Franja

pesni|ti [é] (-m) spesniti dichten

pésniti faire (ali composer) des vers, versifier

pésniti (-im) imperf. fare poesie, scrivere poesie, poetare

pésniti -im pjevati, pevati, pisati stihove

pésniti componer versos, versificar; rimar

pésniti -im nedov. a face versuri

canō -ere, cecinī, cantātum (prvotno cantum) (prim. umbr. kanetu = lat. canito, procanurent = lat. praecinuerint, gr. κανάζω donim, καναχή donenje, hrumenje)

I. intr.

1. (o človeškem glasu) peti, prepevati: Pr., Plin. idr., canere voce Ci., Gell., si absurde canat is, qui se haberi velit musicum Ci., ad tibicinem (tibiam) canere Ci. peti ob spremljavi piščali, non canere surdis V., movit Amphion lapides canendo H., lunam deducere canendo O., simplex canendi ratio Q.; ret. pojoč govoriti: inclinata ululantique voce more Asiatico canere Ci.

2. (o živalih) peti: gallina cecinit Ter. je zakokodakala, victores galli canere solent Ci. kikirikajo, canit corvus Ci. kroka, (noctua) canit per umbras V. skovika, merula canit aestate Plin.

3. (o glasbi in glasbilih) glasiti se, zveneti, doneti, razlegati se, igrati: tubae utrimque canunt Pl., tuba cornuaque cecinerunt L., ubi quartae vigiliae signum cecinisset L., classicum canit C., L. trobi se za napad, cum in eius conviviis symphonia caneret Ci., silvae canunt avibus Lucr.; met. (o ljudeh) z abl. instrumenti igrati, trobiti na kaj: canere voce vel fidibus Ci. peti ali brenkati, c. harundine O., iunctis harundinibus O. na pastirsko piščal piskati, tibiā Q., citharā T.

II. trans.

1. (o ljudeh) peti, prepevati: versūs Enn. ap. Ci., Varr., Gell., carmen Ci., Cu., Q., Suet., sacra (= hymnos) V., ad certos verba canenda modos O., „io“, magna voce, „triumphe“ canet O., Tib., canet indoctum, sed dulce bibenti H. neizurjeno, toda prijetno; preg.: cantilenam eandem canere Ter. kar naprej eno in isto trobiti; occ.
a) opevati, v pesmi slaviti, proslavljati, poveličevati: ad tibiam clarorum virorum laudes (slavna dejanja) atque virtutes Ci., suas et imperatoris laudes L., laudem victorum Ph., reges et proelia V., arma virumque cano V., regum facta c. H., seu deos regesve canit (Pindarus) H., cecini Gigantes O., c. maxima bella et clarissimos duces Q., amicitiam suam et Metrodori grata commemoratione Sen. ph.
b) s proleptičnim obj. peti, pesniti, zložiti (zlagati): Ascraeum carmen V., neniam Suet.; od tod
c) prerokovati, naznaniti (naznanjati), oznaniti (oznanjati), napoved(ov)ati (o preročiščih, ki so svoje prerokbe naznanjala v verzih): ut haec, quae nunc fiunt, canere di immortales viderentur Ci., Cicero... etiam (ea), quae nunc fiunt, cecinit ut vates N., haec deinde canit divino ex ore sacerdos V., c. obscura H., Sabella quod (fatum) puero cecinit divinā motā anus urnā H., ut caneret fera Nereus fata H., c. ambages horrendas, prodigium V., fata abdita senis pedibus Tib., eventūs Tib., oracula tristia, omina, fatum, arcanum ferale Lucan., responsa Sil.; preg.: vana surdis auribus c. L. = bob ob steno metati; z ACI: te mihi mater, veridica interpres deûm, aucturum caelestium numerum cecinit L., hoc Latio restare canunt V., et feminae in furorum turbatae adesse exitium canebant T.; abs.: nobilis ut grandi cecinit Centaurus alumno H.; o učiteljih (filozofih) oznanjati, podajati: quae diu latuere, canam O.; iron.: praecepta canam H.; (o Fami) raztrobiti, razglasiti (razglašati): Fama facta atque infecta canens V., Fama digna atque indigna canit Val. Fl.

