Franja

maši|ti (-m) zamašiti stopfen, verstopfen
mašiti si ušesa sich die Ohren zuhalten

mȁšiti -īm
I.
1. vreči: smrt će nas mašiti u ništa
2. ekspr. prestopiti: nisu Turci još mašili rijeku
II. mašiti se
1. seči po čem, za čim: mašiti se sablje, za šešir, rukom u džep
2. lotiti se, prijeti za: mašiti se pera
3. vzdigniti se, pognati se: mašiti se neba i oblaka
4. zavihteti se: smrt se maši na ramena svome konju

mȁšiti -īm dial. maševati

mašíti to stop; to fill; to cram; to stuff

mašíti komu usta to gag someone
mašíti si ušesa to stop one's ears (tudi figurativno)

mašíti fourrer dans, bourrer, remplir, boucher, colmater, étouper

mašiti se se bourrer, se gaver

mašíti (-ím)

A) imperf. ➞ zamašiti

1. tappare, turare; zeppare:
mašiti luknje tappare i buchi
mašiti rano tamponare la ferita
mašiti luknje v obleki rattoppare il vestito
pren. mašiti si ušesa in oči pred resnico chiudere orecchie e occhi davanti alla (più evidente) realtà, non arrendersi all'evidenza dei fatti
pren. mašiti luknje, vrzeli colmare le lacune
mašiti s trskami sverzare
mašiti z vložki tassellare

2. pigiare, stipare, ficcare, riempire

3. pog. pren. mettere insieme, pasticciare, fare:
celo popoldne je mašil nalogo è stato tutto il pomeriggio dietro a raffazzonare il compito

B) mašíti se (-ím se) imperf. refl.

1. mangiare, ingollare:
mašiti se z jedjo ingollare il cibo

2. (tlačiti se) pigiarsi

mašíti -im
I.
1. začepljivati, zapušavati: mašiti luknje; mašiti ljudem usta
2. zatiskivati: rano; mašiti si oči in usta
3. zaptivati, šuperiti: mašiti špranje na ladji
4. popunjavati: mašiti vrzeli
popunjavati praznine
5. trpati: mašiti dračje v peč, denar v žepe
II. mašiti se
1. žderati, halapljivo jesti: mašiti se z jedjo
2. gurati se: ljudje se mašijo skozi ozka vrata

mašíti (luknjo) tapar; obturar

mašíti -ím nedov. a închide, a astupa

astupá astúp vt./vr.

1. (za)mašiti (se), začepiti, zadelati, zatiskati, zatisniti

2. pregraditi

bȑtviti -īm
1. mašiti, zamaševati
2. tesniti

calafatare v. tr. (pres. calafato) smoliti, mašiti (špranje na ladji)

choke¹ [čouk]

1. prehodni glagol
dušiti, daviti, mašiti
tehnično zapreti dovod zraka
figurativno ovirati, motiti

2. neprehodni glagol
(za)dušiti se zadaviti se

cōnferciō -īre -fersī -fertum (cum in farcīre) (s)trpati, (s)tlačiti, (z)mašiti: conferciunt se apes lingentes Varr., ea conluvio … urbanos et agrestem confertum in arta tecta … angebat L., c. homines, nubes Lucr., myrrham in folles, taleas Plin. Večinoma adj. pt. pf. cōnfertus 3

1. natrpan, natlačen, nagneten, napolnjen, poln: ingenti turbā non virorum modo, sed etiam feminarum conferta … templa L., conferta moles T., in convivio … conferti cibo Ci.; pren.: otiosa vita plena et conferta voluptatibus Ci., liber c. voluptatibus Ci.

2. stisnjen, zgneten, zgoščen, gost: confertae naves, confertissima turba L.

3. occ. voj. v stisnjenih (strnjenih, gostih) vrstah, gosto zvrščen: agmen V., Sen. ph., acies confertissima C., confertissimi hostes S. najgostejše sovražno krdelo, cum Galli structis ante se scutis conferti starent L., quam maxime confertis equis Mauros invadunt S., numquam conferti, sed rari magnisque intervallis proeliantur C., confertis turmis impetum facere C. s strnjenimi eskadroni; od tod adv. cōnfertim stisnjeno, strnjeno, na gosto, na tesno, v stisnjenih vrstah: qua … c. magis pugnabant L., non confertim …, sed alius alio quam maxime divorsi S.; v komp. cōnfertius: c. invadere, resistere Amm.

