Franja

poštenj|e [ê] srednji spol (-a …) die Ehrlichkeit, die Redlichkeit; die Ehrenhaftigkeit; die Anständigkeit; (odkritost) die Aufrichtigkeit
poštenje najdalje pripelje ehrlich währt am längsten

pošténje s poštenje: tako mi moga -a! pri moji časti!

pošténje poštênost honesty; probity; hono(u)r, fairness, integrity, uprightness

s poštenostjo se največ doseže honesty is the best policy
jamčim za njegovo pošténje, poštênost I will vouch for his honesty
madež na poštenosti a stain (ali blot, blemish) on someone's reputation (ali character)

poštènje s poštenje, čestitost: na vero in poštenje komu kaj dati

poštênje, poštênost honnêteté ženski spol , probité ženski spol , loyauté, droiture ženski spol, figurativno intégrité ženski spol

ni nobenega dvoma glede njegove poštenosti son intégrité n'est pas mise en doute
dokazati, pokazati svojo poštenje faire preuve de probité
on je nepopustljiv, kar zadeva poštenje il est intransigeant sur l'article de l'honnêteté

poštênje (-a) n onestà, integrità, probità; rettitudine, dirittura

poštênje, poštênost honradez f ; probidad f ; lealtad f ; rectitud f

Achtbarkeit, die, poštenost, poštenje

correttezza f

1. pravilnost

2. olikanost; spodobnost

3. poštenje, poštenost

čāst ž mest. u části, orod. čâsti, čâšću, mn. čâsti, rod. částī, daj. částima
1. čast: lična čast; uvreda -i; doći do visoke -i; dirnuti u čiju čast reči kaj komu čez čast; steći čast svojim djelima
2. čast, poštenje: izgubiti čast
3. spoštovanje, počastitev: biti u -i; iskazivati, odavati komu čast Zbornik u čast Đure Daničića, Vatroslava Jagića Zbornik v počastitev
4. pogostitev: prirediti čast svojim prijateljima; pozvati koga na čast
5. djevojačka čast dekliška nedolžnost; na čast mu njegovo imanje hvala lepa za njegovo imetje; časti mi pri moji časti; sud časti častno razsodišče; s kim imam čast govoriti; polje -i bojišče, polje časti

dīgnitās -ātis, gen. pl. klas. -um, sicer tudi -ium, f (dīgnus)

1.
a) (o osebah) vrednost, vrlost, zasluga, zaslužnost: quem pro dignitate ne laudare quidem quisquam satis commode posset Ci., in senatum propter dignitatem lecti estis Ci., honos dignitate impetratus Ci., d. consularis Ci. ali imperatoria Iust. sposobnost za konzulat (poveljstvo), honores patent dignitati N., competitores multum … dignitate antecedentes Suet.
b) (o stvareh) vrednost: d. gemmae, auri, opsonii Plin., debita rerum d. Q.

2. occ.
a) zunanja dostojnost. α) (o osebah, poseb. o moških, njihovem telesu in delih telesa) dostojna zunanjost, častitljivost, ličnost, čednost, lepota: pueri magna praediti dignitate Ci., venustatem muliebrem ducere debemus, dignitatem virilem Ci., in formis aliis dignitatem esse, aliis venustatem Ci., formae d. coloris bonitate tuenda est Ci., d. corporis Lab. ap. Macr., Vitr., magna corporis d. N., d. formae T., Suet., oris Plin. iun., d., quae est in latitudine pectoris Q. β) (o stavbah, krajih idr.) lepota, krasota, veličastje, veličastnost, dostojnost, sijajnost: d. porticūs Ci. ep., templi Ci., sacrarium magna cum dignitate Ci., d. portūs, urbis N., loci Suet.; splendor et d. vitae N. sijajno in dostojno življenje, ludos cum dignitate facere Ci. γ) (o govoru idr.) dostojnost, dostojanstvenost, vznesenost, vzvišenost: sententiae Ci., verborum Q., orationis T.
b) notranja ali nravna dostojnost, poštenost, poštenje, dostojno mišljenje, pošteno mišljenje in delovanje, (notranja) čast, častitost: Catonis dignitas tuam improbitatem tegit Ci., dignitatem servare, suam pristinam dignitatem obtinere Ci., cum dignitate agere Ci. pošteno, cum dignitate cadere Ci. častno, res non habet dignitatem Ci. se ne sklada s častjo, dignitati servire Ci., N. ozirati se na čast.

