Franja

nagrmadi|ti (-m) auftürmen
nagrmaditi se sich auftürmen, sich anhäufen

nagrmáditi to heap up, to pile up; to accumulate

nagrmáditi se to accumulate

nagrmáditi accumuler, amasser, entasser, amonceler, empiler

nagrmaditi se s'accumuler, s'amasser

nagrmáditi (-im)

A) perf. ammucchiare, ammassare, accumulare

B) nagrmáditi se (-im se) perf. refl. ammucchiarsi, accumularsi

nagrmáditi -im nagomilati, nakupiti: nagrmaditi kamenje, bogastvo; v skladišču se je nagrmadilo veliko blaga

nagrmáditi amontonar; acumular

nagrmaditi se acumularse

nagrmáditi -im dov. a îngrămădi, a masa, a aglomera

nagrmáditi se -i se dov., v 3. os., накопи́читися -читься док.

ammontare

A) v. tr. (pres. ammonto) redko nakopičiti, nagrmaditi

B) v. intr. znesti, znašati:
il capitale ammonta a un milione glavnica znaša milijon

C) m znesek; višina:
l'ammontare delle spese è eccessivo znesek stroškov je pretiran

coacervar nagrmaditi, nakopičiti

congerō -ere -gessī -gestum

I.

1. znositi (znašati), na en kraj (skupaj) spraviti (spravljati), nakopičiti (nakopičevati), nagrmaditi; redk. abs.: rape, congere, aufer Mart.; večinoma z acc. rei: Pr., Col., Plin., Q. idr., ut undique, quod ad muniendum idoneum putarent, congererent N., c. alimenta undique Cu., arbores et saxa congeri iubet Cu., c. salis magnam vim ex proximis salinis C., auri pondus, opes O., sibi divitias fulvo auro Tib., congesta cremantur turea dona V., congestis undique saccis H., congestis in modum tumuli coronis T., c. nemus ali silvas (drv) Sen. tr.; c. aliquid in aliquem locum ali aliquo ali ad aliquem Pl., Lucr., Plin. idr., patris penum omnem in cellulam ad aliquem Ter., tritici grana in os alicuius ali alicui in os Ci., maximam vim auri atque argenti in regnum suum Ci., locum in foro destinant, quo pretiosissima rerum suarum congererent L., huc omnes vastos congerit tellus Val. Fl., c. omnem materiem circa oppidum succisam intro Auct. b. Hisp., carbones super caput alicuius Vulg. oglja komu na glavo nasuti; z dat.: c. alicui viaticum Ci. zvreči, zložiti, tres anulos uni minimo digito Plin., humum corbulae Suet., Pindo congestus Athos Sen. tr.; čemu? vim magnam sparti ad rem nauticam L., alicui crates materiemque ad arietes Auct. b. Afr., saxa in monimentum Sen. ph. — Od tod adj. pt. pf. congestus 3 nakopičen, nagačen, debel; v komp.: gobio ovipara congestior alvo Aus. — Congerere tudi zmeta(va)ti: scuta illi (virgini) pro aureis donis congesta (esse) L., undique … in ipsum Porum tela congesta sunt Cu., congestis telis et suffosso equo labitur T., c. saxa in infandum caput alicuius Sen. tr.; pesn.: oscula c. properata O. pritiskati si … poljube, plagas mortuo Ph. mrtvemu udarcev naložiti, ictūs c. alicui Val. Fl.

2. s proleptičnim obj. sestaviti (sestavljati), postaviti (postavljati), (z)graditi, sezidati, napraviti (napravljati): aramque sepulcri congerere arboribus … certant V., culmen caespite c. V. streho iz ruše napraviti, congesta oppida manu V., lucifugis congesta cubilia blattis V.; occ. v (za) gnezdo znositi (znašati), (gnezdo) znositi (znašati), zgraditi, delati, napraviti, gnezditi: in nervom hodie nidamenta congeret Pl.; abs.: Gell., notavi ipse locum, aëriae quo congessere palumbes (sc. nidum) V.

