Franja

guli|ti (-m) lovstvo fegen
guliti se pauken, büffeln

gúliti gûlīm
I.
1. lupiti, majiti: guliti jabuku, krompir, koru sa drveta
2. dreti: guliti kožu, crknutu kravu
3. kožuhati, ličkati: guliti kukuruz
4. odirati: guliti bijedni narod kamatama
5. mlatiti, jesti enolično hrano: narod guli proju, ako je ima
6. piti, nalivati se: šta guliš toliku vodurinu
II. guliti se
1. lupiti se, luščiti se
2. dreti se, vekati: šta se guliš? kaže majka djetetu kad mnogo plače

gúliti (dreti, kožo) to flay, to skin; (treti) to rub, to chafe; figurativno (odirati, s ceno) to fleece, to overcharge, to extort

gúliti se (o koži) to shed (one's) skin, to peel off; (učiti se) to swot, to cram, to grind, pogovorno to bone up on something

gúliti user quelque chose, écorcher, exploiter, pressurer

guliti se piocher, bûcher, potasser

gúliti (-im)

A) imperf.

1. logorare; sfregare; pren.
guliti pelod mordicchiare, succhiare il polline
pog. pren. guliti hlače po šolskih klopeh andare a scuola (senza profitto)
pren. guliti isto obleko portare sempre gli stessi stracci
lov. guliti rogovje sfregare le corna

2. pejor. (izkoriščati, odirati) sfruttare, spellare, spremere, mungere

B) gúliti se (-im se) imperf. refl. žarg. šol. sgobbare

gúliti -im
I.
1. guliti, krzati, derati: guliti obleko, hlače po šoskih klopeh; jelen guli rogovje
2. guliti, pljačkati, globiti, zelenašiti: ubogo ljudstvo guliti z davki
II. guliti se bubati: guliti se za izpit

gúliti desollar; descortezar

guliti se (učiti se) empollar

gúliti -im nedov.
1. a jupui, a jumuli
2. a coji

béliti -im i belíti belim
I.
1. bijeliti (be-), krečiti: beliti hišo, stene, z apnom
2. bijeliti: sneg beli gore; beliti platno, perilo; leta mu belijo lase
3. praviti brige: otroci mu belijo glavo
4. on si beli glavo s tem problemom
on razbija sebi glavu tim problemom; v šolah si beliti glavo
mukom sticati znanje u školi
5. bijeliti, guliti, skidati koru: beliti palico z nožem; beliti krompir, jabolko
6. skidati kožu: beliti prašiča
7. komušati: beliti koruzo
II. beliti se
1. bijeljeti se (bele-): hiša se beli med drevjem, na vrhovih se beli prvi sneg
2. sijedjeti (sede-): lasje se mu belijo

conterō -ere -trīvī -trītum

1. (s)treti, (z)mleti, (z)drobiti: Varr., Cels., c. infamia pabula (zeli) O., radicem aridam in pulverem Plin.; occ. (o)drgniti, obrabiti (obrabljati), (o)guliti: latera conteram tua Pl., c. παιδείαν Κύρου legendo Ci. ep.; v pass.: conteritur ferrum, silices tenuantur ab usu O. železo se izliže, cui saepe inmundo Sacra conteritur Via socco Pr. ki često stopa po Sveti cesti; pren.: memoriam … pluribus et diversis officiis c. Q.

2. pren.
a) obrabiti (obrabljati), zdel(ov)ati, (o)slabiti, spodjesti (spodjedati): boves et vires agricolarum Lucr., corpora ipsa ac manus silvis ac paludibus emuniendis T., praeter hoc (praemium), quod iam contritum et contemptum putatur Ci. za obrabljeno in ničvredno, reliqua conterere et contemnere Ci. tako rekoč v prah teptati in zaničevati = zaničljivo v prah teptati, proverbium vetustate contritum Ci. premlet, quae sunt horum temporum, ea iam contrivimus Ci. smo že premlatili, eius omnes gravissimas iniurias voluntariā quādam oblivione c. Ci. ep. z nekako prostovoljno pozabo zatreti = prostovoljno iz spomina izbrisati; preg.: Herculi (= Herculis) c. quaestum Pl. Herkulov dobiček spodjesti = največje bogastvo na nič spraviti. Pogosto refl. se conterere ali med. conteri treti se, mučiti se, ubijati se s čim: c. se in musicis, geometria, astris Ci., contritus ad regiam Ci. kdor je imel pri baziliki mnogo opravka s pravdami, conteri in causis et in negotiis et in foro Ci., conteri in foro amicorum litibus Plin. iun.
b) zaničljivo ravnati s kom, v sramoto spraviti, (o)sramotiti koga: c. aliquem sua oratione, aliquem indigno quaestu Pl., aliquem contemptim Pl., Naev. ap. Non.
c) (čas) prebiti, preživeti (preživljati), (v slabem pomenu) zapraviti (zapravljati), zabi(ja)ti, (po)tratiti: frustra tempus contero Ci., c. cum aliquo diem Ci.; z in in abl.: vitam atque aetatem in quaerendo Ter., aetatem in litibus Ci., in quibus (studiis) … omne otiosum tempus contrivimus Ci., c. diem in arte Pr., aetatem in syllabis Sen. ph., in multis bellis … aetatem sine fructu Amm.; s samim abl. (s čim, v čem): Macr., diei brevitas conviviis, noctis longitudo stupris et flagitiis conterebatur (ali tudi continebatur) Ci., socordiā atque desidiā bonum otium c. S., qui somno partem maiorem conteris aevi Lucr., tempora, quae spectaculis, campo, tesseris, … somno et conviviorum morā conteruntur Q., tempus audiendis fabulis c. Plin. iun.
č) operam conterere prizadevati si (mnogo truda): Pl., Ter.

