Franja

pobož|en [ó] (-na, -no) fromm; (zbran) andächtig
pretirano pobožen frömmelnd
pobožna laž eine fromme Lüge
pobožna želja ein frommer Wunsch

pobóžen pious, devout, religious, godly; (pretirano) bigoted

na videz pobóžen sanctimonious
zelo pobóžen človek devotee
to je pobóžna želja that's a piece of wishful thinking
pobóžno prislov piously, devoutly
pobóžno poslušati (figurativno) to listen with rapt attention

pobóžen pieux, dévot, fervent, religieux ; (pretirano) bigot

biti pobožen avoir de la religion
pobožna molitev prière ženski spol fervente
pobožno moliti prier dévotement

pobóžen (-žna -o) adj.

1. pio, devoto, religioso

2. rel. (verski, nabožen) di devozione, sacro:
pobožne knjige libri di devozione
pobožne pesmi canti sacri

3. pren. religioso, rispettoso, ossequiente:
pobožen strah rispettoso timore
pobožna želja pio desiderio

pobóžen -žna -o pobožan, pobožan: -a ženska; pobožen spomin na starše

pobóžen piadoso; pío; devoto; religioso ; fig (želja) vano, irrealizable

pobóžen prid., побо́жний прикм., набо́жний прикм.

pobóžen -žna -o prid. pios, evlavios, religios

andächtig pobožen, zbran; Adverb pobožno, zbrano; andächtige Stille svečana tišina

andachtsvoll pobožen

beato blažen, za blaženega proglašen; pobožen; pobožnjaški, svetohlinski

beato m blaženec, pobožen človek; pobožnjakar
cara de beato con uñas de gato volk v ovčji koži

blagočàstiv -a -o pobožen, pravoveren, bogaboječ: bilo je suđeno Promislom da to ogromno djelo izvrše Konstantin in Metodije, dva -a plemenita brata iz Soluna; -ōst ž pobožnost, pravovernost, bogaboječnost

bȍgodāvan -vna -o pobožen: moj bogodavni kume!

bogòdušan -šna -o bogu vdan, pobožen: -i monah

bȍgomōljan -ljna -o, bogòmōljan -ljna -o bogomolen, pobožen

bogoùgodan -dna -o pobožen, bogu prijeten: bogougodan posao; -o djelo

castus 3, adv. -ē (gl. careō)

1. (nravstveno) čist, brezmadežen, nedolžen, pošten, dostojen: homo integer et castus Ci. ep., quis hoc adulescente castior? Ci., castissimum hominem ad peccandum impellere Ci., populus... et frugi castusque verecundusque coibat H., nulli fas casto sceleratum insistere limen V., animi integri castique Ci., castus moribus, integer pudore Mart., castra puraque mens Plin. iun., falsum crimen in purissimam castissimamque vitam conlatum Ci., c. fides Sil. neomajna, tempora Vop., dicens castiores esse debere ludos spectante censore Vop. da morajo igre potekati z večjo dostojnostjo, caste agere aetatem suam Pl., caste et integre vivere Ci., radix caste pureque collecta Plin., ubertim casteque adesse Macr. (o jedilih); čist česa z a(b): a culpa castae Pl., res familiaris casta a cruore civili Ci.

2. occ.
a) (do tujega imetja) čist, čistih, neomadeževanih rok, nesebičen, vzdržen: homo castus ac non cupidus Ci., castissimus homo atque integerrimus Ci., meus labor in privatorum periculis caste integreque versatus Ci.; z gen.: auri castus Varr. ap. Non. vzdržen do zlata.
b) (spolno) čist, nedolžen, sramežljiv, neoskrunjen, deviški, pošten, vzdržen (naspr. incestus, abscaenus, adulter): Lucr., Tib. idr., puella O., Cat., maritae O., Minerva, pueri H., matres V., iuvenis, coniunx Sen. tr., mulier Ph., mulieres castiores Ci., femina matronarum castissima Ci., Vestae castissimas sacerdotes defendi Ci., curator apium castus ab rebus venereis Col., caste se habere a servis aliorum C. Gracchus ap. Gell., caste tueri eloquentiam ut adultam virginem Ci., caste sancteque habere aliquam Cu., caste se gerere Lact.; adv. acc. neutr. sg.: castum sapere Prud.; enalaga: c. vestis Varr. ap. Non., cubile, lectulus Cat., iura tori O., vultūs O., signa O. znamenja čistosti, domus H., Cassii castissima domus Ci., castum corpus Sen. ph., Plin. iun., pectus Sen. tr., c. oscula Ph.
c) nabožen, pobožen, bogoljuben, svet: Aeneas H., casti maneant in religione nepotes V., ego, qui castam contionem... defendo Ci., ad divos adeunto caste Ci., haec omnia pure ac caste tribuere deorum numini Ci., caste placare deos O., castius sacra privata facere L., castissime colere deos Ci. ep., caste introire Suet. iz pobožnosti; (o rečeh) bogu (bogovom) posvečen, svet, nedotakljiv: res sacrae, religiosae castaeque Varr. ap. Non., poësis Varr. ap. Non. (ker je v božjem varstvu), haud satis castum donum deo Ci., taedae V., verbena H., parum casti luci H., laurus Tib., nemus T., tempora sacerdotum O., sacra Stat.; subst. castum -ī, n praznovanje (svetkovina) na čast kakemu božanstvu: Isidis et Cybeles Tert., Cereris Fest.
č) pren. o slogu čist, brez barbarizmov: Caius Caesar sermonis praeter alios suae aetatis castissimi Gell., caste pureque linguā Latinā uti Gell.

cucérnic -ă (-i, -e) adj. pobožen

dévot, e [devo, ɔt] adjectif pobožen; pobožnjaški; masculin, féminin, péjoratif pobožnjakar, -ica

une vieille dévote stara tercialka
faux dévot svetohlinec
faire le dévot svetohliniti

devotional [divóušənl] pridevnik
pobožen, bogaboječ