3. met. spoštovanost, čislanost, (zunanja) čast, ugled, veljava: otium sine dignitate retinere Ci. brez časti, ubi erit imperii nomen et dignitas? Ci., civitatis dignitatem et decus sustinere Ci., non esse suae dignitatis C. da se ne ujema z njegovo častjo, da je pod njegovo častjo, magna cum dignitate vivere N. zelo v čislih biti, erat dignitate regia N. imel je pri ljudeh kraljevski ugled, dignitate crescere N. vse več veljave si pridobivati, triumphi d. Fl. s triumfom pridobljena čast; v pl. (sl. sg.): aetate an dignitatibus suis virorumve an sorte lectae sint (mulieres) L.

4. occ.
a) čast = častna stopnja, čin, dostojanstvo, odličen stan v državi: tam altus dignitatis gradus Ci., est in ipsis (liberis populis) magnus delectus hominum et dignitatum Ci., secundum locum dignitatis obtinere C., quem Caesar … ex humili loco ad summam dignitatem perduxerat C., qui me ad hanc dignitatem perduxit N., pro hominis dignitate N. njegovemu činu (dostojanstvu) primerno, equestruem obtinuit dignitatem N., equites Romani dignitate senatoria T., sacerdotum d., equestris d., senator praetoriae dignitatis Suet., omnibus dignitatibus genus vestrum proprium dare Lamp.
b) služba, častna služba, častno mesto, častna funkcija: honos dignitatis, dignitatis insignia Ci., tu in Bithynia summa cum dignitate fuisti Ci. si opravljal visoko službo, maiestas … in omni populi Romani dignitate Ci. ap. Q.; v pl.: Q., Plin., Plin. iun.; met. v pl. možje visokega stanu, dostojanstveniki, imenitniki, odličniki: parcet et amicitiis et dignitatibus Ci., turba conspectior, cum dignitates deessent L., praestatur hoc aliquando etiam dignitatibus, ut … Q.

Ehrenhaftigkeit, die, poštenje, poštenost, častivrednost

Ehrlichkeit, die, poštenje

exīstimātiō (starejše exīstumātiō) -ōnis, f (exīstimāre, exīstumāre) „cenitev“, od tod

1. mnenje, misel, sodba: Ap., quod ad praetoris existimationem adtinet Ci., existimatio hominum Ci. ali omnium Ci., C. javno mnenje, non illa tacita existimatio, … sed vehemens … populi Romani iudicium Ci. (iudicium je krepkejša soznačnica), non est tibi his solis utendum existimationibus ac iudiciis Ci. ep., existimatio populi Ci., vulgi C., existimatio communis omnibus est L. o tem lahko sodi vsakdo, kakor hoče, non militis de imperatore existimationem esse L. ne pristoji vojaku soditi o … , vestra est existimatio L. o tem gre sodba vam, dictum ullum factumve eius existimatione aliqua laesisse Suet. s kako lahko grajo, clandestinae existimationes Plin. iun.

2. dober glas, dobro ime, sloves, poštenje: Corn., Suet., quibus litteris existimatio C. Verris laederetur Ci., habet existimationem multo sudore conlectam Ci., existimationem offendere Ci., perdere, oppugnare Ci. ep., eius existimatio agitur N. gre za njegovo dobro ime, opulentissimo regno praeposuit bonam existimationem N., nullum detrimentum existimationis fecit N. njegova čast ni nič trpela; occ. (za)up = kredit: homini … sine honore, sine existumatione, sine censu Ci., ad debitorum tuendam existimationem C.