2. (o živalih) peti, tudi naznaniti (naznanjati), napoved(ov)ati, javiti: veterem in limo ranae cecinere querelam V. (posnemajoč Aristofanov βρεκεκεκέξ) so žalostno kvakale; z ACI: anser Gallos adesse canebat V., nec ei cornix canere potuit recte eum facere, quod... Ci. nobena vrana ga ni mogla poučiti.

3.
a) na kako glasbilo igrati, (za)trobiti (poseb. voj.): bellicum c. Ci., L. na boj zatrobiti, classicum cani iubet C., signa canere S., L. (s trobento) znamenje za napad dati; receptui c. Auct. b. Afr., T., Caesar receptui cani iussit C., (Hasdrubal) receptui propere cecinit L., receptui canit L. trobi se za umik; pren.: Q., receptui canente senatu Ci.; omnia intus canere Ci. vse na notranjo struno igrati, od tod preg.: hoc carmen hic tribunus plebis non vobis, sed sibi intus canit Ci. pri teh izjavah ne misli... na vas, ampak le na svoj prid; pesn.: canere receptūs (= receptui) O., tuba canit ludos V. daje znamenje za igre.
b) (o stvareh) skladno (ubrano, blagoglasno) zveneti, glasiti se: Q. (I, 10, 24).

Opomba: Gen. pl. pt. pr. canentum: Lucr. Nenavaden pt. fut. canitūrus: Vulg.

cantō -āre -āvī -ātum (intens. glag. canere)

I. intr.

1. peti, prepevati, oglašati se (o človeku): V., H., O. idr., hi pueri cantare et saltare didicerunt Ci., c. ad chordarum sonum N. (o kitaristu), inde ad manum cantari histrionibus coeptum L. h kretnjam igralca; cantare v retoriki = pojoč (s pojočim glasom) govoriti, pojoč predavati (kot slabost): si cantas, male cantas; si legis, cantas C. ap. Q., vitium cantandi Q. razvada, da govornik govori s pojočim glasom; preg.: surdo canere Pr., ad surdas si cantet Phemius aures O. če bi pel gluhim ušesom; occ. (o pticah) peti, žvrgoleti: cantantes aves Pr.; kikirikati (o petelinu): Pl., Ci., Suet.

2. (o glasbilih) oglašati se, peti, doneti, zveneti: cantabat tibia ludis O., bucina cantat Pr.; nav. z abl. instrumenti igrati, piskati, svirati, trobiti na kaj: fidibus Pl., tibiis N., structis avenis O., calamo Sen. ph.; occ. bajalne (čarovne) besede govoriti, bajati, čarati: Ca., cantando rumpitur anguis V.

— II. trans.

1. peti, pesniti, zložiti (zlagati): neniam Varr. fr., carmina non prius audita canto H., c. rustica verba Tib., versum Gell., hymnos Eccl., Hymen (svatovska pesem) cantatus O., non est cantandum Iuv. ni treba pesniti, doctus cantare Catullum H. ki se je naučil peti Katulove pesmi.

2. occ.
a) peti, opevati, slaviti, proslavljati, poveličevati: deum Tib., nos convivia cantamus H., dum meam canto Lalagen H., tota cantabitur urbe H., per totum cantabimur orbem O., cantatus Achilles O., iam pridem istum canto Caesarem Ci. ep. že dolgo slavim tega tvojega Cezarja.
b) o pesniku, deklamatorju ali igralcu podajati, izvajati, recitirati; v slabem pomenu žlobudrati: togatas (fabulas) Iuv., epinicia Suet.; quae me iuvene ubique cantari solebant Q.
c) naznaniti (naznanjati), oznaniti (oznanjati): Vera cantas. Vana vellem Pl.; narocitičiti (naročati), svetovati, zabič(ev)ati, ponavljati: Nov. fr., haec dies noctesque canto tibi, ut caveas Pl., harum mores cantabat mihi Ter.
č) bajati, bajalne (čarovne) besede govoriti, zagovarjati, (za)čarati, pričarati: Ca., Varr., Sil., cantato densatur carmine caelum O., c. umbram Lucan. pričarati, cantatae herbae O., cantata luna Pr., cantatus puer Ap.

carminō¹ -āre (carmen1) pesmi zlagati, pesniti, pesnikovati: Sid.

componer* (glej poner) v red spraviti, urediti; sestaviti; mešati (tekočino); narediti, izdelovati; znesti; komponirati; pesniti; (o)krasiti, nališpati; zakrpati, izboljšati; pomiriti

de buen componer dobrodušen
componerse v red priti; lišpati se; obstajati (de iz)
componerse el pelo lase si urediti
¿cómo se las compondrá? kako si bo pomagal iz te zadeve?

compōnō -ere -posuī -positum

A. sestaviti (sestavljati), in sicer:

I.

