drsti|ti se (-m se) živalstvo, zoologija ablaichen; laichen
drstíti se (ribe itd.) to spawn
drstíti se (-im se)
A) imperf. refl. rib. deporre le uova
B) drstíti (-ím) imperf. tr. redko (poditi, preganjati) cacciare, inseguire
drstíti se -im se mrijestiti (mres-) se, bacati ikru, biti se, prporiti se: postrvi se že drstijo
drstíti se frezar; desovar
drstíti se -í se nedov., v 3. os., нере́сти́тися -ре́сти́ться недок.
ablaichen Tierkunde drstiti se, mrestiti se
aovar leči jajca; drstiti se
bàcati -ām
I.
1. metati, lučati: bacati kamenje, koplje; kad vo rogovima kopa zemlju, na glavu sam sebi zemlju baca; avioni su bacali bombe na nezaštićen grad; birači bacaju kuglice u različite kutije; bacati drvlje i kamenje silovito zmerjati; bacati čifteta ritati, trmoglaviti
2. razmetavati: bacati pare na nekorisne stvari
3. prerokovati iz kart: bacati karte
4. valiti: bacati krivicu na koga valiti krivdo na koga
5. metati: bacati sjenu, iskre, komu klipove pod noge
6. tirati: to me baca u očaj, u brige
7. streljati: bacati pušku; bacati iz pušaka
II. bacati se
1. metati se
2. z vnemo se lotevati: bacati se u proučavanje problema
3. drstiti se: riba se baca
4. šepati: mašina se baca
5. opletati: bacati se nogama
6. spreminjati se, prelivati se: kadikad je vrelo modričasto, kadikad se baca na zeleno
bȉti bȉjem, oni bȉjū vel. bîj, bȉjāh -āše, bȉo bȉla, bìjen bijèna
I.
1. biti, tolči: biti koga štapom, palicom; srce bije u grudima
2. brcati: konj bije nogama
3. obstreljevati: aga naperio topove na bedeme i bije ih sa svih strana
4. pobijati: on nas bije citatima iz latinskih pisaca
5. nesti: ova puška daleko bije
6. sikati, švigati: vatra bije iz kuće
7. kipeti: mladost bije iz njega
8. biti: ura bije
9. bobnati, igrati: biti u doboš, u harfu
10. pobijati: grad bije vinograde
11. zadeti: bio je junak mimo ljude, a nije ga bila ni puška ni sablja
12. klati: daću ti slanine kad budem bio svinje
13. treti: biti lan, konoplju
14. bije ga baksuz ima smolo, zasleduje ga nesreča; bije ga maler spremlja ga nesreča; bije ga glas o njem se slabo govori; to mi bije u oči to me bode v oči; biti žicu žarg. poskušati kaj doseči z laskanjem, prilizovanjem; biti koga kao vola u kupusu neusmiljeno koga pretepati
II. biti se
1. bojevati se: biju se dobro, ali pucaju zlo
2. tolči se, trkati se: biti se u grudi
3. pretepati se: nemoj se biti s drugom djecom
4. drstiti se: od maja do avgusta šaran se bije
frayer [frɛje] verbe transitif (o)drgniti; utreti, utirati; verbe intransitif občevati (avec quelqu'un s kom); drstiti se
frayer le chemin, la voie à quelqu'un komu pot utreti
se frayer un passage, une route, un chemin (à travers, parmi la foule) utreti si pot (skozi množico)
route féminin peu frayée malo frekventirana cesta
nous frayons peu avec les voisins imamo malo stikov s sosedi
la perche ne fraie qu'à l'âge de trois ans ostriž se drsti šele pri starosti treh let
laichen Tierkunde drstiti se; mrestiti se
mrijèstiti se mrȉjestīm se (ijek.), mréstiti se mrêstīm se (ek.)
1. drstiti se: ribe se mrijeste, mreste
2. mrestiti se, pariti se: sad se tetrijeb mrijesti, tetreb mresti
pariō2 -ere, peperī, partum, toda paritūrus (iz *per-i̯ō; indoev. kor. *per- roditi (menda povezan s kor. *per- = prinesti (prinašati), dodeliti (dodeljevati), v lat. pars, gr. ἔπορον prinesel, dal je, πέπρωται dano, določeno je), prim. skr. pr̥thuka- otrok, tele, mladič, skot, gr. πόρις, πόρτις, πόρταξ tele, telica, stvnem. far, farro, nem. Färse telica, lit. periù valim = sedim na jajcih, lat. partus, Propertius (= „Negodnik“ = prezgodaj rojen otrok)) „na dan spravljati“, in sicer
1. (po)roditi (rojevati) (o ženskah); (s)kotiti, povreči, storiti, nesti, drstiti se, ikriti se (o samicah živali): Ca., Macr., Latona Deli Apollinem Dianamque peperit Ci., p. sine obstetricis operā, sine doloribus Pl., quā nocte Olympias peperit Cu., Lucinam in pariendo invocant Ci., p. equuleum L., animal Plin. (o kitu) žive mladiče, ova Ci. nesti, parere Plin. (o ribah) drstiti se, ikriti se, o drugih živalih tudi (s)kotiti, povreči, storiti; pt. pf. subst. (kot dep.) parta -ae, f „ki je rodila, porodivša“, porodnica: Col.
