Franja

klati¹ (kóljem) zaklati živali: schlachten; doma: hausschlachten; figurativno (moriti) metzeln
dreti se, kot da ga koljejo schreien wie ein gestochenes Schwein

klati² (kóljem) preklati les, polena: spalten

klȁti kȍljem, vel. kòlji, aor. klȁh klȁ
I.
1. klati: klati svinju, kokoš; klati pod rep
2. gristi, pikati: stjenice ga kolju; guje su ga klale
3. peči: dim ih je s ognjišta klao za oči
4. rezati: lanac me kolje
5. mučiti: groznica me kolje
6. boleti: nepravda me kolje
II. klati se
1. klati se: stoka se kolje u klaonici
2. gristi se, prepirati se: klali su se kao ćrni mravi; društvo se kolje, a ne radi

kláti (prašiča) to stick; (živino) to butcher, to slaughter; to kill; (cepiti) to split

kláti (živino) abattre , (svinjo) saigner, tuer, égorger; massacrer ; (razcepiti) fendre, couper, diviser

po trebuhu klati (medicina) avoir la colique, avoir mal au ventre
s klinom klati enfoncer un coin dans
brez dovoljenja klati abattre (ali tuer) clandestinement
klati se se battre, s'entretuer

kláti (kóljem)

A) imperf. ➞ zaklati

1. ammazzare (il porco, l'agnello, il vitello); tirare il collo (ai polli)

2. pren. ammazzare, uccidere

3. spaccare (legna)
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
kolje ga po trebuhu ha crampi allo stomaco
bolhe me koljejo mi mordono le pulci
pren. resnica v oči kolje la verità riesce molesta
pren. skrbi ga koljejo è assillato da preoccupazioni

B) kláti se (kóljem se) imperf. refl. azzuffarsi; battersi

kláti koljem, kolji -ite, klal -ala, klan -a
I.
1. klati, ubijati: klati prašiča, kuro
2. cijepati (cep-), kalati: klati drva, les
3. zavijati, čupati: po trebuhu ga kolje; mevlje ga koljejo
crvi ga jedu
II. klati se
1. klati se, gristi se: psi se koljejo
2. cijepati se, kalati se: skril se lepo kolje

kláti matar; degollar; sacrificar (živino reses) ; (les) hender (= cepiti)

klati brez dovoljenja matar reses clandestinamente

kláti kóljem nedov., коло́ти колю́ недок., рі́зати рі́жу недок.

kláti kóljem nedov.
1. a tăia, a măcelări
2. a masacra

abrir (pretekli deležnik: abierto) odpreti; (pre)lomiti, (raz)klati, (raz)deliti; preluknjati; preorati (zemljo); vrezati (v baker itd.); zbuditi (tek); razpisati (tekmovanje); določiti (cene); razširiti, razprostreti (krila)

abrir los brazos razširiti roke
abrir un comercio trgovino odpreti (začeti)
(fig) abrir la mano biti podkupljiv
abrir la marcha biti na čelu
abrir (el) paso, abrir calle prostor napraviti
abrir tanto ojo, abrir los ojos debelo (po)gledati
abrir un túnel predor zgraditi
en un abrir y cerrar de ojos kot bi trenil, v hipu
abre el día dan se zjasni
esta puerta abre mal ta vrata se slabo zapirajo
las ventanas abren al (ali sobre el) jardín okna se odpirajo na vrt
abrirse odpreti se (cvetje); komu svoje srce razkriti
abrirse paso preriniti se, pomagati si

abstechen^*

1. (abtrennen) rezati, odrezati

2. (ausfließen lassen) Eisen aus dem Hochofen: izpustiti, Wein aus dem [Faß] Fass: iztočiti; Wein: pretakati, pretočiti

3. (töten) Tiere: klati, zaklati

4. (ausstechen) einen Gegner: prekositi, prekašati; abstechen von/gegen izstopati od, kontrastirati z

astillar razcepiti, (raz)klati (drva)

bȉti bȉjem, oni bȉjū vel. bîj, bȉjāh -āše, bȉo bȉla, bìjen bijèna
I.
1. biti, tolči: biti koga štapom, palicom; srce bije u grudima
2. brcati: konj bije nogama
3. obstreljevati: aga naperio topove na bedeme i bije ih sa svih strana
4. pobijati: on nas bije citatima iz latinskih pisaca
5. nesti: ova puška daleko bije
6. sikati, švigati: vatra bije iz kuće
7. kipeti: mladost bije iz njega
8. biti: ura bije
9. bobnati, igrati: biti u doboš, u harfu
10. pobijati: grad bije vinograde
11. zadeti: bio je junak mimo ljude, a nije ga bila ni puška ni sablja
12. klati: daću ti slanine kad budem bio svinje
13. treti: biti lan, konoplju
14. bije ga baksuz ima smolo, zasleduje ga nesreča; bije ga maler spremlja ga nesreča; bije ga glas o njem se slabo govori; to mi bije u oči to me bode v oči; biti žicu žarg. poskušati kaj doseči z laskanjem, prilizovanjem; biti koga kao vola u kupusu neusmiljeno koga pretepati
II. biti se
1. bojevati se: biju se dobro, ali pucaju zlo
2. tolči se, trkati se: biti se u grudi
3. pretepati se: nemoj se biti s drugom djecom
4. drstiti se: od maja do avgusta šaran se bije

butcher² [búčə] prehodni glagol
klati, poklati, pobiti, zaklati
figurativno uničiti

caedō -ere, cecīdī, caesum (prim. lat. cāia, cāiāre, ancaesa, caedēs, caementum, caelum dletce, caestus)

1. biti (bijem), udariti (udarjati) koga, kaj, na kaj, po čem, tolči, tepsti, suniti (suvati): calcibus, pugnis aliquem Pl., calcibus arva V., ianuam saxis Ci., silicem rostro L. ali sacrum lapidem rostro L. kljuvati, hastili tergum alicuius L., populum saxis H. metati kamenje, aliquem valide Sen. rh., femur, frontem, pectus, discipulos Q., uxorem Aug.; pren.: stimulos pugnis caedere Pl. = z neumno upornostjo povečati zlo; pren. (v sramotilnem pomenu) dregati v kako osebo = nečistovati: Cat., Tert.