3. prebaviti (prebavljati): ventris quoque officio parva et congesta reddente Cael. —

II. pren.

1. nakopičiti (nakopičevati): si omnia simul congesserit Brutus in Ci. ep.

2. nakopičiti (nakopičevati) kaj na koga, obsuti, obsipati, preobremeniti koga s čim: Sen. ph., Eutr., congerantur in unum omnia Ci. naj se vse nad enim zgrne, maledicta in Caesarem c. Ci., quae postea in eum sunt congesta Ci. očitki, ki so se stresli nanj, omnes vastati agri … causas c. in aliquem L. vso krivdo prevaliti na koga, ad eum omnia ornamenta c. Ci., c. ingentia beneficia in aliquem L., iuveni consulatūs, triumphos T., mortuo gratias agere laudesque c. Suet.; pesn.: spes omnis in unum te mea congesta est O. vse moje upanje je vate uperjeno, ζωὴ καὶ ψυχὴ lascivum usque c. Mart. venomer klicati komu.

3. (v govoru ali pismu) sestaviti (sestavljati), povze(ma)ti, zb(i)rati: congessisti operarios omnes Ci., c. turbam patronorum in hunc sermonem Ci., argumenta, undique nomina plurimorum poëtarum, ex diversis orationem Q.

entasser [ɑ̃tɑse] verbe transitif (na)kopičiti, nagrmaditi; nabrati

s'entasser gnesti se; kopičiti se
entasser sou à sou nabrati, privarčevati dinar za dinarjem
entasser les prisonniers dans des wagons à bestiaux natlačiti ujetnike v živinske vagone
les étudiants s'entassent dans l'amphithéâtre študentje se gnetejo, se stiskajo v predavalnici

exstruō (extruō) -ere -strūxī -strūctum

1. skladati, zložiti (zlagati): tantos acervos corporum Ci., magnum acervum librorum Ci. ep., exstructus rogus Ci., aliena rogorum insuper extructa Lucr., exstructis rogis O., exstruere stramenta in acervum Col.

2. occ.
a) nagrmaditi, nakopičiti (nakopičevati): omnem eam materiam pro vallo exstruebat C., exstructis in altum divitiis potietur heres H., exstruere montes ad sidera summa O., solas divitias Petr.
b) obložiti (oblagati): extructae mensae Ci. jedi polne, extructa mensa multā carne subrancidā Ci., mensae conquisitissimis epulis exstruebantur Ci., mensae exstructae dapibus O.; pesn.: exstruat lignis focum H., exstructa canistra H. zvrhano polni.

3. postaviti, (z)graditi, (se)zidati, napraviti: Plin., Suet., aedificium in alieno, molem, monumentum Ci., sepulcrum Ci., H., turres, tumulos, aggerem C., cum satis alti muri exstructi viderentur N., exstruere urbem, toros V., consessus exstructus V. vzvišen sedež, tapetibus altis exstructus V. ležeč visoko na preprogah, ex(s)truere theatrum T., Plin. iun.; ret.: aream sibi sumpsit, in qua civitatem extrueret arbitratu suo Ci. bi ustanovil, divitias profundere in exstruendo mari S. zagrajajoč morje (= gradeč prelepe stavbe na preperelih morskih klečah).