1. z zunanjim obj. sestaviti (sestavljati), zložiti (zlagati), skladati, sklopiti (sklapljati), skupaj spraviti (spravljati): Pl., Ca., Plin. idr., i ergo intro et compone, quae tecum simul ferantur Ter., in quo (loco) erant ea composita, quibus rex te munerare constituerat Ci., pennas compositas parvo curvamine flectit O.; kolekt.: c. ligna in caminum Ca., aridum compone lignum H. naloži; pesn. z dat.: componens manibusque manus atque oribus ora V. roko v roko, usta na usta, virgineum latus Mercurio Pr. položiti k Merkurju.

2. occ. z acc. rei
a) blago za porabo zb(i)rati, čuvati, (s)hraniti: c. opes V., condo et compono, quae mox depromere possim H., c. herbas Col., cepam in fideliā Col., composito securus acervo Tib.
b) pepel in kosti umrlega zb(i)rati, shraniti: cinerem O., ossa Pr., cinerem ossaque Val. Fl.
c) orodje, vrvi idr. spraviti (spravljati), zgrniti (zgrinjati), dol spustiti (spuščati): armamenta (ladijske vrvi) Pl., L., arma H. položiti orožje = mir skleniti, altero erecto, altero composito supercilio Q. povesiti obrv.

3. z acc. personae
a) sovražno nasproti postaviti (postavljati), postaviti drugega proti drugemu, (s)pariti, združiti (združevati): Samnis … cum Pacideiano componitur Luc. ap. Non. (prim. Ci. De optimo genere orat. 6, 17), Aupili et Persi par pugnat, uti non compositum melius (par) cum Bitho Bacchius H., c. Threcem cum Threce Sen. ph., gladiatores sub eodem magistro eruditos inter se c. Q., gladiator compositus ad pugnandum Gell.; pesn. z dat.: componere se alicui, componi alicui Sil. postaviti se komu (na dvoboj): pren.: Lucan., Lact., Min., pergis pugnantia secum frontibus adversis componere H., cum artibus mariti, simulatione filii bene composita T. kos spletkam moža, par deo dignum, vir fortis cum mala fortuna compositus Sen. ph. v boju s hudo usodo, si quis casus duos inter se bonos viros composuerit Q.
b) pred sodiščem drugega proti drugemu postaviti (postavljati), predstaviti (predstavljati) koga iz oči v oči, soočiti (soočati) koga: Epicharis cum indice composita T., ubi cognitum reo seque et libertum pari sorte componi T.
c) prijateljsko zbliž(ev)ati, združiti (združevati), zediniti (zedinjati): is genus indocile ac dispersum montibus altis composuit V., et tabula una duos poterit componere amantes Pr.

4. primerjaje vzporediti (vzporejati), primerjati; z dat.: si audebunt, dignitati horum componant suam Ci., si parva licet componere magnis V., quodsi componere magnis parva mihi fas est O., aut audes cladi componere nostrae, nympha, tuam? O., homines divis componier non aequum est Cat.; s cum: si Metelli dicta cum factis composuit S., causam cum causa c. Q.

II.

1. s proleptičnim obj. celoto iz delov sestaviti (sestavljati), spojiti (spajati), strniti, napraviti, pripraviti (pripravljati): Q., Sil., exercitus eius compositus ex variis gentibus S., genus hominum compositum ex corpore et anima est S. je sestavljen, c. venena O. (z)mešati, medicamentum Col., medicamenta Cels., medicamentum ad idem (malum) Cels., narcissinum (unguentum) ex flore narcisso Plin.; med.: componitur infans per suos numeros O. nastaja del za delom; o besedotvorju: vitilitigatores, quos Cato eleganter ex vitiis et litigatoribus composuit Plin., verba composita, voces compositae Q.; (o zidarjih) (se)zidati, (z)graditi, (po)staviti: qui cuncta composuit Ci. (o stvarniku sveta), tutā possis urbem componere terrā V. ustanoviti, aggere composito tumuli V. nasuti, c. domum Vell., templa deis O., mensam gramine Sil. narediti iz …; pren.: napraviti, skleniti: gratiam inter eas Ter., pacem L., V., Pr., foedus V.