2. bičati, šibati: aliquem verberibus Pl., Ter., nudatos virgis caedunt L., qui damnatus erit,... virgis ad necem caedetur Ci., eum servi publici loris ceciderunt Ci., ille flagellis ad mortem caesus H., ferulā caedere aliquem H., consul a patre flagris aliquando caesus Q., loris bene caesus Gell.; pren.: aliquem verbere surdo caedere Iuv.

3. (les idr.) sekati, posekati, izseka(va)ti, odseka(va)ti, robiti; z zunanjim obj.: lignum Pl., arbores Ci., L., Cu., arboris auctum Lucr., silvam C., O., Suet., silvas Lucr., Ligurum vineas L., nemus O., caesis lucis Ci., caeditur et tilia... altaque fagus V., ripis fluvialis arundo caeditur V., robur Ci., robora O., pinum Col.; saginam Pl., cervicem alicuius L., volutam Virt. izsekati; rūta (et) caesa, gl. ruō; (listje, vejevje idr.) rezati, porezati, odrez(ov)ati, obrez(ov)ati: frondem Ca., falce comam (vitis) Tib., fenum Col. (po)kositi; occ. z zobmi raztrg(ov)ati, zgristi, zglodati: tineae omnia caedunt Luc. ap. Non., socios caedebant dentibus apri Lucr.; pren.: vineta sua caedere H. sam sebi trsje porezati = sam sebi škodovati; z notranjim obj.: sekaje obdel(ov)ati, obseka(va)ti, režoč pristrojiti, (pri)krojiti: materiam (tesarski les) C., Cu., palos Col., toga... apte caesa Q.; pren.: caedere sermones (= κόπτειν τὰ ῥήματα) Ter. govoričiti, kramljati; (kamenje) lomiti, nalomiti, rezati, narezati: lapis aliqui caedendus et apportandus fuit Ci., (murus) latius quam qua caederetur, ruebat L., c. montes in marmora Plin., caesis montis medullis Cat.

4. razseka(va)ti, razbi(ja)ti: securibus humida vina V., dolabris vasa Cu., cucurbitam minutim Gell.; pren.: oratio caesa Corn., M. presekan govor (o brezvezju); subst. pt. pf. caesum -ī, n odsek = odstavek (v govoru): nonnullis caesis interrupta oratio M.

5. (ljudi) (po)sekati, (po)klati, pobi(ja)ti, ubi(ja)ti, usmrtiti (usmrčevati), poseb. voj. o posameznem sovražniku ali sovražni vojski pobiti, pogosto = poraziti: gladiis eductis... caedere incipiunt eius servos Ci., patre proclamante se filiam iure caesam iudicare L., advena virgineo caesus ut ense cadat O., caeduntur vigiles V., ipse in eo proelio caesus est N., in acie caesus Cu., exercitus caesus fususque Ci., tot legionibus caesis Ci., quod... legiones nostras cecidere L., c. consulem exercitumque L., Pyrrhumque et ingentem cecidit Antiochum Hannibalemque H. je porazila; pesn. (enalaga): caeso sparsurus sanguine flammam V. krvavo pobitih, caesi corporum acervi Cat. kupi pobitih (trupel); occ. umoriti: qui... responderit iure caesum (Ti. Gracchum) videri Ci.

6. (živali, žrtve) (za)klati, poklati, žrtvovati: caedit greges armentorum reliquique pecoris Ci., c. bidentes, iuvencos V., agnam H., boves O., caprum Baccho V., Silvano porcum Iuv., victimam L., victimas Ci. ep., T., deorum mentes hostiis caesis placare Ci.; od tod preg.: inter caesa et porrecta Ci. ep. (gl. porriciō); occ. živali na lovu pobi(ja)ti, ubi(ja)ti, postreliti, postreljati: (cervos) graviter rudentēs caedunt V.

Opomba: Vulg. pf. caedērunt: It., Aug.

carnear ameriška španščina (za)klati (živino); Čile oslepariti, prevarati, ogoljufati; Mehika zabosti, usmrtiti

cijèpati cȉjepām (ijek.), cépati cêpām (ek.)
I.
1. klati, cepiti: cijepati drva
2. cepiti, razdvajati: cijepati u stranke
3. trgati: cijepati odijelo; pjesma cijepa srce
4. lupiti: cijepati koru
5. trgati: cijepa me u nozi
6. razpolavtjati: cijepati šljive kad ih kuhamo
7. lomiti: vjetar cijepa stijene, a pobrđa drobi
8. brizgati: iz nogu mu krv cijepa
9. liti: kiša cijepa
II. cijepati se
1. trgati se, razdvajati se: odijelo se cijepa; srce se cijepa, stranka se cepa
2. cepiti se
3. ločiti se: nisam se mogao od njih cijepati

cliver [klive] verbe transitif, minéralogie, mines (raz)klati, (raz)cepiti

cōnfindō -ere (raz)cepiti, (raz)klati, (raz)rezati: ferro tellus, pontus confinditur aere Tib.