Franja

pípati pîpām zobati: pipati grožde zrno po zrno

pȉpati -ām tipati: pipati voće zabranjuje se; pipati po mraku; pipati puls

pípati (puliti) to pull out; to pluck

pípati (otipavati) tâter ; (izvleči) tirer, arracher

pípati (-am) nareč.

A) imperf. (puliti) tirare fuori, cavare

B) pípati se (-am se) imperf. refl. battersi, concorrere per qcs.

pípati -am i -pljem dijal.
I. čupati, vaditi: pipati repo, korenje, zobe
II. pipati se čupati se, rvati se, hvatati se u koštac

carpō -ere, carpsī, carptum (prim. gr. καρπός sad, kar je „utrgano“)

I.

1. (na kose) trgati, raztrgati, (raz)drobiti, (raz)cepiti, (raz)kosmati, (raz)cefrati: Milesia vellera nymphae carpebant V., carpentes pensa puellae V. ki predejo, lana bene carpta Cels., c. cibos digitis O. razkosati; od tod pren.: c. in multas partes exercitum L., multifariam vires Romanas L., fluvium Cu. razcepiti v rokave.

2. (s proleptičnim obj.) kaj po malem zgotoviti, poseb. pot prevaliti, odriniti, (pre)hoditi, (pre)potovati, kreniti po: non viam c. V., O., utile carpis iter O. hodiš, carpitur acclivis trames O., supremum iter c. H. na zadnjo pot iti = umreti, fugam c. Sil. bežati; od tod occ. enalaga: litora carpens O. ki hodi ob..., c. prata, rura V. prehoditi, litora curru O. prevoziti, aëra, aethera O. preleteti, leteti po..., mare O. prejadrati, jadrati po morju.

— II.

1. posamič (od)trgati, utrga(va)ti, (u)lomiti, odvze(ma)ti: frondes manibus V., inter cornua setas V., vindemiam (= uvam) de palmite V., coronas ex collo H., nec carpat ab arbore flores O., c. violas, lilia V., O.; pren.: luctantia oscula carpit O. krade mu poljubčke, čeprav se brani, c. flosculos Ci. ali paucos ad poenam Ci. izb(i)rati; occ.
a) (iz)puliti, (iz)pipati, (o)skubsti: pleno vellere carpe pecus Pr.; od tod pren.: amantem c. O. (o)skubsti.
b) (po)puliti, popasti (popasem), (po)jesti: alimenta mitia O., gramen carpsere capellae O., c. herbam V., alia animalia sugunt, alia carpunt Ci.; pesn. o čebelah sesati, izsesa(va)ti, srkati, izsrka(va)ti: apes thyma carpentes H., flores c. Macr.; o pticah (raz)trgati, razjedati: (Tityi) iecur c. O., tako tudi o konju: dente foro viscera c. O.; redkeje o ljudeh uživati: unumquodque quod erat bellissimum Ter., mullum, leporem Mart.

2. pren.
a) udobno, sladko uži(va)ti: carpe diem! H., c. somnos, quietem, soporem V., auras vitales carpis V. uživaš poživljajoči zrak, c. ver aetatis O.
b) izjesti (izjedati), razjesti (razjedati), (o)slabiti: vires suas L., labor carpit corpus O., carpit vīrīs paulatim... femina V., regina caeco carpitur igni V. kraljico razjeda skrivni ogenj, perpetuā maerens carpēre iuventā? V. boš ginil od žalosti večne? oblivio carpit tuos labores H.
c) grajati, zbadati, obregniti (obregati) se ob koga, kaj, zajedati, grditi (z jezikom): maledico dente Ci., milites... dictatorem sermonibus carpere L., carpere et detorquere recte facta Plin. iun. v nič dajati in sprevračati; o zavisti: carpit et carpitur unā O. obira druge in razjeda samega sebe, non illud carpere livor possit opus O., Sabinus militum vocibus nonnihil carpebatur C. so ga precej obirali.
č) voj. (sovražnika s pogostimi napadi) dražiti, slabiti, vznemirjati: relinquebatur Caesari nihil nisi ut agmen adversariorum carperet C., novissimos c. C., carpi parvis cotidie damnis L.

típati -am i -pljem pipati, opipavati: tipati žilo; zdravnik je gledal, trkal in tipal; tipati za resnico
potanko istraživati istinu; tipati v negotovost
pipati u nepoznato; tipati se proti izhodu
pipajući se pomicati prema izlazu; tipati se za žep; tipajoč korak
pipav korak

vellicō -ārē -āvī -ātum (intens. k vellere)

