ārea -ae, f
1. plan, ravan, odprt (nezagrajen) prostor: planissima campi area O., area pelagi Sil. površina, lice.
2. pren. o raznih planih toriščih:
a) gumno, gumnišče, skedenj: frumentum de area tollere Ci., cum in areis frumenta sunt Ci., area... ingenti aequanda cylindro V.
b) dirkališče, poprišče: mediā areā (circi) L., artes, omnis quibus area servit Mart.; occ. poprišče, polje: nunc teritur nostris area maior equis O., patet in curas area lata meas O. širno polje se odpira mojim skrbem = mnoge skrbi me tarejo, vitae tribus areis peractis Mart., quidquid inter fortunae aream geritur Boet.
c) stavbišče: prata et areas emere Ci., domum dirui iussit, ut monumento area esset L., domo quaerenda est area H.
č) dvorišče: palma in area enata L., resedimus in area domūs Plin. iun.
d) planišče, (mestni) trg: area Vulcani L. pri Vulkanovem svetišču, area Capitolii L. ali area Capitolina Suet. na Kapitoliju, area fori Suet.
e) igrišče, terišče, shajališče: campus et areae repetantur H.
f) ploščina zemljišča: Ci. (Parad. VI. 51).
g) leha, greda: Varr., Col., Plin.
h) gumnišče (za lov na ptice), ptičnica: auceps quando concinnavit aream Pl.
i) grobišče, pokopališče: Tert.
j) sušilnica za sol: areae salinarum Vitr.
3. pren.
a) obstret okrog sonca ali meseca: Sen. ph.
b) pleša na glavi: Cels., Mart.
c) geom. α) ploskev, ravnina: Q., Gell. β) ploščina geometrijskega lika: Vitr.
gradus -ūs, m (gradī)
1. korak, stopinja: PAC. FR., ACC. FR., ENN. FR., TER., SEN. PH., Q. idr. gr. militaris PL., anilis V., tremulus O., gradum facere CI. stopinjo narediti = stopiti, citato (concito) (PH.) gradu L. pospešil je korak, z urnim korakom, hitro = concito gradu PH., (naspr.) quieto et placido gradu PH. počasi in mirno, ingenti gradu O. (gr. μακρὰ βιβάς HOM.) široko stopaje, ingentes gradus ferre O. široko stopati, gradum proferre L. naprej iti, gradum referre L. ali retro dare FL. nazaj iti, gradum inferre T. ali gradum inferre in hostes L. pomakniti se proti sovražniku, gradum conferre spopasti (spoprijeti, zgrabiti) se: L., T., pa tudi = sniti se na pogovor (razgovor), pogovarjati se, razgovarjati se: PL., V., pleno gradu ad castra hostium tendere ali aciem instructam pleno gradu in hostem inducere L. s hitrimi (naglimi) koraki, gradum addere (sc. gradui) L. hitro narediti korak za korakom, suspenso gradu L. po prstih, gradum celerare V. korak pospešiti, hiteti, gradum continere V. ali sistere V., CU. ali sustinere O. ustaviti se, obstati; pren.: (spondēus) habet stabilem quendam ... gradum CI. korak, hod, primus gradus imperii CI. ali capessendae rei publ. N. prvi korak do vladarstva, prvi korak na političnem prizorišču, prius tarda necessitas leti corripuit gradum H. je pospešila (podvojila) korak = se je jela hitreje bližati, mortis gradum timere H. bati se bližajoče se (bližnje) smrti, gradum fecit ex aedilitate ad censuram L. z edilitete je takoj preskočil na cenzorstvo = po ediliteti je takoj postal cenzor, eo gradu via facta est ad consulatum L., primos gradūs (amoris) vicinia fecit O., incipis ... primo lapsus abire gradu PR., non gradu (korakoma, polagoma), sed praecipiti cursu (v naglem teku) a virtute descitum, ad vitia transcursum VELL.
2. occ. kot borilni t. t. zavzeto mesto, stojišče, položaj: de gradu pugnare L. s trdnega položaja (stojišča, mesta, stališča), in suo quisque gradu obnixi pugnabant L., stabili gradu impetum hostium excipere L., gradu movere (aliquem) L. z zavzetega mesta potisniti, pregnati, izpodriniti (koga), hostes gradu demoti (= moti) L., in gradu stetimus, certi non cedere O., stabili gradu e ripa vulnera dirigebant T.; pren. ugoden položaj, ugodna namestitev; mirnost (duha): iterum (Xerxes) ab eodem gradu depulsus est N., de gradu deici CI. pustiti se zbegati, deiectus de gradu CI. EP., non deiectus, ne motus quidem gradu SEN. PH., corda virûm mansere gradu SIL. so ostala mirna.
3. meton. stopnja, stopnica, klin (pri lestvi); večinoma v pl. gradūs stopnice, stopnišče, stolba: cum dextro pede primus gradus ascenditur VITR., scalarum gradus CI., gradūs eiusdem templi tollebantur CI., frequentissimi in gradibus Concordiae (= Konkordijinega svetišča) steterunt CI., aerea cui gradibus surgebant limina V., gr. alti V., longi O. navzdolž se dvigajoče, per gradus deiectus L. ali per gradus dec(idere, per gradus labi L. po stopnicah navzdol, perque quater denos itur in illa gradūs O., pergradus saltare PETR. od klina do klina; occ. v pl. stopnjasto (stopničasto) zgrajene vrste sedežev v gledališču ali odri na cestah za gledalce ob slovesnih sprevodih: subitarii gradus et scaena T., exstructi sunt spectaculorum gradus T.; pren. v sg.: at Novius collega gradu post me sedet uno H. sedi eno vrsto (sedežev) za menoj = je po dostojanstvu eno stopnjo za menoj.
