -ere -trūsī -trūsum

1. pahniti (pehati), (s)tlačiti, (z)gnesti: vis venti contrudit nubes, contrusae nubes, contrusa corpora Lucr.

2. poriniti (porivati), potakniti (potikati), vtakniti (vtikati): uvam in dolia Varr., ut in balneas contruderentur Ci., equi corpus … in adversum flumen contrudere Lucr., c. latrones ad latebrosa montium saxa ali aliquem in insulam Amm. zapoditi, pregnati.

culbuter [külbüte] verbe intransitif napraviti prekuc, prekucniti se, vznak pasti; propasti, doživeti polom; verbe transitif prevrniti, podreti; poriniti, suvati, pehati

culbuter l'ennemi pognati sovražnika v beg
ne pas culbuter! ne prevračati!

dēfīgō -ere -fīxī -fīxum

1. zabi(ja)ti, zatolči, zariniti (zarivati), vsaditi (vsajati), vtakniti (vtikati), zapičiti (zapikovati): crucem in foro, in comitiis, in rostris Ci., tigna, trabes C., ad (ob) … tectum tragulas C., sub aqua defixae sudes C., defigunt tellure (po drugih telluri) hastas V., stant terrā defixae hastae L., defixis pilis stant L., d. duas virgas … in terram Varr., aliquem in terram colaphis Pl., decurionem … ad equum Auct. b. Afr., cuneos inter saxa Cu.; pesn. z dat.: penitus terrae (v zemljo) defigitur arbos V.; occ.
a) (kako orožje) zabosti, kam poriniti, kam zasaditi: sicam in consulis corpore d. Ci., verutum in balteo C., cultrum in corde L.; s samim abl.: alicui gladium superne iugulo L., ensem iugulo alicuius O., vertice nudo spicula O.; pren.: ingenuo culpam defigere ludo Pers., morsus in aurem Plin.
b) (kako kirurško orodje) zasaditi, vstaviti: cucurbitulas sine ferro, cucurbitulas in inguinibus Cels.

2. pren.
a) (oči, obraz, misli idr.) upreti (upirati) v kaj, obrniti (obračati) na kaj: defixis oculis H. s strmim pogledom, defixit oculos T. strmo je gledala predse. Kje? oziroma kam? d. in vultu regis oculos Cu., omnes vigilias, curas, cogitationes in rei publicae salute Ci., in eo (na to) mentem orationemque Ci., animo et oculis in terra defixis Val. Max., totus animus in hac una contemplatione defixus est Plin. iun.; defixa obtutu ora V.; in alicuius possessiones … oculos d. Ci., stare oculis in terram defixis Q., illi … in terram ora defixerunt Cu., quousque humi defixa tua mens erit? Ci.; pesn. z dat.: Libyae defixit lumina regnis V.; enalaga: in cogitatione defixum esse Ci. v globoke misli zatopljen biti, ves zamišljen biti, Aeneas maesto defixus lumina vultu ingreditur V. z žalostnim obrazom strmo predse gledajoč.
b) (tako rekoč) na mesto pribiti, pritrditi, prikovati; od tod α) s stvarnim obj. = kaj ukoreniniti, v pass. ukoreniniti se, ukoreninjen biti, (trdno) držati se česa: virtus est una altissimis radicibus defixa Ci., non vaganti oratione, sed defixa in una re publica Ci., tantum a vobis petimus, ut salutem temporum praesentium … in hoc uno iudicio … esse … defixam putetis Ci.; occ. (v srce) vtisniti, (v glavo) vbiti, (v glavo) vtepsti: ea sententia, quam populi sermo in animis vestris … defixerat Ci., his … locis in mente et cogitatione defixis Ci., quam (urbanam audaciam) ille praesens in mentibus vestris oculisque defixit Ci. β) z osebnim obj. koga nepremičnega narediti = povzročiti, da kdo strmeč obstoji (kakor v zemljo vkopan stoji, ostrmi): stupor omnes defixit L. vsi so osupli ostrmeli, defixerat pavor cum admiratione Gallos L. od strahu in občudovanja so Galci ostrmeli, novissimae res et extremo metu corpora defixere aciem (vojsko) in his vestigiis T. so zadržala; pogosto pt. pf. dēfīxus 3 (od strmenja, strahu, čudenja) kakor v zemljo vkopan, odrevenel, osupel, otrpel, trd: Galli … pavore defixi primum stetere L., cum silentio defixi stetissent L. otrpli molče, dum stupet obtutuque defixus haeret in uno V., defixus vacua in ora Pr., cum (eum) defixum videret Sen. ph., per silentium defixus, miles quasi ob metum defixus T., sedeo defixus, ceteri defixi et attoniti Plin. iun., stetere diu mutua admiratione defixi Fl.
c) obr. kaj trdno določiti, razglasiti (označiti) za nespremenljivo: quae augur iniusta, nefasta, vitiosa, dira defixerit, irrita infectaque sunto Formula vetus ap. Ci.
č) čarodejsko trdno začarati, zakleti (zaklinjati): sagave Poeniceā defixit nomina cerā et medium tenuis in iecur egit acus? O. (pri čaranju so namreč podobo ali ime v vosku prebadali z iglo), regis Iolciacis animum d. votis Ps.-V. (Ciris), caput dira imprecatione Sen. ph., defigi diris precationibus Plin., devotus defixusque Ap. h.