2. occ.
a) ustno ali pismeno kaj sestaviti (sestavljati), (s)pisati, napisati, (s)pesniti, zložiti (zlagati): Plin., Plin. iun., Gell., et meditata manu componit verba trementi O., blanditias tremulā c. voce Tib., c. stipulationes et iudiciorum formulas Ci., actiones, commentarium consulatum sui, testimonium Ci. ep., librum Ci., libros Ci. ep., ab isto libro, quem tibi magister ludi … ex alienis orationibus compositum dedit Ci., c. artes (rhetoricas) Ci., poëma Ci. ep., H., versūs H., Pr., Q., carmen H., O., Q., Suet., carmina compono, hic elegos H., c. tristes libellos Pr. žalostinke, elegije, laudes alicuius, cantūs Tib., amores O., res gestas H., ne quibus litteris crederent nomine Marcelli compositis L., c. leges Lucr., libellos, commentarios, grammaticam, artem Q., bellum Troicum, tempora Iliaca Vell., rationes familiares T.; z dat. (komu, čemu, za koga, za kaj): praetori carmen (besedilo) Ci., Socrati reo orationem Q., carmen, quale componi victoribus solet Q. zmagoslavna pesem, carmen lyrae Pr., carmen celebrandae Metelli memoriae Sen. ph., scaenae (za gledališče) fabulas T.; s praep.: c. artificium de iure belli Ci., volumen de tuenda sanitate Cels., praecepta de liberorum educatione Q., libros de Helvidi ultione Plin. iun.; oratio ad conciliandos plebis animos composita L., c. carmen ad lyram Q.; libri, quos pro te et in illum composuisti Plin. iun.; Kako? c. exordium nimium apparate Corn., c. bene, male Q., aliquid Latine Suet.; verba Aeschyleo cothurno Pr. v Ajshilovem koturnu = v resnem slogu, fortia virorum illustrium facta heroicis composita versibus Amm.; carmina in hunc operis morem c. H., composita in magnificentiam oratio T. v visokem slogu.
b) skupno kaj določiti (določati), (za)snovati, dogovoriti (dogovarjati) se, domeniti se o čem, zastran česa: res composita est Ter., ita compositis rebus S., dies composita rei gerendae L., composito iam ante consilio L., ictum iam foedus et omnes compositae leges V. in vse določbe so dogovorjene, compositā horā H. ob dogovorjeni uri; pogosto slabš. = α) kaj skrivaj določiti, zasnovati: composita est fallacia Pl., c. crimen Ci., composito dolo digrediuntur S., c. crimen et dotum T., proditionem, seditionem T., ubi locus veneficii tempusque composita sint T., c. fabulam Volsci belli L., blandaque compositis abdere verba notis Tib.; z osebnim obj.: napelj(ev)ati koga (h kakemu zločinu): aliquem pretio S. fr. β) (tudi o posamezniku) izmisliti (izmišljati), (za)snovati, hinavčiti, hliniti: tu istuc hodie malo tuo compositis mendaciis advenisti Pl., composita dicta e pectore evolvunt suo Acc. ap. Non., non bene mendaci risus componitur ore Tib., c. insidias alicui Tib. ali in aliquem Pr. ali inter se T., verba et fraudes Pr., adulationem Cu.; tudi: v govoru kazati kaj drugače, npr. večje ali slabše kakor je v resnici, potvarjati: aliquid in maius, in deterius c. S. tr. — V pomenu dogovoriti se se glag. veže: s praep.: c. societatem praedarum cum latronibus S. fr., ut domi compositum cum Marcio erat L., c. res inter se S., compositis inter se insidiis S.; s finalnim stavkom: Pl., ita causa componitur, ut item palaestritae Bidini peterent Ci., compositum inter ipsos, ut Latiaris … strueret dolum T.; z inf.: componunt Florus Belgas, Sacrovir … Gallos concire T.; z odvisnim vprašanjem: cum summa concordia, quos dimitterent quosque retinerent milites, composuerunt L. Od tod kot adv. pt. pf. v abs. abl. compositō po dogovoru, kakor je bilo dogovorjeno: Ter., N., V.; tako tudi ex compositō: S. fr., L., Cu., T., Suet. ali dē compositō: Ap.

