obgri|sti (-zem) anknabbern
òbgristi obgrízēm obgristi
obgrísti to bite at, to nibble at
obgrísti ronger, mordiller
obgrísti (-grízem) | obgrizováti (-újem) perf., imperf. rosicchiare, rodere; intaccare rodendo; brucare
obgrísti -zem ogristi: obgristi jabolko, kost
obgrísti -grízem dov., обгри́зти -зу́ док.
ambedō -ere -ēdi -ēsum objesti, obgristi: ambesas absumere mensas V., vis locustarum ambederat quidquid herbidum T.; amb. uxoris dotem Pl. pojesti, docela požreti; pren.: flammis ambesa robora V. obžgani, flumen paulatim... agrum ambedit Dig. je izpodjedla.
anknabbern obgristi, (anbrechen) načeti
brucare v. tr. (pres. bruco)
1. gristi, obgristi; jesti, objesti; obžreti (travo, listje)
2. smukati:
brucare le olive obirati olive
dēpāscō -ere -pāvī -pāstum
1. (o živalih) popasti, pomuliti: qui (tauri) tibi nunc viridis depascunt summa Lycaei V., d. herbas Col., oleam Plin.; v pass.: qui a pecore eius depasci agros publicos dicerent Ci., saepes … apibus florem (grški acc.) depasta salicti V. vrbovo drevje, katerega cvetje čebele obirajo; pren.: et depasta altaria liquit V. in je odšel, ko je pojedel, kar je bilo (mesa) na žrtvenikih; pren.: luxuries quaedam (orationis), quae stilo depascenda est Ci. ki se mora s pisalom obrezati, omejiti, depasci veterem possessionem Academiae ab hoc acuto homine non sinemus Ci., Latium logno depascere bello Sil., depasti flammis scopuli Sil.; dēpāscor -scī (kot med.) objesti (objedati), obgristi (obgrizovati): (anguis) miseros morsu depascitur artūs V., depasci ceras, segetes Plin.; pren.: omnia nos itidem depascimur aurea dicta Lucr., artus depascitur arida febris V. suši.
2. depascere (act. causativum) (o pastirju, poljedelcu) popasti: saltūs O., qui … luxuriem segetum tenera depascit in herba V., d. farraginem saepius Col., glandem immisso pecore Icti.
izujédati izùjēdām
1. opikati: komarci me izujedali
2. pogristi: pastirski psi ga ljuto izujedali; miluj me, izujedaj me i smoždi me svu!; bio je spreman da bude sav izgreben noktima ili izujedan zubima, samo da je se domogne
3. obgristi: vidi hrastove izujedane, iznakažene, obršćene eksplozijom
mordiller [-dije] verbe transitif gristi, obgristi, glodati
ob-mordeo -ēre (ob in mordēre) obgristi (obgrizovati), (o)gristi (ogrizovati), ugrizniti (ugrizovati): Isid.
obžréti obžrem
1. obrstiti, obgristi
2. okarati, izgrditi, opsovati
tondeo -ēre, totondī, tōnsum (indoev. kor. *tend-, razširjen iz kor. *tem- rezati [gl. templum]; prim. gr. τένδω (o)glodam, srednjevisokonem. stunz kratek)
1. (o)striči, (o)briti: barbam Mart., Suet., tonsus capillus O., ne tonsori collum committeret, tondere filias docuit Ci., tondere barbam et capillum patris Ci., os Cat., lanam Varr., H., ovem Pl., oves Varr., H., oves tonsae V., pecus tondere, non deglubere Suet., labra pressius tondere Sen. ph., cutem Cels., tonsā cute H. do kože ostrižen; med. dati se ostriči: lavamur et tondemur et convivimus ex consuetudine Q., eum tonderi coëgerunt L.; act. v refl. pomenu: ut decrescente lunā tondens calvus fiam Varr., tondenti (pri striženju) barba cadebat V.
2. metaf. pesn.
a) obrezati (obrezovati, obrezavati), obsekati (obsekovati, obsekavati), (o)klesati, (ob)tesati, (o)gladiti, (po)kositi, (po)žeti, (po)sekati: arbor tonsa comas (gr. acc.) O. okleščeno drevo, tonsa bipennibus ilex H., tondere comam acanthi V., vitem Col. obrezati, segetem Tib. požeti, stipulas, prata V. pokositi, corona tonsa V. ali oliva (oljčni venec) tonsa V. na okroglo obrezan venec = venec, ki mu je bilo puščeno le malo listja, saltatrix tonsa Ci. (o konzulu Gabiniju, ki se je preveč lišpal), reus tonsus Mart. = oproščen (obtoženci so si namreč puščali rasti brado in lase, ko so pa bili oproščeni, so se dali ostriči).
b) objesti (objedati), popasti, (po)muliti, omuliti, (po)puliti, opuliti, (o)skubsti, obrati (obirati), (po)trgati, obžreti (obžirati), obglodati (obglodavati), obgristi (obgrizovati), (o)kljuvati: gramen O., gramina Lucr., campum V., comam hyacinthi V., violas Pr., comam fluvii tondentes capellae Ap., voltur iecur tondens V. ki kljuje jetra.
c) koga „ostriči“, „oguliti“ = ugrabiti komu kaj, vzeti komu kaj, ukrasti komu kaj, oropati koga česa, spraviti koga ob kaj: aliquem auro usque ad vivam cutem Pl., regna paterna comā purpureā Pr.
verbeißen*: sich in etwas verbeißen zagristi se v, držati (kaj) ( tudi figurativ ); Wild die Bäume: obgristi, objedati; sich ein Lächeln verbeißen zadrževati nasmeh, skriti nasmeh
изглодать oglodati, obgristi
обгри́зти -зу́ док., obgrísti -grízem dov., obglódati -am dov.