glōria -ae, f

1. slava, sloves, čast, hvala, imenitnost, veličastnost, poštenje, dobro ime: gloria est frequens de aliquo fama cum laude CI., gloria est inlustris ... fama meritorum CI., qui bonam famam bonorum, quae sola vere gloria nominari potest, expetunt CI., gl. militaris CI., bello quaeritur gloria CI., qui ... maximam gloriam ceperit CI., sit aeternā gloriā Marius CI., militavi non sine gloria H. slavno, maiore famā quam gloriā CU.; s subjektnim gen.: viri nunc gloria claret ENN., minuis gloriam Pompei CI., cuius excellens in re militari gloria CI.; z objektnim gen.: dicendi gl. CI., Q., gl. iuris civilis CI., doctrinae et ingenii CI., rerum gestarum gl. CI., gl. rei militaris CI. vojna slava, fortitudinis CI. junaška slava, gl. belli atque fortitudinis C. vojna in junaška slava; pl. gloriae = priložnosti za slavo, priložnosti za proslavitev: CORN., penes eosdem ... gloriae triumphique erant S.

2. meton.
a) slavno dejanje, slavno delo: quā gloriā aequabat se Tiberius priscis imperatoribus T.; pogosto v pl.: gloriae meretricum PL., memorare veteres Gallorum glorias T., quaestu atque compendio gloriarum GELL.
b) (o)kras, dika: Lapithaeae gloria gentis (Caeneus) O., sub ... vallibus Idae candidus, armenti gloria, taurus erat O., tardi pecoris sim gloria taurus TIB., ne armentis quidem suus honor aut gloria frontis (est) T. čelni okras.

3.
a) slavohlepnost, slavohlepje, slavoljubje, častihlepnost, častilakomnost, častiljubje: optimus quisque maxime gloriā ducitur CI., cives vestri maxime gloriā ducuntur CI., illi gloriae causā accusant CI., ne vos titillet gloria H., quem tulit ad scaenam ventoso gloria (Gloria) curru H., non laudis amor, non gloria cessit O.; pesn.: generandi gloria mellis V. prizadevnost, vnema, lautae gloria mensae LUCAN.
b) (v slabem pomenu) nečimrno (puhlo) slavohlepje, bahavost, samohvala: quod genus tandem est istuc ostentationis et gloriae? CI., tollens vacuum plus nimio gloria verticem H., gloria quem supra vires et vestit et ungit H., ab insolentia gloriae abesse N. prost biti nedostojne samohvale; v pl. = neprestano bahanje, bahaštvo: hominem si quis viderit ... gloriarum pleniorem PL., inanes flare glorias GELL. neprestano se širokoustiti s puhlim bahanjem.

honnêteté [ɔnɛtəte] féminin poštenje, poštenost; dostojnost, vljudnost, krepostnost

choquer l'honnêteté žaliti dostojnost

honorabilité [ɔnɔrabilite] féminin poštenost, poštenje

hr̂z m, mest. hrzu (t. yrz, ar.) čast, poštenje: čuvati komu hrz; nasrtati na ženski hrz, gl. tudi rz

probidad ženski spol poštenost, poštenje, pravičnost

con probidad pošteno
falta de probidad nepoštenost

probitās -ātis, f (probus) vrlost, vrlina, krepost(nost), poštenost, poštenje, pravičnost, dobrota, dobrost, dobrotljivost, skromnost: Ci. ep., Varr., L., Vell., Cu., Val. Max., Col., Sen. rh., Sen. ph., Lucan., Petr., Stat., Mart., Iuv., Plin. iun., Ps.-Q., Q., Fr., Ap., Aus., Cl., Amm., M. idr., concorditatem hospitio adiunctam perpetem probitate conservetis Pac. fr., haec signa probitatis non fucata forensi specie Ci., aut nobilitate aut probitate aut optimarum artium studio aut innocentia Ci., illa altera pars orationis, quae probitatis commendatione boni viri debet speciem tueri Ci., si probitas narrantis significabitur Ci., summorum officiorum in extremo spiritu conservatio indicat innatam esse homini probitatem gratuitam Ci., non probitate neque industria S., parum tuta per se ipsa probitas est neque mihi in manu fuit S., avaritia fidem probitatem ceterasque artīs bonas subvortit S., probitas magnos ingeniumque facit O., sponte sua probitas officiumque iuvat O., modestia ac probitas nomina superioris sunt T., nemo in illa aula probitate aut industria certavit T.