2. (redko o moškem spolu) (za)ploditi, oploditi (oplojevati), zaroditi: Caecil. ap. Non., leo pariet Poeta ap. Q.
3. metaf.
a) roditi, ploditi, ustvariti (ustvarjati): fruges et reliqua, quae terra pariat Ci., o philosophia, tu urbes peperisti Ci., ligna putrefacta pariunt vermiculos Lucr.; occ. iznaj(deva)ti, izumiti (izumljati), izmisliti (izmišlj(ev)ati) si: verba Ci., quae tota ab oratore pariuntur Ci., fabulae Scalam peperēre Iust.
b) pridobi(va)ti (si), preskrbeti (preskrbovati) (si), priskrbeti (priskrbovati) (si), oskrbeti (oskrbovati) (se), pripraviti (pripravljati) (si): consulatum, sibi laudem Ci., fructum labore Ci., virtute sibi tyrannidem N., victoriam ex hoste L., gratiam apud aliquem L. ali ab aliquo S. fr., sibi amicitiam cum aliquo N., paritur pax bello N., quidquid partum est Sen. ph. vse pridobitve, vse osvojitve; adj. pt. pf.: partus honor V. pridobljena, parta bona Ci., male partae opes Suet.; subst. partum -ī, n pripravek, zaloga: agricolae parto fruuntur V.; večinoma pl. parta -ōrum, n pridobljeno = pridobljeno premoženje, pridobitve: patris mei bene parta Ter., male parta male dilabuntur Naev. ap. Ci., parta viri retinere, amittere S., propter annonae caritatem ante parta consumpsisse Auct. b. Afr., parta a Lucullo T. ali parta retinere T. osvojitve.
c) occ. roditi (rojevati) = prizade(va)ti, povzročiti (povzročati) komu kaj, nakopa(va)ti si kaj, izkupiti (skupiti) kaj: discidium Lucr., odium Ter., dolorem Ci., ne quam suspicionem pareret N., invidia virtute parta Ci., letum sibi manu parare V. smrt si zadati, narediti samomor.
Opomba: Fut. I paribis: Pomp. ap. Non.; inf. parīre: Enn. ap. Varr., Pl. fr.; cj. impf. pariret: It.
pȑporiti se -ī se drstiti se
spat2 [spæt]
1. samostalnik
ikra (zlasti lupinarjev, ostrig); mladi lupinarji, zlasti ostrige
2. neprehodni glagol
drstiti se (zlasti o ostrigah)
prehodni glagol
odložiti (ikre)
spawn [spɔ:n]
1. samostalnik
ikre, drst
figurativno, slabšalno leglo, zalega, izrodek
botanika končiči pri gobah
spawn of the devil vražje seme, lopov
2. prehodni glagol
odložiti (ikre), nositi (jajca)
figurativno ustvarjati, proizvajati
slabšalno izleči (kaj), skotiti; v množicah spraviti na svet (potomstvo)
neprehodni glagol
drstiti se, kotiti se; izhajati (from iz)
množiti se kot zajci, v množicah se roditi (nastajati), množiti se
spend* [spend]
1. prehodni glagol
potrošiti, izdati (denar) (on za)
porabiti; koristno porabiti čas; tratiti, zapraviti (denar) (in za)
prebiti, preživeti (čas); izčrpati, iztrošiti (moči); izmetavati (ikre); žrtvovati, dati
to spend o.s. izčrpati se, iztrošiti se
2. neprehodni glagol
biti zapravljiv, delati izdatke; (iz)trošiti se; poleči se, pojemati; (o ribah) drstiti se
his anger spent itself soon jeza se mu je kmalu polegla
the ball was spent krogla ni imela več (prebojne) moči
to spend blood and life žrtvovati kri in življenje
to spend one's breath tratiti svoje besede, govoriti v veter
how did you spend the evening? kako ste preživeli večer?
to spend one's estate in gaming zaigrati svoje premoženje
to be spent with fatigue biti izčrpan od utrujenosti
to spend freely biti preradodaren
the night is nearly spent noč je skoraj minila
to spend a penny pogovorno iti na toaleto
our stores are nearly spent naše zaloge so skoraj izčrpane
to spend the winter abroad preživeti zimo v inozemstvu
the storm is spent vihar se je izdivjal, se je polegel
do not spend words on him ne trati(te) besed z njim!