Opomba: Nenavaden pf. conteruī: Ap., It.

dèrati dȅrēm, vel. dèri -ite, impf. dȅrāh -āše, dèrao dȅrāla, dȅrān -a
I.
1. dreti, iz kože devati: derati konja; dobroga je pastira posao ovce strići, a ne derati; stric je običavao derati ubijene zečeve
2. lupiti, guliti: ne deri kore da ne bude gore
3. trgati: derati cipele; derati hlače na školskim klupama
4. tolči, biti: viče na volove r dere batinom kud stigne
5. dreti: voda dere cestom
6. odirati: derati kožu s tuđih leđa, mušterije
II. derati se
1. trgati se: samo se jedra deru lupajući usled debela mora
2. dreti se: dere se kao da ga paraju
3. mučiti se, trpeti: derao se u carskoj službi dvanaest godina

dēterō -ere -trīvī -trītum

1. odrgniti (odrgovati), otreti (otirati), (o)guliti: Amm., calces Pl., strata iam volgi pedibus detrita viarum Lucr., deteret invalidos via longa pedes Tib., has tabellas … nostris manibus detriverat usus Pr., vincula detrito fune cadunt Pr., detritis aequore conchis O., a catena collum detritum cani Ph., cur … iugo boum colla deterimus? Ps.-Q., (aurum) minimum usus deterit Plin., vestis usu detrita Plin. obrabljena, quod usus brevis deterit Sen. ph.; occ.
a) oguliti = obrabiti; detrita tegmina T.
b) opiliti, obrusiti; pren.: detereret sibi multa (Lucilius) H., aliquid velut ipso usu deteretur Q.
c) agr. (z)drobiti, (z)mečkati, (o)mlatiti: d. frumenta, in area detrita frumenta, lini semen et milium detritum Col., segetem nemo deterat Vop.

2. pren.
a) zmanjš(ev)ati, (o)slabiti, (po)slabšati, kratiti: laudes … Caesaris et tuas culpā d. ingeni H., deteratur fulgor Q., si quid ardoris ac ferociae miles habuit, … principis imitatione deteritur T., quantum detritum est famae! Sil., nimia cura deterit magis quam emendat Plin. iun.
b) obrabiti, zdel(ov)ati: detrita bellis Sinuessa Sil., ab alio genere vitae detriti Gell.
c) adj. pt. pf. dētritus 3 obrabljen = vsakdanji, navaden, običajen: illa (tista besedila) in agendis causis iam detrita Q.

fegen mit dem Besen: pomesti, pometati; den Schornstein: ometati, omesti; Schnee: kidati; Hirsch das Geweih: guliti; vom Tisch: vreči, zmetati; intransitiv Wind: pihati, briti, zapihati, potegniti; Sturm: divjati; Mensch: divjati, zdivjati, zdrveti

golíti -ím i golim
I.
1. guliti, ljuštiti, skidati koru: goliti deblo
2. derati, guliti: goliti prašiča
3. čupati: goliti kokoš
II. goliti se
1. mitariti se, linjati se, gubiti perje, dlaku: ptiči se golijo, krava se goli
2. goliti se, gubiti lišće: drevje se goli

hȁbati -ām
I.
1. trgati, obrabljati, guliti: habati odijelo
2. obrabljati: habati kočnicu
3. uničevati: život haba ljude
4. blatiti: što ti habaš mlade Crnogorce
II. habati se trgati se, obrabljati se: haljine se nošenjem habaju

jupuí jupói vt.

1. odirati, odreti

2. (o)luščiti, (o)guliti

3. (o)žuliti

kȑzati -ām
I.
1. guliti, drgniti: krzati odijelo
2. ekspr. obrabljati, uničevati: teška životna borba krši i krza i jake karaktere
II. krzati se
1. drgniti se: krzati se o koga
2. obrabljati se: kaput se krza na krajevima
3. ekspr. gnesti se, prerivati se: djevojke se krzaju oko njega

lúpiti -im
1. ljuštiti: lupiti jabolko, krompir, pomaranče, jajce, z nožem
2. ljuštiti, guliti, skidati koru: lupiti drevje; vrba se rada lupi
3. guliti, pljačkati, globiti: lupiti dolžnike

majíti -im i májiti -im ljuštiti, guliti, skidati koru: majiti deblo, z nožičem šibo, krompir

odírati -am odirati, derati, guliti: odirati vola, delavce, na meh