4. pren.
a) exstrue animo altitudinem … virtutum Ci. osnuj si v duhu … , deus exstruit alia, alia submittit Sen. ph. tega povzdigne, drugega strmoglavi.
b) α) exstructa disciplina Ci., verba ad poëticum quendam numerum exstructa Corn. nakopičene, facilius poëma exstrui posse quam controversiam Petr. se da zložiti. β) z besedami poudariti in povečati: crimen unum multis … vocibus Gell. — Adj. pt. pf. exstrūctus 3 visoko zgrajen: illa species … amoenissima et exstructissima Ap.

glomerō -āre -āvī -ātum (glomus)

1. v klobčič zviti, zmotati, narediti kaj okroglo, oblikovati kaj v kepo, v grudo: rudem primos lanam glomerabat in orbes O., terram (deus) ... magni speciem glomeravit in orbis O. je ustvaril kot veliko kroglo, favilla volat glomerataque corpus in unum densatur O., viscera sanguine ali frusta mero glomerata O. gosto zmešani, gosto zmešano, venae glomerantur CELS., glomerato pulvere LUCAN., glomeratae turbine nives SIL.; pesn.: glomerans (sc. se) annus CI. POËT. „navijajoče se leto“ = letni (ob)tek, (ob)tok, equitem docuere ... gressus glomerare superbos V. ponosno v diru jezditi; occ. (o jedeh) v cmoke oblikovati: offae ... glomerantur ex ficis et farre mixto VARR., puls manu glomerata FEST.

2. metaf. stisniti, zbrati, zgrniti, nagrmaditi, nakopičiti, zgostiti: semina vocis ... ore foras glomerata feruntur LUCR., glomerare manum (krdelo) bello (dat. = za vojno) V., agmina cervi pulverulenta fugā glomerant V. se zgrinjajo na begu, dum se glomerant V., foedam glomerant tempestatem nubes V. se kopičijo v grdo (hudo) nevihto, glomerat sub antro fumiferam noctem V.; med.: (apes) mixtae glomerantur in orbem V., ad terram ... quam multae glomerantur aves V., glomerantur Oreades, hostes V., iam legiones in testudinem glomerabantur T., corpus glomerari grandine O. da se zgošča v točo; metaf.: haec vetusta saeclis glomerata ... clades CI. POËT. nakopičena, glomerare simul fas et nefas PRUD. mešati. – Od tod adv. komp. glomerātius bolj nakopičeno, bolj jedrnato: densata gl. dicere AUS.

masá -éz vt./vr. zbirati (se), zbrati (se), (na)kopičiti (se), nagrmaditi (se); vt. masirati

masser [mase] verbe transitif, médecine masirati; zgnesti, stlačiti, skupaj stisniti; skupaj zbrati, (na)kopičiti, nagrmaditi; verbe intransitif, populaire garati

se masser zbirati se skupaj; militaire formirati se, postaviti se v strnjen red

nàčičkati -ām
I.
1. gosto nanizati, nagrmaditi: načičkati razne značke na reveru, po reveru
2. neokusno nališpati, nagizdati
II. načičkati se
1. nagnesti se: po prozorima se načičkali ljudi
2. neokusno se nališpati, nagizdati se

nagŕnuti nàgr̄nēm
I.
1. nagrmaditi, nakopičiti: nagrnuti novac
2. osuti: nagrnuti zemlju na kukuruze
3. zasuti: zemlju ću nagrnuti na truplo
4. navaliti: svi su nagrnuli u naš kupe
5. privreti: nagrnuli su ovamo sa svih strana
II. nagrnuti se nagrmaditi se, nakopičiti se

nagrúhati nàgrūhām, nagrúvati nàgrūvām
I.
1. ekspr. naguliti se: nagruhati se lekciju
2. ekspr. napolniti, naložiti: nagruhati komu u zdjelu kupusa i graha
3. napolniti, zatrpati: dvorište je nagruvano kolima
4. nagrmaditi, nakopičiti: nagruhati silne pare
II. nagruhati se ekspr. napokati se, najesti se

natr̀pati -ām
I.
1. natrpati, natrcati, napolniti: natrpati košaru hrane, jelo u tanjir, tanjir jelom; natrpati komu glavu maglovitim idejama
2. nagrmaditi: natrpati mnogo gradiva
II. natrpati se
1. natrpati se, natrcati se, napolniti se
2. zbrati se: pred nama se natrpala djeca
3. ekspr. nabasati se, najesti se, prenajesti se