B.

1. uravnati, poravna(va)ti, v red spraviti (spravljati), urediti, prirediti (prirejati), (o laseh) počesati, (raz)česati (si): Lamp., Hier., togam H., Q. poravnati, lepo nabrati, se componere O., Plin. iun. (met.) = obleko si poravna(va)ti, torum bene c. O. lepo urediti, pulvinum facili manu O., capillum satis commode Pl., composito et delibuto capillo Ci., compositis crinibus V., c. comas O.; pren. c. vultum (vultūs) obraz kazati: voltūs componere famae Tib.; vultum componere resni, črnogledi obraz kazati: Plin. iun., vultum … componens ad speculum in omnem terrorem Suet. ali miren in brezbrižen obraz kazati, hliniti miroljubnost: Q., Plin. iun. ali (v pl.) prijazen obraz kazati: iam libet … componere vultūs O.

2. occ.
a) uravna(va)ti = v pravo lego (smer, stanje) spraviti (spravljati): diductis aedificia angulis vidimus moveri iterumque componi Sen. ph. in da s tem dobe spet prejšnji položaj, ad ictum … gladii compositā cervice Sen. ph. s tilnikom, uravnanim za …; poseb. uravna(va)ti medic.: c. iugulum, ossa Cels., si (infans in utero) forte aliter compositus est Cels. če ima drugačno lego, ore stamina c. Cael.
b) uravna(va)ti = oblikovati, tvoriti, pripraviti, napraviti (napravljati): linamentum in modum collyrii Cels., circuli compositi ad imaginem … vertebrarum Cels. c. utramque manum ad modum aliquid portantium Q., eodem modo compositum aliquid ex penicillo Cels., cubiculum in ambitionem compositum Sen. ph. opremljena za poveličevanje.
c) voj. čete urediti (urejati), razporediti (razporejati), v red spraviti (spravljati), namestiti (nameščati), razpostaviti (razpostavljati), razvrstiti (razvrščati): c. cohortes, subsidia S. fr., insidias T., Iust., Eutr. zasedo nastaviti, exercitum in hibernaculis S. zbrati, legionem pro ripa T., sua quemque apud signa T., classiarios in numeros legionis T., numero compositi (equites) in turmas V. ali eques compositus per turmas T. nameščeni po eskadronih, agmen ad iter magis quam ad pugnam compositum L., c. exercitum viae (dat.) pariter et pugnae T., compositi firmis ordinibus T. v strnjenih vrstah, compositi hostium ordines T. stisnjene vrste, iam acie compositi T. v bojno vrsto postavljeni, Frisios, Batavos propriis cuneis c. T. v poseb. klinasto bojno vrsto postaviti; c. se ad confligendum Sis. ap. Non.
č) ret. besede primerno postaviti (postavljati), razporediti (razporejati), razvrstiti (razvrščati): quam lepide lexeis compostae (gl. opombo) ut tesserulae Luc. ap. Ci., verba componere et quasi coagmentare Ci., componere et struere verba Ci.
d) pesn. k počitku položiti (polagati), zlekniti se: aulaeis iam se regina superbis aureā composuit spondā V., ubi iam thalamis se composuere V. ko so polegle, vix passus defessa senem componere membra V., bene compositus somno vinoque O., quiete compositi Q.; pren.: diem componet vesper V. bo končal, se componere in villa Plin. iun. iti na pristavo v pokoj; poseb. mrliča položiti na oder: peream, precor, ante toroque mortua componar O., componi in lecto Sen. ph. ali lecto Pers.; od tod evfem. = pokopati, zagrebsti: Tib., componi tumulo eodem O., compositus prope cineres cognatos Cat., sunt tibi cognati? haud mihi quisquam; omnes composui H., placidā compostus (gl. opombo) pace quiescit V. počiva mirno v grobu, iunctos nos arena componet Petr., c. Pisonem T.

