Franja

Zadetki iskanja

  • opréti se oprem se
    1. osloniti se: opreti se na koga
    2. poštapiti se, osloniti se na štap, poduprijeti se o što, podupreti se
  • opréti se oprèm se dov., опе́ртися опру́ся док., зіпе́ртися -пру́ся док., упе́ртися упру́ся док.
  • arc-bouter, s' [arbute] opreti se, upreti se (v)

    arc-bouter contre mur opreti se na zid
  • aufstemmen

    1. (öffnen) odpreti (s silo, z izbijačem)

    2. (aufstützen) opreti se (auf na)

    3. sich aufstemmen upirati se
  • aufstützen opreti (na), einen Kranken: podpreti, podpirati; sich mit dem Ellbogen: opreti se
  • nàstaviti -īm
    I.
    1. nadaljevati: nastaviti utakmicu, roman; nastaviti govor iznošenjem pojedinosti
    2. nastaviti: na ovaj komadić nastavićemo još jedan komadić
    3. pristaviti: nastaviti jelo na vatru
    4. postaviti: nastaviti pod lipom kameni sto
    II. nastaviti se
    1. nadaljevati se
    2. opreti se, nasloniti se: na koga da se nastavimo
  • òprijeti se ȍprēm se (ijek.), òprēti se ȍprēm se (ek.)
    1. opreti se: nemamo se o šta oprijeti; na noge se oprijeti
    2. upreti se: oprijeti se silnomu caru
  • oslòniti se òslonīm se
    1. opreti se: osloniti se na ruku
    2. zanesti se: osloniti se na čiju riječ
  • podùprijeti pòduprēm (ijek.), podùprēti pòduprēm (ek.), oni pòduprū, podùprijeh pȍduprije, podùprēh pȍduprē, pȍdupro pȍdupr̄la
    I. podpreti: poduprijeti koga dobrim savjetom, savetom
    II. poduprijeti se podpreti se, opreti se, nasloniti se: ne može se sav svijet, svet na jedno rame poduprijeti
  • recline [rikláin] prehodni glagol
    nasloniti, prisloniti, položiti, postaviti (on na)
    neprehodni glagol
    naslanjati se, sloneti (against ob)
    biti naslonjen, ležati, počivati (on, upon na)
    nagniti se, skloniti se (upon k, na)
    opreti se, zanesti se (upon na)
    zaupati (v)

    reclined ležeč
  • rely [rilái] neprehodni glagol
    zanesti se, zanašati se (on, upon na)
    zaupati, računati (na, z), opreti se (na); sklicevati se (na)

    to rely upon a broken reed figurativno graditi na pesek
    to have to rely on s.o. biti navezan na, odvisen od koga
    you may rely upon it lahko se zanesete na to (računate s tem)
    he can be relied upon nanj se človek lahko zanese
    the author relies on earlier works avtor se opira, sklicuje na prejšnja dela
  • rest2 [rest] neprehodni glagol
    mirovati, počivati, najti mir, umiriti se, biti miren; ležati, spati; odpočiti se; oddahniti se; obstati, ustaviti se (o stroju); opirati se (against, on na)
    opreti se, nasloniti se; zanesti se na, zaupati (in v)
    prehodni glagol
    pustiti (komu) počivati, dati počitek komu; varovati, prizanašati komu; dati mir komu; nasloniti, opreti (on na)
    upreti (pogled) na, v

    to rest oneself odpočiti se, oddahniti si
    rest his soul! mir, pokoj njegovi duši!
    to rest in the churchyard večno počivati na pokopališču
    to rest from toil odpočiti si od težkega dela
    I rest on your promise zanesem se na vašo obljubo
    he rested his head on the pillow položil je glavo na blazino k počitku
    he rests his suspicions on that letter on opira svoja sumničenja na ono pismo
    to rest on (upon) one's oars nehati veslati, figurativno počivati po napornem delu
    to rest on one's laurels figurativno počivati na svojih lovorikah
    to rest a ladder against a wall nasloniti lestev na zid
    are you rested? si se odpočil?
    it rests with you to propose terms vam je prepuščeno, da predlagate pogoje
    the burden rests upon him breme odgovornosti leži, počiva na njem
    the fault rests with you krivda je vaša (leži pri vas)
    let him rest in peace! naj (on) v miru počiva!
    to let a quarrel rest pokopati prepir
    the matter cannot rest there stvar (zadeva) ne more ostati pri tem
    the officer rested the soldiers častnik je dal počitek (odmor) vojakom
    a shadow rests on the valley senca leži nad dolino
    we stopped to rest the horses ustavili smo se, da bi dali počitka konjem
  • sprijiní spríjin