4. metaf.
a) kot agr. t. t. oddelek med razoroma, kraj, leha: gr. soli crudi COL., secundus vel tertius gradus COL.
b) guba, gubica, vraska na konjskem nebu (takih je 12): sanguinem detrahere gradu tertio de palato P. VEG.
c) lasna vrsta, kita las: comam in gradus frangere Q., caput in gradus atque annlos comptum Q., coma in gradus formata SUET.
č) kot glasbeni t. t. stopnja glasov (tonov): sonorum gradūs CI., ab ima (voce) ad summam ac retro multi gradus (sunt) Q.
d) kot gram. t. t. primerjalna stopnja: gr. positivus PRISC., gr. absolutus ali primitivus (= positivus), gr. comparativus, superlativus CHAR.
e) stopnja = red, zaporedje, vrsta: a virtute ad rationem video te venisse gradibus CI. stopnjema, polagoma, renuntiatio gradūs habet CI. ima svoje zaporedje, se vrši zaporedno, perque gradūs (= gradatim) uterum pectusque humerosque manusque ambit (cortex) O., tertio gradu primores civitatis scripserat (heredes) T.
f) stopnja časa, stopnja starosti, doba: gr. temporum CI., Q., aetatis CI. EP., LUCR., VELL., Q., T., inferior gr. aetatis VARR., omnes gradus aetatis CI., per aetatis gradus ali per omnes aetatis gradus SUET., pro gradu aetatis IUST., opportunum quaerere gradum VAL. MAX. ugoden čas, lepo priložnost.
g) vrsta rodu, koleno, člen sorodstva: necessitudinum gr. CI., ille gradu propior sanguinis (krvnega sorodstva) O., totidem gradus distamus a Iove: gr. cognationis SEN. RH., gradu cognationis aliquem attingere SEN. RH. biti s kom v sorodu, nullo gradu contingere Caesarum domum SUET. prav nič ne biti v sorodu s cesarsko rodovino, a matre (po materi, po mleku) aliquem artissimo gradu contingere SUET. biti s kom v najbližjem sorodstvu, affinitatis gr. PLIN. IUN. gradus a consortio coniugii exceptus AMBR. koleno sorodstva, ki prepoveduje zakon (zakonsko zvezo); tudi častna stopnja v človeški družbi, v rodbini ali prijateljstvu: gradus plures sunt societatis hominum CI., gradum filii apud eum habuit L. z njim je bil v sinovskem razmerju, ab illo traditi ad hunc gradum amicitiae tuae ascendimus CI.
h) stopnja v častnih službah, častna stopnja, čast, čin, dostojanstvo: senatorius gr. CI., in amplissimo gradu dignitatis CI., ex tam alto dignitatis gradu CI., altior gr. dignitatis CI., summum ... gradum tenere et dignitatis et gratiae CI., ascendens gradibus magistratuum CI., qui (populus Rom.) te ... tam mature ad summum imperium per omnīs honorum gradus extulit CI., secundum gradum imperii tenere N. = zavzemati prvo mesto za kraljem; tudi brez gen.: quis est civis, praesertim hoc gradu, tam oblitus beneficii vestri CI., eodem gradu fuit apud Alexandrum N. imel je isto dostojanstvo, opravljal isto častno službo.
i) stopnja, razvrstitev po stopnjah, postopnost vsakovrstnega stanja in razmerja: infimus fortunae gradus CI., oratorum aetates et gradus CI., ut gradus essent ambitionis inter aequales CI., mille argumentorum gradus T.
Opomba: Star. gen. sg. graduis: VARR.; dat. sg. gradū: LUC. AP. FEST.; acc. pl. (po 2. deklinaciji) gradōs: PAC. FR.
gréda ž, tož. grêdu, mn. grêde
1. greda, bruno: poprečna, okomita greda; betonska, čelična, željezna, upeta greda
2. skalna stena
3. sipina, otoček: među baštinama su plodne -e ili ostrvca
4. greda, leha: greda puna cvijeća
5. dial. prod
līra (lēra) -ae, f (indoev. kor. *lei̯s- brazda, sled v zemlji; prim. lat. dē-līrāre [duševno] iztiriti = noreti, nor (duševno moten) biti, dē-līrus, sl. leha = hr. lijéha, stvnem. wagan-leisa sled koles(a) = nem. Geleise, got. laists = stvnem. leist sled, stvnem. lesa guba)
1. leha, ogòn: Col.
2. brazda, razor: Col., Non.
porca -ae, f (porcus)
1. svinja, prasica, pujsa: O., Iuv., Q., Suet., Gell. idr., prius quam messim facies, porcam praecidaneam hoc modo fieri oportet Ca., porcam heredi esse contractam, et habendas triduum ferias Ci., caesā iungebant foedera porcā V., si ture placaris et horna fruge Lares avidaque porca H., exolvit votis hac se tibi virgine porca Mart., effetae tremebundior ubere porcae Col.
2. metaf.
a) leha, ogòn = del njive med dvema razoroma: bene proscissas † cossigerare † ordine porcas bidenti ferro rectas † derevere Acc. fr., porcas pedes quinos latas facito Ca., satum frumentum operiunt in porcis et sulcant fossas Varr., a est autem lira similis ei porcae, quam in sationibus campestribus rustici faciunt, ut uliginem vitent Col.
b) pórka, poljska mera v Hispaniji = 30 čevljev (ok. 10 m) široka in 180 čevljev (ok. 60 m) dolga plasa (= ozek pas travnika ali njive): sed hunc actum provinciae Baeticae rustici agnuam vocant, itemque XXX pedum latitudinem et CLXXX longitudinem porcam dicunt Col.