dēmergō -ere -mersī -mersum

1. potopiti (potapljati), pogrezniti (pogrezati), v pass. tudi potopiti (potapljati) se, pogrezniti (pogrezati) se: caput Ci. poet., candens ferrum … in gelidum … imbrem Lucr., in aquam Plin., d. equos innatantes Plin.; na vprašanje kam? pesn. in poklas. tudi z dat.: d. ponto puppim O., udo (sc. solo) ungulas Col., pullos mari, repugnantes cloacis Suet.; pesn.: (sol) sex ubi sustulerit, totidem demerserit orbes O. ko je šestkrat svoj kolut … potopilo, Titan … igniferi tantum demerserat orbis, quantum … Lucan.; intr. demergere (o soncu) = zaiti, zahajati: demergit sol et nascitur Min.; večinoma v pass. s pass. ali med. pomenom: C. Marius in palude demersus Ci., Marium senile corpus paludibus occultasse demersum Ci., quae demersa liquorem obeunt Lucr., delphinumque modo demersis aequora rostris ima petunt V., alia in caenum demersa eruebantur Cu., quibus (venenis) mox a Claudio demersis infecta maria traduntur Suet., lapsu equi in profundum demergi Aur., cum lapides in Tiberim essent demersi naufragio Dig.; pren.: Siculo demergere foedera ponte Sil., in profundo veritatem esse demersam Ci., veritatem demersam esse in aliquo quodam puteo ali in profundo quodam puteo Lact.; occ.
a) (ladje) potopiti (potapljati), pogrezniti (pogrezati): eum … foeda tempestas adorta prope cum omni classe demersit L., d. navigia Plin., demersā nave ali demerso navigio perire Auct. b. Alx., parte Liburnicarum demersā Suet.; poseb. v boju: triremen hostium perforare et d. L., omnes fere naves aut d. aut capere Cu., centum et quattuor naves hostium d. Eutr.
b) dol potisniti, dol poriniti: dapes avidam in alvum O. hlastno pogoltniti, labores plebis in fossas cloacasque exhauriendas demersae L. potisnjenega (vtaknjenega) v jame … , d. colla humeris Stat. skriti, per iugulum sinistrum capulo tenus gladium totum alicui Ap.
c) agr. vsaditi (vsajati): stirpem Col., ramum terrae (v zemljo), surculos Pall.

2. pren. pogrezniti (pogrezati) = dol potisniti, potlačiti, poniž(ev)ati; v pass. pogrezniti (pogrezati) se, propasti (propadati): fortuna … , quem paulo ante extulerat, demergere est adorta N., animus caelestis … quasi demersus in terram Ci., patriam demersam extuli Ci., totam plebem aere alieno demersam esse L. da je zakopano v dolgove, concĭdit auguris Argivi domus, ob lucrum demersa exitio H. se je pogreznila v pogubo, in mortem paene demersus Ps.-Q. se je skoraj pogreznil v žrelo smrti, d. alicuius filiam in perpetuam virginitatem Iust. obsoditi na večno devištvo.

dēturbō -āre -āvī -ātum

1. dol pognati, dol zagnati, dol vreči, s česa poriniti, na tla zbiti, zvaliti, zvrniti, podreti: aliquem in viam Pl., aliquem de saxo Nov. fr., aliquem de tribunali C., aliquem de ponte in Tiberim Varr. fr., Phaëthonta … deturbavit equis in terram Lucr., Menoetem in mare puppi deturbat ab alta V., aliquem equo d. Amm.; z neživimi obj.: omnes de tecto tegulas Pl., istius statuam Ci., aedificium Ci. ep., supervacuos pampinos Col.; pesn. z dat.: caput orantis deturbat terrae V. pobije na tla.

2. occ. (voj.) sovražnika z njegovega položaja pregnati, odgnati (odganjati): nostros lapidibus de vallo d. C., ex omni parte lapidibus coniectis deturbati C., d. Pompeianos ex vallo C., moenibus deturbat S. fr., trepidos ex praesidiis stationibusque Macedonas deturbant L., deturbant nitentes per ardua hostes L., deturbatis Samnitibus L., deturbatis, qui interiora montium obsidebant Cu.; abs.: miles contra deturbare telis T.

3. pren. koga iz česa pregnati, izpodriniti, komu kaj (od)vzeti: consulem de custodia civitatis Ci., sua quemque fraus de sanitate ac mente deturbat Ci. slehernemu vzame … zdravo pamet, deturbari ex magna spe ali samo spe Ci. ep. izgubiti … upanje, deturbatus verecundiā Gell.; deturbare testimonium ex animo Nov. fr., haec (tempestas) verecundiam mihi et virtutis modum deturbavit Pl. me je pripravila ob …

4. occ. (jur.) koga iz njegove posesti pregnati: aliquem certa re et possessione Ci. ep., de fortunis omnibus P. Quinctius deturbandus est Ci.

dish² [diš] prehodni glagol
postreči, ponuditi, servirati
pogovorno pokvariti, uničiti
domačno ubiti, pogubiti; premag(ov)ati
škotsko poriniti, pahniti

dotúratí dòtūrām
I. poriniti, pririniti: dotura čokanj pred njega; jedan ga je vukao, drugi gurao uz stepenice i tako ga doturaše u salon
II. doturati se pririniti se: doturati se do visokog položaja

dòturiti -īm
I.
1. poslati, dostaviti: doturiti pismo sudu; doturiti vojnicima na položaj hranu i oružje
2. skrivaj prinesti, poslati: lažne vijesti -vlastima
3. poriniti: doturiti komu stolicu da sjedne
4. dodati: moj ti je otac dao, a ja ću još doturiti
II. doturiti se preriniti se: doturiti se do veće škole