Franja

impratichire

A) v. tr. (pres. impratichisco) izuriti; naučiti, izučiti

B) ➞ impratichirsi v. rifl. (pres. mi impratichisco) izuriti se, naučiti se, postati vešč:
impratichirsi a battere a macchina naučiti se tipkanja

ìzvještiti se -īm se (ijek.), ìzveštiti se -īm se (ek.) izuriti se: izvještiti se u glazbi, u sviranju klavira, prim. izviješten, izvešten, nedol. izvijestiti, izvestiti

svjèštiti -īm (ijek.), svèštiti -īm (ek.)
1. izuriti se: kad svješti, ide mu posao za rukom
2. dodobra spoznati: dok još nisam bio svještio vašeg zakona, ubio sam jednoga jazavca

ùvještiti se -īm se (ijek.), ùveštiti se -īm se (ek.) izuriti se: sin mu je izučio školu, uvještio se i u pisanju

изловчиться spretno izrabiti ugoden trenutek, spretno kaj napraviti, izuriti se

изощряться, изощриться izpopolnjevati se, izpopolniti se, izuriti se (do virtuoznosti)

навостриться izuriti se, postati spreten

напрактиковаться pridobiti si praktičnih izkušenj, ročnosti, izuriti se

насобачиться (lj.) izuriti se
насовывать, -вать (na)basati, (na)trpati; (lj.) nabunkati koga

in-veniō -īre -vēnī -ventum

1. Z zunanjim obj.: na kaj (do česa) priti, na koga (kaj) zade(va)ti, naleteti, kaj najti (nahajati), in sicer
a) slučajno: Pl., Ter., Iust., Suet., Amm., lintribus inventis sibi salutem reppererunt C., naves C., thesaurum H., Roscius consules Pompeiumque invenit C., suem sub ilicibus V., in agro populabundum hostem L.; pass.: Scipio mortuus in cubiculo inventus est L.
b) iskaje: vado per equites invento C., argenti venas Ci., quaerensque per arva piorum invenit Eurydicen O., argentum Pl., locum ubi esset N.; metaf. izvedeti, po(i)zvedeti, dognati, obresti, razkri(va)ti, zaslediti: coniurationem Ci.; z ACI: inveniebat ex captivis Sabinis flumen prope abesse C. je našel = izvedel; z odvisnim vprašalnim stavkom: quid agat, non invenit O., non inveniebat, quo modo … Ci., neque certum inveniri poterat, ne … an … Ci.
c) occ. v knjigah zapisano najti (nahajati): de qua re nulla littera in veteribus libris invenitur Ci., apud plerosque auctores invenio (z ACI) L., quod quibusdam in annalibus invenio L.
č) med. in refl. znajti se, pri(haja)ti, navaditi se česa, izuriti se v čem, postati vešč, uveščiti se: Petr., Sen. ph., inveniebantur lacrimae tamen O. so se prikazovale; toda: dolor se invenit O. je odlegla (= popustila). —

2. S prolept. obj.
a) (slučajno) kaj dobi(va)ti, pridobi(va)ti si, udobiti (= pridobiti): nomen, cognomen (ex aliquā re) Ci., ex quo illi gloria opesque inventae S., fraude culpam Ci., sine invidiā facillime laudem Ter., ibi maximam gloriam Iust., gloriam ex culpā S., infortunium Ter., labore inventa bona Ter., gratiam a dis Pl., salutem fugā Sil.; pesn.: fax nullos invenit ignes O. se ni vžgala.
b) (hote) najti, doseči (dosegati), napraviti (napravljati) si, narediti, priboriti (si): viam ferro T. pot si napraviti, mortem manu V., fata viam invenient V., per me inventa salus Ci.
c) occ. iznajti, umisliti (umišljati) si, izmisliti (izmišljati) si, izumiti (izumljati): tum laqueis captare feras et fallere visco inventum (est) V., artes Ci., V., auspicia Ci., verba nominaque invenēre H., ignotum tragicae genus invenisse Camenae dicitur Thespis H., fallaciam Ter., nihil acute inveniri potuit in eis causis, quod ille non viderit Ci.; z inf.: i. puero succumbere furtim Tib. —

3. S predik. določilom (o osebah) spozna(va)ti koga za … ; pass. tudi = (po)kazati se, izkazati se, zdeti se: quam si invenisset idoneum N., ipsis durior inventus est C., invenior Parthis mendacior H., Pamphilam inventam esse civem Ter. — Od tod subst. pt. pf. inventum -ī, n iznajdba = izum, izumitev, iznajdek, našestek: Ter., V., N., Iust., Q., inventum medicina meum est O., Zeno, cuius inventorum (= filozofska načela, ki jih je oblikoval) aemuli Stoici nominantur Ci.

izráditi ìzrādīm
I.
1. izdelati: izraditi zadaću, po narudžbi, majstorski; izraditi sliku u ulju
2. narediti: jezikom nećete ništa izraditi; sve to njegova luda pamet izradi
3. izposlovati, oskrbeti, dobiti: izraditi komu mjesto u fabrici, u zadruzi, kod zadruge
4. prislužiti z delom: izraditi koji groš za šaku soli
II. izraditi se
1. izdelati se: on se več izradio, ne može više da radi
2. izuriti se v delu, udelati se: on se tek sada izradio

слетаться izuriti se v skupinskih poletih

bring^* [briŋ]

1. prehodni glagol
prinesti, pripeijati, privleči; ustvariti; zakriviti; izzvati; pregovoriti, pripraviti do česa; donašati; prepričevati, spodbuditi

2. neprehodni glagol
roditi, obroditi
mornarica ustaviti, pristati

to bring an action against s.o. tožiti koga
to bring to bear uveljaviti; (orožje) pomeriti; uporabiti
to bring to book obdolžiti, kaznovati
to bring to a close dokončati, izpeljati
to bring to a head rešiti zadevo
to bring the hand in izuriti se
to bring to life obuditi
to bring to light odkriti
to bring s.o. low ponižati koga
to bring to mind spomniti (se)
to bring to nothing uničiti
to bring to pass uresničiti, izpolniti, izvršiti
to bring into play uveljaviti
to bring o.s. to prisiliti se k čemu
sleng to bring home the bacon imeti uspeh
to bring to reason spraviti k pameti
to bring into step sinhronizirati
to bring word obvestiti
to bring into world roditi

entrenar trenirati, uriti

entrenarse izuriti se, trenirati

izúriti to train, to drill; to practise, ZDA to practice

izúriti psa, da prosi to train a dog to beg
izúriti se v to practise at, to acquire (ali to gain) skill (ali practice) in, to train oneself, to learn by practice (ali drill ali routine)

izúriti exercer, former, instruire, entraîner ; (žival) dresser

izuriti se s'exercer, s'entraîner

izúriti ejercitar ; šp entrenar

izuriti se ejercitarse (v en); entrenarse

perfeccionar izpopolniti; dovršiti, dokončati

perfeccionarse izpopolnjevati se, izuriti se