3. pomiriti (pomirjati), (po)tešiti, upokojiti: motos componere fluctus V., mare compositum est O. (prim.: Bohinjsko jezero stoji pokojno, F. Prešeren); c. res Cu., turbatas seditione res L., res Germanicas Suet., controversias regum C., negotium S.; pren.: c. lites V., bellum S., V. končati, discordias T., rebelles barbarorum animos pace T., plura moderatione magis quam vi T.; brezos.: summam fuisse voluntatem, ut componeretur C. da bi se poravnal prepir, fieri non potuit, ut componeretur Ci. da bi zavladal mir; occ. (o deželah, narodih idr.): c. Armeniam T., compositi T. umirjeni, pokorjeni; (o osebah ali njihovem duhu): amicos aversos c. H. spraviti, (via) composito Scirone patet O., Vitellianos ad modestiam c. T. do pohlevnosti pomiriti, animum, mentem Cels.

4. urediti, odrediti, prirediti (prirejati), pripraviti (pripravljati): sponte mea componere curas V. zadeve urediti, ex sententia omnibus rebus paratis compositisque S., ego itinera sic composueram, ut Nonis Quinctilibus Puteolis essem Ci. ep. sem bil tako uravnal, quod adest, memento componere aequas H. uredi si ravnodušno, kar je tukaj = uživaj trenutek. Namen se izraža z ad ali in in acc.: auspicia ad utilitatem rei publicae composita Ci. za blaginjo države prirejeni, veste servili in dissimulationem sui compositus T. v suženjski preobleki (da ga ne bi prepoznali); med.: cunctis in tristitiam compositis T. na videz žalostni, tako tudi: compositus in reverentiam T. (prim. compositus 3. c) β)). — Od tod adj. pt. pf. compositus 3, adv. -ē

1. sestavljen, zložèn: (oratio) non continua, sed composita Q.

2.
a) dobro urejen: nihil videtur … magis compositum Ter., c. gradūs V., incessus tute compositus Petr. umirjena hoja, composite ambulare Col. umirjeno korakati, composite sedere Sen. ph. pravilno se držati, composite indutum et amictum esse Gell.
b) (o govoru) dobro urejen = pravilno (po pravilih umetnosti, umetelno) sestavljen: oratio ali dicendi genus Ci., non sunt composita verba mea S., in his quoque erunt eadem aliqua, omnia vero compositiora Q., composite et apte dicere, composite eloqui Ci.; (o govorniku) umirjeno govoreč, umirjen: orator c. Q., fiunt pro compositis exsultantes Q.
c) v red spravljen, urejen, uravnan, pravilen: capillus H., O. počesani lasje, res publica Ci., T. ali civitas T., Fl. dobro urejena država (državna uprava); subst. composita -ōrum, n urejeno stanje, državni red: pax et composita S., movet composita S., composita turbare T.; (o osebah) urejen, določenih pravil: compositum ordinatumque fore talem virum Sen. ph.

3. occ.
a) ustvarjen, oblikovan: equus bene naturā compositus Corn., quae (litterulae tuae) solent compositissimae … esse Ci. ep. prav lični.
b) voj. (dobro) urejen, uravnan: exercitus S., composito agmine legiones ducere L. ali composito agmine ire Cu. ali composito agmine incedere T. v strnjenih vrstah, acrior impetu quam compositior ordine ullo pugna fuit L.
c) „prirejen“ za kaj = α) pripravljen, pripraven, narejen za kaj, izurjen v čem: perficiam, ut nemo umquam … compositior ad iudicium venisse videatur Ci., arte quadam in ostentationem (virtutis) compositus L., pedes ad gressum compositi Col., Titus naturā atque arte compositus alliciendis etiam Muciani moribus (dat.) T. β) (s stranskim pomenom finalnosti) na videz (kažoč) kaj: in adulationem compositus Cu. s priliznjenim obrazom, in maestitiam c. T. z žalostnim obrazom, in securitatem c. T. kakor da se čuti varnega, in obsequium c. T.
č) izmišljen, (pri)hlinjen, nepristen, navidezen: quae ficta atque composita videri volunt Q., haec fabulosa atque composita videntur T., indignatio c. T. hlinjena ogorčenost, litteras compositas pro veris legebat Gell., dolo composito Eutr. pod zvito izmišljeno pretvezo.

