pljuska|ti (-m) pljus(k)niti platschen, schwappen (ob gegen); valovi ob kaj: (etwas) überspülen, bespülen, rahlo: plätschern; tekočina čez rob posode: schwappen, überschwappen
pljúskati pljûskām pljuskati, čofotati: pljuskati u vodi; veslima pljuskati u vodi
pljȕskati -ām
1. plati: pljuskati ispolcem vodu iz čamca
2. klofutati: pljuskao je slugu koji ga je, tobože, uvrijedio
pljúskati pljúskniti to splash, to plash; to dash; to splatter
pljuskajoč splashy, plashy
valovi pljuskajo ob obalo the waves are breaking on the beach
pljúskati (-am) | pljúskniti (-em) imperf., perf. spruzzare, scrosciare; sciabordare; sbattere lievemente; spandersi a fiotti:
dež pljuska že ves dan la pioggia scroscia tutto il giorno
morje je pljuskalo ob ladjo il mare sciabordava contro la chiglia della nave
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
vsa kri mu je pljusknila (udarila)
v glavo tutto il sangue gli andò alla testa
tako ga je pljusknil, da se je zvrnil gli dette uno schiaffo così forte da stenderlo a terra
pljúskati -am pljuskati, zapljuskivati: voda v posodi pljuska; pljuskati ob obalo
pljúskati chapotear, chapalear
pljúskati -am nedov., плю́скати -каю недок., спле́скувати -кую недок., хлю́пати -паю недок.
pljúskati -am nedov.
1. a şiroi; a se vărsa
2. a se sparge
anklatschen gegen: Putz gegen die Mauer: metati, vreči; Wellen: pljuskati (ob)
assiliō (adsiliō) -īre -siluī (ad in salīre)
1. skočiti (skakati) proti komu, čemu, priskočiti (priskakati): Dioxippus... adsiluit et... eam (lanceam) fregit Cu., mus escam petens assiluit Ph.; kam? z dat.: assiluit (tekst. var. assistit) aris Sen. tr., volanti assiluit a tergo Sil.; z in in acc.: in ferrum Sil.
2. (o bojevnikih) naskočiti (naskakovati) kaj, zagnati (zaganjati) se proti čemu, dreviti se proti čemu, pridreviti se: hostes vagi et ex occasionibus assilientes Sen. ph., pars montibus (abl., s hribov)... tam improvisi adsiluere, ut... T., assilit... Hasdrubal, undique nudi assiliunt... manipli Sil.; z dat.: adsiluit defensae moenibus urbis O.
3. (o vodi) valoviti proti čemu, pljuskati, plivkati ob kaj: adsiliunt fluctus O., tactum vereri assilientis aquae O., assilientia longe aequora O.; z acc.: quas (insulas) assilit spumiger Aegon Stat.
4. pren. preskočiti kaj, preiti na kaj: neque adsiliendum statim est ad genus illud orationis Ci., primo libenter assilui (sc. ad ista studia) Sen. rh. sem se lotil.
Opomba: Supin. assultum (adsultum) se ne da izpričati, ampak le s sklepanjem izpeljati iz adv. assultim (adsultim) in subst. assultus (adsultus).
bicker1 [bíkə] neprehodni glagol
prerekati, pričkati, prepirati se
figurativno pljuskati; žuboreti; plapolati
bȕćkati -ām
1. čofotati: što bućkaš po vodi
2. pljuskati: Drina bućka o obale
clapoter [klapɔte] verbe intransitif pljuskati; klokotati
crosciare v. intr. (pres. crōscio) knjižno
1. pljuskati
2. šumeti, šelesteti
gargouiller [-guje] verbe intransitif grgljati, vrvrati; pljuskati; kruliti (v želodcu)
klofutáti -am ćuškati, pljuskati, šamarati
lap5 [læp] prehodni glagol & neprehodni glagol
pljuskati, udarjati (at, against na, ob)
(po)lokati (up, down)
pohlepno pogoltniti
to lap the gutter opijaniti se do nezavesti
lopàtati -ām
1. lopatati: lopatati ugljen u peć, ječmenu pljevu; točkovi parobroda lopataju vodu
2. snežiti v velikih, debelih kosmih: od jutra poče da lopata snijeg
3. pljuskati, lopatati, z lopato odmetavati vodo
4. ekspr. klepetati, gobezdati, čvekati
mordeō -ēre, momordī, morsum (nam. *(s)mordéi̯ō; prim. skr. mardayati mleti, drobiti, gr. ἀμέρδω oropati, odvzeti, σμερδ-νός, σμερδ-αλέος strašen, stvnem. smerzan = nem. schmerzen boleti, ang. smart bister, premeten, pameten, pren. zajedljiv, piker, jedek, pekoč)
1. gristi, ugrizniti (ugrizovati), grizljati, žvekaje gristi, žvekati, žvečiti, jesti, (o)glodati: Enn. ap. Gell., Mart., canis timidus vehementius latrat quam mordet Cu., canes mordent Ci., pabula dente momordi O., vitem V., tunicatum cum sale caepe Pers.; preg. o umirajočih (= gr. ὀδὰξ λαζοίατο γαῖαν Hom.) humum ore momordit V. zagrizel je v zemljo = umrl je, šel je pod rušo; subst. pt. pf. morsī -ōrum, m ugriznjenci: morsi a rabioso cane Plin.; morsa -ōrum, n grižljaji = koščki: lanea Cat.; occ.
a) zajesti (zajedati) se, zaseka(va)ti se, zadreti (zadirati) se v kaj, prije(ma)ti, (z)grabiti: mordet fibula vestem O., laterum, iuncturas V., vomer mordet terram Plin., locus (sc. corporis), qui mucronem (sc. teli) momordit Cels. kamor se je zasekala ost, kamor se je zadrla ost, id, quod a lino mordetur Cels. kar (kjer) predre nit.
b) trdno se držati česa: fraxinus arentem mordebat humum Stat.
c) (o rekah) oplakujoč objedati kaj, oplakujoč se zajedati v kaj, pljuskati ob kaj: rura, quae Liris quietā mordet aquā H.
d) (o)žgati, ož(i)gati (o)smoditi, skeleti, ščemeti, zaje(ma)ti, prevze(ma)ti, napasti (napadati), poškodovati: urtica foliis non mordentibus Plin., radix gustu acri mordet Plin., m. oculos Plin., mordeat … fortior aura nemus Mart., aceto morderi Plin. čimžati (namakati) se, quia oleam momorderit aestus H., frigora parum cautos mordent H.
2. metaf.
a) ugrizniti (gristi) = ujesti (ujedati), zbosti (zbadati), ob(i)rati, opravljati, ogovarjati, obrekovati, udrihniti (udrihati) po kom, zabavljati čez koga ali kaj, po kom ali čem, prizade(va)ti, (u)žaliti, (u)žalostiti, (o)zmerjati; kako se je razvila metafora, kaže stavek: livor iniquo nullum de nostris dente momordit opus O. se ni lotila; od tod m. clanculum Ter., mordebere dictis O., mordear opprobriis H., iocus mordens Iuv. zajedljiva, valde me momorderunt epistulae tuae Ci. ep., conscientia mordet Aug. in pass. conscientiā mordeor Ci. vest me grize, peče, paupertas mordet Ci. ali mordet cura medullas O. grize, gloda, pekli, grudi, dolore mordeor O. boli me, scribis morderi te interdum, quod … Ci. ep. da te boli.
b) (duševno) zagristi se v kaj = držati se česa: hoc tene, hoc morde Sen. ph. tega načela se trdno drži.
Opomba: Star. pf. act. memordī: Gell.