    I. vt. podpirati, podpreti, prislanjati, prisloniti, naslanjati, nasloniti

    II. vr. opirati se, opreti se; sloneti
  • ùprijeti ȕprēm (ijek.), ùprēti ȕprēm (ek.)
    I.
    1. upreti: uprijeti pogled u što, oči u koga
    2. napeti: uprijeti sve sile = uprijeti se iz svih sila; žene opet upriješe veslima ženske so znova z vso silo začele veslati
    II. uprijeti se
    1. upreti se: on sam ne može se uprijeti carskoj sili
    2. opreti se: svom težinom upre se u vrata
  • зіпе́ртися -пру́ся док., stísniti se -em se dov., opréti se oprèm se dov., nasloníti se -slónim se dov.
  • опираться, опереться naslanjati se, nasloniti se; sloneti; opirati se, opreti se
  • опе́ртися опру́ся док., opréti se oprèm se dov.
  • упе́ртися (впе́ртися) упру́ся док., opréti se |ob káj| oprèm se dov.
  • annītor (adnītor) -nītī -nīsus in -nīxus sum

    1. opreti (opirati) se na kaj, nasloniti (naslanjati) se na kaj: ad aliquod tamquam adminiculum Ci.; nav. z dat.: cubito adnixa, longis adnixi hastis, hasta adnixa columnae V., Latona oleae adnixa T.

    2. pren. naprezati se, (po)truditi se, prizadevati si; abs.: adniti maxime, paulum, porro L., adnitente Crasso S., adnitemini mecum S., quem petit et summis adnixus viribus urguet V.; s praep.: de triumpho Ci. ep., non temere pro ullo aeque L., adversus eam actionem summa ope L., ad ea patranda summo studio S., ad obtinendum hesternum decus L.; z acc. neutr. pron.: patres hoc idem de intercessoribus adnisi L., quod ego... annitar Plin. iun.; s kakim subst. pri gerundivu: in concordia annitenda Gell. pri prizadevanju ustvariti slogo; pri poznih piscih z acc. kakega subst. sploh: gloriam deluctationis annixa M.; s finalnim stavkom: quo mihi acrius adnitendum est, uti neque vos capiamini et illi frustra sint S., quod adnisurus pro se quisque sit, ut parentium expleat desiderium L., patres adnisos (esse), ne plebi aditus ad magnos honores esset L.; z inf.: plebs latoribus legum tribunatum continuare adnisa est L., etiam mediis patrum adnitentibus retinere morem T.
  • cōnītor, slabše connītor, -nītī -nīsus in -nīxus sum

    1. z vso silo opreti (opirati) se s čim, na kaj: Pl., Lucr., Icti., valido conixus corpore Taurus Ci. poet., conixus corpore, dextrā, umeris V., adversis hastis conixi V., conixi resistunt L., totis conisus viribus Val. Fl., conisus in hastam Sil.; occ.
    a) (opirajoč) povzpe(nja)ti se, pokonci postaviti se, pob(i)rati se, vzdigniti (vzdigovati) se: prolapsa iumenta … in conitendo ungulis … perfringebant (glaciem) L., postquam ad conitendum nihil supererat virium Cu.
    b) povzpe(nja)ti se, navzgor truditi se, (s)plezati: equitatus autem noster … in summum iugum virtute conititur C., ferunt Vettium Valentem lasciviā in praealtam arborem conisum T.
    c) (napenjajoč se, naprezajoč se) (po)roditi, (s)kotiti: (capella) gemellos silice in nuda conixa reliquit V.

    2. pren. nape(nja)ti se, naprezati se, (po)truditi se, upirati se = ubadati se, prizadevati si: Val. Max., omnibus mihi nervis conitendum est Ci. vse žile napeti, quantum coniti animo potes Ci. kolikor moreš svoje duševne moči napeti, undique omnes conisi hostem avertunt L., omnibus copiis conisus Ancus acie primum vincit L. tako, da je uporabil vse sile, omni multitudine in unum locum conixi L. tako, da je bila vsa množica osredotočena na eno mesto, omnibus imperii nervis c. ad revocandam pristinae disciplinam militiae Val. Max., ad convincendum eum conisi T. ki so se trudili, da bi ga premagali; z inf.: Dig., cornibus conitier (= coniti) in me arietare Acc. ap. Ci., coniterentur modo uno animo omnes invadere hostem L., primores classiariorum Misenensium labefacere … conisa est T.; z ut: (infantes) conituntur, sese ut erigant Ci.