4. pomirjen, miren, pohleven, hladnokrven, nestrasten, ravnodušen: c. ac probus vultus Sen. ph., vultu composito T., Plin. iun. ali compositus ore T. z navidezno mirnim obrazom, vir aetate composita T., c. mens Sen. ph., actio, affectūs mites atque compositi Q., compositius cuncta quam festinantius agere T.

Opomba: Nenavaden pf. composīvēre: T. (Annal. IV, 32; tudi conposuere). — Kontr. pt. pf. compostus: Luc. ap. Ci., Varro Atacinus ap. Sen. rh. in Sen. ph., Lucr., V.

dichten¹ pesniti, figurativ izmisliti si, spesniti

dictō -āre -āvī -ātum (frequ. glag. dīcere)

1. praviti, govoriti, napovedovati, trditi, zatrjevati: Pl., Gell., mercemur servum, qui dictet nomina H.

2. narekovati pisarju: Q., Suet., Plin. iun., epistulam Ci. ep., quod non modo tironi dictare, sed ne ipse quidem auderem scribere Ci. ep., haec tibi dictabam post fanum … H. to ti dajem pisati, dictantis (upnika, oderuha), quod tu numquam rescribere possis H., d. verba Iuv., versūs Suet., qui ad memoriam dictabat Vop. tajnik; poseb. (o učitelju) narekovati učencem pri pouku: carmina Livi … , memini quae plagosum mihi parvo Orbilium dictare H., an tua demens vilibus in ludis dictari carmina malis? H. Od tod subst. pt. pf. dictāta -ōrum, n
a) kar se je v šoli narekovalo, nareki, diktati, naloga za učenje na pamet, lekcija: Pers., orationem meam in illum tamquam dictata perdiscere Ci. (o dečkih), ista a vobis quasi dictata redduntur Ci., iisdem de rebus semper quasi dictata decantare Ci., haec recinunt iuvenes dictata senesque H.
b) pravila, nauki za gladiatorje: Varr., Suet., Tert., Thraex, qui et ipse ad dictata pugnavit Petr.; za rezalce: donec peragat dictata magistri omnia Iuv.

3. ker je postajalo vse običajneje, da je Rimljan tisto, kar naj bi sam napisal, narekoval sužnju, je glag. dictare dobil pomen
a) (narekujoč) kaj sestaviti (sestavljati), napisati; pesmi zlagati, pesniti, pesnikovati: testamentum, codicillos, alicui actionem Suet., non unus tibi rivalis dictabitur heres Iuv. ne bo se ti določil; puerique patresque … carmina dictant H., (Lucilius) in hora saepe ducentos … versus dictabat stans pede in uno H.; od tod pri pravnikih = kaj odrediti, napotiti, začeti: actionem, iudicium Dig. tožiti.
b) kaj kot povelje narekovati, ukaz(ov)ati, vele(va)ti, predpis(ov)ati, tudi = svetovati: sportulam Q., qui … remis dictet sonitum Sil.; (o abstr. subj.): Col., Dig., Pall., aliquid ratio dictat Plin., Q., quibus sordet omne, quod natura dictavit Q. ki jim preseda vse naravno, dolor verba aspera dictat Sil.

4. komu kako besedilo za ponavljanje narekovati, diktirati: alicui vota Val. Fl., dictata iurant sacramenta deis Sil.

extemporālitās -ātis, f (extemporalis) zmožnost brez priprave (z mesta) govoriti ali pesniti: Suet.

mentior -īrī -ītus sum (iz mēns, kakor partior iz pars): „izmisliti (izmišlj(ev)ati) si kaj“

I. intr.

1. pesniti, izmišljevati si zgodbe: ita mentitur (sc. Homerus) H.

2. ne držati besede, besede (obljube) ne izpolniti (izpolnjevati), besedo umakniti (umikati): quod promisisti mihi, quod mentita, inimica es Cat., m. honestius Ci., m. alicui Kom., H.; o stvareh: numquam tellus mentita colono Sil.