čèpiti -īm, čȅpīm čepiti, mašiti: čepiti burad, bačve, komu usta šakom

embuchar (za)mašiti; pohlepno pogoltniti; naguliti se

farciō -īre, farsī, fartum ali farctum (sor. z gr. φράσσω [iz φράγ-j-ω], φράγ-νυ-μι tiščati eno k drugemu, tlačiti, φράγμα ograja, φραγμός zagraditev, zagrajen prostor; prim. lat. fartim gosto natlačeno, frequens natlačen = poln, številen, pogosten)

1. (na)mašiti, nagačiti, (na)tlačiti, (na)polniti: Col., Sen. ph., Plin. iun., Mart., Plin., in ea lectica pulvinus erat rosā fartus Ci.; pitati, debeliti (živali): Ca., iecore opimo farta et satiata adfatim Ci. poet., Varr.

2. metaf. natlačiti, napolniti, preobložiti: (Croesus) vectigalibus fartus Vitr. je imel obilo dohodkov, fartum totum theatrum Ap. Od tod subst. pt. pf. fartum (farctum) -ī, n. polnilo, nadev, notranjščina: farctum fici Col. sredica, intestina et fartum eorum Plin.; šalj.: amant … vestis fartum Pl. notranjščino (vsebino) obleke = telo. Pt. pf. farsus 3: Petr., Hyg. in farcitus: Cass.

īn-fulciō -īre -fulsī -fultum

1. mašiti, tlačiti v kaj: alicui cibum Suet.

2. metaf. pridejati (pridevati), doda(ja)ti, dostaviti (dostavljati): aliquid epistulae Sen. ph., omnibus locis hoc verbum Sen. ph.

inter-saepiō -īre -saepsī -saeptum zagraditi (zagrajevati), ograditi (ograjevati), zapreti (zapirati), (za)mašiti: foramina illa (corporis) concretis corporibus sunt intersaepta Ci., quaedam operibus i. L., iter Ci., urbem vallo L. ker je nasip (med nasprotnikoma), legio densis arbustis intersaepta L.; pren.: Romanis conspectum exercitūs i. L. onemogočiti pogled na …

ob-linō -ere -lēvī -litum

1. (na)mazati, premaz(ov)ati: O., Col., Plin., Sen. ph. idr., malas cerussā Pl., omnem materiam alumine Quadr., se visco Varr., unguentis obliti Ci., oblitus caeno Corn., cruore et luto Ci.; z gr. acc.: oblitus faciem suo cruore T., se luto Lact.; occ.
a) zamaz(ov)ati, (za)mašiti, zadel(ov)ati, (za)smoliti: dolia Ca., ora urceolorum oblita Col., gypso oblitus cadus Plin.; metaf.: oblinitur minimae si qua est suspicio rimae Mart.
b) napisano besedo premaz(ov)ati, zamazati = (iz)brisati: nam cum ita in Catilina scriptum esset: Saepe maiores vestrum miseriti plebis Romanae, vestrum obleverunt et „vestri“ superscripserunt Gell.
c) umazati = umazati z blatom: quid tu istuc curas, ubi ego oblinar atque voluter Luc. ap. Non., catulos Varr.

2. metaf.
a) omadeževati, skruniti, oskruniti (oskrunjevati): se externis moribus Ci., oblitus parricidio Ci., o. aliquem versibus atris H. grditi.
b) os alicui o. Pl. usta komu namazati = koga ukaniti, opehariti, pravarati.

3. polniti, napolniti (napolnjevati), obložiti (oblagati), preobložiti (preoblagati): Suet., villa oblita tabulis Varr., actor peregrinis divitiis oblitus H., lacunaria auro oblita Ap. preobloženi, oblitam reddunt orationem Corn. preveč olepotičen, facetiae oblitae Latio Ci. ep. rimski dovtip z latinsko primesjo.

Opomba: Star. pf. cum oblinerunt vasa Varr. ap. Prisc.