Franja

hȅrc m (H. Hertz) fiz. hertz, herc

hȅrc m (n. Herz) srce, barva kart

herc samostalnik
fizika (merska enota) ▸ hertz [mértékegység]

hêrc fizika hertz

hêrtz | hêrc [hêrc] (-a) m fiz. hertz (Hz)

hertz [ɛrc] masculin, électricité hertz, herc

srcé -a s
1. srce: imeti zdravo, bolno srce; bolan na srcu; bolečine pri, v srcu; nositi otroka pod srcem; srce bije, utripa
srce kuca, lupa; srce razbija kakor kladivo
srce lupa kao čekić; srce mu je odpovedalo
srce mu je otkazalo; srce se ji stiska
srce joj se steže; srce zastane, obstoji
srce stane; srce vriska
srce igra; srce mi krvavi
srce mi se kida; srce ji poka
srce joj puca; se mu je vnelo za poezijo
srce mu je usplamtjelo za poeziju; srce me vleče, žene domov
srce me vuče, tjera, goni kući; ima vse, kar mu srce poželi
ima sve što mu duša zaželi; srce mi pravi, da to ni res
srce mi veli da to nije istina; pritisniti koga na srce
pritisnuti koga na grudi, na srce; imeti srce na jeziku
što na umu, to na drumu; k srcu si kaj gnati
uzimati što k srcu; te besede so ji šle k srcu
ove riječi, reči dirale su je u srce; iz vsega srca sovražiti
iz svega srca mrziti; od srca se smejati
od srca se smijati, smejati; to mu je na srcu; položiti komu kaj na srce
metnuti komu što na srce; odleglo mu je pri srcu
odlaknulo mu je srcu; roko na srce to mu leži na srcu; imeti srce za reveže
imati srce za sirotinju; srce mu je padlo v hlače
sišlo mu srce u pete, u gaće; lotiti se česa z vsem srcem
prihvatiti se čega svim srcem; biti trdega, usmiljenega -a
biti tvrda, milostiva srca
2. srce, središte: Beograd je srce zvezne republike; nacistična zverinstva so se dogajala v srcu Evrope
3. srce: srce v solati
4. srce, herc: križ, kara, pik in srce

sŕčev -a -o herc: srčev kralj
herc-kralj; srčev as
herc-as; -a kraljica
herc-kraljica, crvena kraljica

герц fiz. herc

ercīscō, erctum, gl. herc …

ȅrc m gl. herc

sānus 3, adv. -ē (prim. umbr. abl. pl. sanes = lat. sanis)

1. zdrav (naspr. aeger): PL., CA., VARR., CELS., GELL., AUG., cum sanae parti corporis scalpellum adhibetur CI., sanum facere aliquem CI. ozdraviti, si eo medicamento sanus factus est CI., vulnera ad sanum nunc coiere mea PR. so zaceljene, si te populus sanum recteque valentem dictitet H.; komp. sanior PL.; superl. sanissimus CELS.

2. metaf.
a) zdrav = v dobrem stanju se nahajajoč, ne(p)okvarjen, ne(p)oškodovan: sana et salva res publica CI. EP., civitas L., (sc. armamenta navis) salva et sana sunt PL., res sana (naspr. res aegra) SEN. PH., vox Q. brez prirojenih napak, ego sanus ab illis (sc. vitiis) H. še čist (prost); pesn.: aëra non sanum (nam. salubrem) motumque cadavere sentit LUCAN.
b) duševno zdrav, zdravo pamet imajoč (zdrave pameti, pri zdravi pameti), zdravorazumski, pameten, razumen, razboren, preudaren, bister, razborit, bistroumen (naspr. insanus, insaniens, ineptus, demens): PL., TER., N., AUCT. B. ALX. idr., homo CI., homines SUET. ljudje zdravega = pravega okusa (naspr. inepti), eos sanos intellegi necesse est, quorum mens motu quasi morbo perturbata nullo sit: qui contra affecti sunt, hos insanos appellari necesse est CI., ad sanos abeat tutela propinquos H., pro sano loqui PL. ali facere C. kakor pameten človek, pametno, si possem, sanior essem O., qui sanior, ac si ... H., quisquam sanissimus tam certe putat CI., sana mens L., O., gladium sanā mente depositum si repetat insaniens CI., mens sana in corpore sano IUV., sanus sensūs CI., V.; z adv.: bene sanus čisto (prav, zelo) zdrave pameti, čisto (prav, zelo) pameten: rem publicam capessere hominem bene sanum non oportere CI., bene sanus ac non incautus H., mentis bene sanae H. zelo razsoden mož, praecipue sanus H.; naspr. male sanus ne prav pri zdravi pameti, ne prave pameti, ne prav pameten, maloumen, slaboumen, nepreudaren, omamljen, omračenega uma: CI., O., SEN. PH. idr., male sani poëtae H. na pol besni, blazno navdušeni, v navdušeni blaznosti, v blaznem zanosu, male sana Dido V. omračenega uma; z gen.: satin tu's (= tu es) sanus mentis aut animi tui? PL.
c) (o govoru) trezen, preudaren, pameten, razboren, preprost, nezavit, (o govorniku) trezen, preudaren = trezne (preudarne) besede izbirajoč, trezen (preudaren, izbran) jezik imajoč: genus dicendi, sani oratores CI., Rhodii (sc. oratores) saniores CI. – Adv. sānē

1. pametno, razumno: amare PL., sane sapio et sentio PL. popolnoma pri zdravi pameti in pri zavesti sem, non ego sanius bacchabor Edonis H.

2. metaf.
a) (potrjujoč) res, zares, v resnici, resnično, (za)gotovo: GELL. idr., excogitat sane acute, quod decernat CI., sane vellem CI., quod petis id sane est invisum ... H.; uvajajoč stavke: et sane Gracchis haud moderatus animus fuit S. in res ...; od tod occ. (v odgovorih) da, seveda, kajpada, kajpak, se razume, vsekakor, kakopak: sane TER., sane pol TER., sane herc(u)le KOM., CORN., sane et libenter quidem CI.
b) (v koncesivnem pomenu s cj.) naj le, kar se mene tiče, kar mene zadeva, zaradi (zavoljo, zastran) mene: CU., Q. idr., sit hoc sane leve CI., sint falsa sane CI., sed sane fuerit regni paratio plebi sua restituere S., sint sane ... liberales S., rustica sim sane, dum non oblita pudoris O.; z ind.: hoc sane frequentissimum est Q.; occ. (pri imper.) le, naj: PL., TER. idr., negato tum sane, si voles CI., dilue sane hoc crimen CI., age sane L. hajdi!, le!
c) (stopnjujoč) povsem, popolnoma, docela, dočista, čisto, prav: bene sane ali sane bene TER., CI., sapienter sane PL., sane commode PL., recte sane TER., homo sane locuples CI., res sane difficilis CI., Messana ab his rebus sane vacua CI., haud sane TER., S., CU. ne posebno, ne ravno, haud sane diu esset, cum ... PL. ne prav (ravno) davno tega, haud erat sane, quod ... CI. ne bi bilo ravno vzroka (razloga), agellus non sane maior iugero uno VARR., non sane credere H., nihil sane CI. prav nič, čisto nič. Posebna zveza sānē quam ali sānēquam silno, zelo: conclusa quidem est a te tam magna lex sane quam brevi CI., sane quam ... graviter molesteque tuli SULPICIUS IN CI. EP.