1. puliti, „pukati“, „pipati“, skubsti, skubiti, izdirati, puliti lase, vleči za lase, ščipati: Varr., P. F. idr., ea (sc. cornix) volturios duo vicissim vellicat Pl. pipa = ima za norca, vleče za nos, puer a paedagogo se vellicari respondit Q. Klas. le

2. metaf.
a) z besedami ščipati = obirati, opravljati, obrekovati, ogovarjati, prerešetavati, zabavljati čez koga, grdíti, slabo, grdo govoriti o kom, v nič dajati, (z)manjšati, zmanjševati: Sen. ph., Gell. idr., aliquem Pl., in circulis vellicant Ci., absentem H.
b) grdo ravnati s kom, trpinčiti koga, žaliti koga, prizade(va)ti koga (iz ljubosumnosti, z ljubosumnostjo): nec mihi tam duris insultet moribus et te vellicet Pr.
c) spodbosti (spodbadati), spodbuditi (spodbujati), vzbuditi (vzbujati): animum, aliquem Sen. ph.

vellō -ere, vellī (vulsī, volsī) volsum, mlajše vulsum (iz *u̯elsō, indoev. kor. *u̯el- lomiti, trgati; prim. lat. vulnus (volnus), vultur (voltur), vellus, lāna [iz *u̯_elna, *u̯lnā] (iz razširjenega kor. morda tudi lacer, lupus, vulpēs, sulcus) gr. ἑλεῖν prijeti, zgrabiti, vzeti, ἕλωρ, ἑλώριον [iz Ƒέλωρ] rop, plen, ἁλίσκομαι, tes. Ƒαλλίσκε-ται biti ujet, εἵλωτες, εἱλῶται heloti (lakonsko *ἥλωτες iz *ἐ-Ƒέλ-ω-τες), got. wilwan ropati)

1. (z)mikati, (po)puliti, „(po)pukati“, (o)skubiti, (o)skubsti (starejše priže(ma)ti), potegniti (potegovati, potezati), (po)vleči, „cukniti“ „(cukati)“, „pocukniti“ „(pocukati)“ koga za kaj: linum Plin., cutem Cels., vellunt tibi barbam lascivi pueri H., latus digitis O., vellere (za togo) coepi et pressare manu lentissima bracchia H., aurem H., Amm. (da bi koga na kaj opomnil ali opozoril); pren.: cum canerem reges … , Cynthius aurem vellit et admonuit V.; metaf. mučiti: mea secreto vellentur pectora morsu Stat. mučiti, trpinčiti.

2. occ. „pipati“ („izpipati“, „spipati“, „popipati“), „pukati“ („izpukati“, „popukati“), puliti (spuliti, izpuliti, populiti), (o)skubsti, (iz)ruti, (iz)ruvati, izdreti (izdirati): Q., Aug. idr., pilos caudae equinae H., comam Mart., capillos a stirpe Pr., ille genae florem primaevo corpore vulsit Lucan., plumam Col., vulsae plumae V., lanam Varr., unguibus et dentibus herbas O., siccas de caespite herbas Lucan., solo arborem V., vulsae radices V., spinas Ci., poma Tib. (u)trgati, oves Varr., Plin. ovcam (iz)puliti volno, pullos anserum Col., anseres Plin.; med. velli (o človeku) dati se opuliti, dati si (iz)puliti lase (kocinice), da bi bil golobrad ali da bi imel pobrita spolovila: Suet.

3. metaf. izdreti (izdirati): postes a cardine V., hastam de caespite V., sagittam oculo pendente Lucan., cuneum Col., vallum L. ali munimenta L. količje na okopu (na utrdbah) izdirati = podreti (podirati) utrdbe, okop, razdreti (razdirati) nasip, signa L., V. iz zemlje izdirati (da bi odrinil), dvigniti (dvigati) se z vojaškimi znamenji (zastavami); metaf. (o čebelah): castris vellere signa V. odriniti na boj. — Od tod adj. pt. pf. volsus (vulsus) 3

1. z izpuljeno brado, opuljen, oskuben, „ocufan“ = golobrad, gladek (gladak), gizdalinski (gizdalini so si dajali puliti brado), mehkužen: Fl., Q. idr., nepos Pr., iuvenis volsus et nitidus Hier.; metaf.: mens est volsa tibi Mart. slab, top.

2. podvržen trzajem, podvržen krčem, krčast, krčen, spastičen: Plin., Veg., Prud., Prisc.