3. hote ali nehote lagáti (se), zlagati se (naspr. verum dicere): palam Pl., facile et palam Q., aperte Ci., ne ioco quidem m. H., si te mentiri dices verumque dicis, mentiris Ci., m. adversus aliquem Pl. ali apud aliquem Pl., Ci. ali ad aliquem Gell. ali alicui Aug. (z)lagati se komu, pred kom, nalagati koga, mentiri (de) aliquā re, mentiri de aliquā re Ci. idr., m. pro testimonio Gell. krivo pričati, lustro mentitus est Ap. za pet let se je preveč (z)lagal, mentire (= mentiris) motiš se; kot zatrditev: mentior si Ci., Tert. lagal bi, imejte me za lažnivca, če (ne), toda: redargue me, si mentior Ci. ali si mentiar, ultima, quā fallam, sit Venus illa mihi O. če lažem; o stvareh: Q., frons, oculi, vultus persaepe mentiuntur, oratio vero saepissime Ci., fama si non est mentita O., haec signa numquam fere mentientia Ci. nelažna; subst. pt. pr. mentiens -entis, m (= gr. ψευδόμενος) prevara, zmota, sofizem, zmoten, napačen sklep: Ci. —

II. trans.

1. izmisliti (izmišljati) si: gloriam rerum O., eius consilio tantam rem est mentitus S.

2. lažno (po)kazati, napačno (krivo) trditi (zatrjevati), lažno ustiti se, delati se (npr. bolnega), pretvarjati se, hliniti, posne(ma)ti, po krivem si prisvojiti (prisvajati), (pre)slepiti, (pre)mamiti s čim: auspicium L., sacrum, amorem, fugae causam, sani capitis dolores O., somnum Petr., ne quid imprudenter aut ignorantes adfirmemus aut scientes mentiamur Sen. ph., res, quas mentiris O. s katerimi se lažno bahaš, mentimur regnare Iovem Lucan. napačno trdimo, da je Jupiter kralj, ni res, da vlada Jupiter, puerum O. delati se dečka, iuvenem tinctis capillis Mart., se Persei filium ingenti asseveratione L. epit. lažno se izdajati za, regiae stirpis alicuius originem Vell., Iust., centum figuras O.; o stvareh: in quibus nihil umquam immensa et infinita vetustas mentita sit Ci., nec varios discet mentiri lana colores V., sunt etiamnum novicii duo colores e vilissimis: viride est quod Appianum vocatur et chrysocollam mentitur Plin.

3. lažno obljubiti (obljubljati), lažno obetati, lažno napoved(ov)ati, obljubiti in ne držati besede, (pre)varati: noctem Pr., et quaecumque in me fueras mentita fateri Pr., fidem tyrannis Cl.; o stvareh: semel fac illud, mentitur tua quod subinde tussis Mart., spem mentita seges H. — Pt. pf. s pass. pomenom mentītus 3 zlagan, lažen, lažniv, izmišljen, ponarejen, posnet, potvorjen: Pl., Pr., Sen. rh., Q., Stat., Lact., Priami clipeos mentitaque tela adgnoscunt V., mentiti fictique terrores Plin. iun., se mentitis superos celasse figuris O., m. fama, m. nomen O., m. vox Val. Fl., honor Poeta ap. Suet. — Act. soobl. mentiō -īre: Vulg.

Opomba: Star. fut. I mentibitur, mentibimur: Pl.; star. inf. pr. mentirier Pl.

pjȅvati -ām (ijek.), pȅvati -ām (ek.)
1. peti: pjevati narodne i umjetne pjesme; pjevati kao ptičica, uz klavir, s lista po notah, iz fistule, u zboru, u koru, u horu, uz gusle
2. opevati: pjesnik pjeva junake
3. pesniti: Višnjić je pjevao pjesme o Prvom ustanku
4. ne pjeva mi se ni mi do petja

poetare v. intr. (pres. poēto) pesniti, pesnikovati; pisati pesmi

poetize [póuitaiz]

1. neprehodni glagol
pesniti

2. prehodni glagol
opevati

poētor -ārī (poēta) pesnikovati, pesniti, biti pesnik: numquam poetor nisi si podager Enn., ineptia poetandi Aus. — Act. soobl. poētō -āre: priusquam poetare incipio Verus ap. Fr.

rimá -éz vi./vt. rimati, pesniti