Franja

dozor|eti [é] (-im) ausreifen, reifen
spolno dozoreti geschlechtsreif werden

dozoréti to ripen; to mature; to grow ripe (ali mellow); to mellow; to season

dozoréti mûrir, (par)venir à maturité

dozoréti (-ím) | dozorévati (-am) perf., imperf. maturare, diventar maturo, giungere a maturazione (tudi pren.)

dozoréti -im dozreti, sazreti, dospjeti (-pe-), stasati: pšenica je dozorela; dekle je dozorelo za možitev

dozoréti madurar ; (sadje) madurar, sazonar

dozoréti¹ -ím dov.; змужні́ти -ні́ю док.

dozoréti² -í dov., v 3. os., дозрі́ти -рі́є док., дости́гти -гне док.

dozoréti -ím dov. a se coace, a se maturiza

abbonire

A) v. tr. (pres. abbonisco)

1. miriti, pomiriti:
abbonire gli animi pomiriti duhove

2. redko izboljšati, meliorirati:
abbonire un terreno meliorirati zemljišče

B) ➞ abbonirsi v. rifl. (pres. mi abbonisco)

1. pomiriti se

2. dozoreti (sadež)

aboutir [abutir] verbe intransitif končati se (à, dans v), segati (à do), doseči (à quelque chose kaj), voditi (à do); mejiti (à, na), izlivati se (à v); uspeti, priti do rezultata; (tvor) dozoreti, izčistiti se

le fleuve aboutit à la mer reka se izteka v morje
ce sentier aboutit au village ta steza vodi v vas
cela n'aboutit à rien to ne vodi nikamor, to je brezuspešno
les pourparlers ont abouti pogajanja so uspela, so se uspešno končala
il faut aboutir moramo priti do cilja
faire aboutir quelque chose končati, dovršiti, srečno izpeljati, uresničiti kaj

abreifen dozorevati, dozoreti

ausreifen dozoreti; transitiv pozoriti

coáce coc vt./vr.

1. kuhati (se), skuhati (se)

2. zoreti, dozorevati, dozoreti

commātūrēscō -ere -mātūruī dozore(va)ti: Col.

coquō (st.lat. quoquō) -ere, coxī, coctum (iz quequō za *pequō; prim. gr.πέσσω kuham, prebavljam, πεπτός kuhan, lat. coctiō, coctor, coquus, culīna, popa, popīna; sem spadajo tudi izpos. iz lat. coquere v nem. kochen, v sl. kuhati)

1. (s)kuhati, (z)variti, (s)peči, jed (zdravilo, strup) pripraviti (pripravljati); abs.: ire coctum Pl., coquendo sit faxo et molendo Ter., difficilis in coquendo cyma Plin., vas ad coquendum Dig.; z zunanjim obj.: is, qui illa coxerat Ci., c. cibum Varr., Lucr., cochleam ali cochleas Cels., Varr., humana exta, pavonem H., ova columbina Cels., dulce dedit tostā quod coxerat ante polentā (iz ječmenove moke) O.; v pass.: cibus coctus S., cibaria cocta N., L. močnik; s proleptičnim obj.: c. cenam Ca. et Caelius ap. Gell., Pl., cotidie sic ei cena (hrana) coquebatur, ut … N., c. panem Varr. ap. Non., Plin., Icti., medicamenta, venena L., ius H., liba in subito cocta foco O. Od tod subst. pt. pf.
a) coctum -ī, n in pl. cocta -ōrum, n skuha, kuhovina, (s)kuhane jedi: quid tu … curas, utrum crudum an coctum ego edim Pl., cocta vendere Suet.
b) cocta -ae, f kuhana pijača, prevretek, zvarek: niveae custodia coctae Mart.

2. coquī = vreti, kipeti (zaradi vročine): iam non solum ardet unda, sed coquitur Sid.

3. (človeka) na železni mreži peči, pražiti: Lact.

4. occ.
a) kuhati = žgati, (o)paliti, (s)topiti, sušiti, presušiti, posušiti, izsušiti (izsuševati): calcem Ca., Vitr., Dig., carbones Ca., Dig., laterculos Ca., laterem Mart., coctus later Vitr., Iust. žgani kamen, opeka, agger coctus Pr. iz žganih kamnov, iz opeke, fidelia cocta Pers., murrhea in Parthis pocula cocta focis Pr., robur coctum V. na ognju sušen čvrsti les, ligna cocta Ulp. (Dig.) izsušen les (ki se ne dimi) = ligna acapna Mart.), coctus pulvis Stat., coquere aera fornacibus Lucan. ali aurum cum plumbo Plin. (s)topiti, rastra et sarcula Iuv. kovati, locus is melior, quem non coquit sol Varr., glaebasque … coquat maturis solibus aestas V., cava flumina … radii tepefacta coquebant V., vidi ego … rosaria Paesti sub matutino cocta iacere Noto Pr., coquiturque vaporibus aër Val. Fl.
b) (do)zoriti, (do)goditi, v pass. zoreti, dozore(va)ti, kuhati se: eas (arbores) … sol et luna coquunt Varr., cum frumentum aestas et debita maturitas coxit Sen. ph., c. messem Mart., vinum prius quam coctumst pendet putidum Pl., mitis in apricis coquitur vindemia saxis V., poma matura et cocta Ci. zrelo in godno, (fructus fici) solibus coctus Plin.
c) zaužite jedi v želodcu prekuha(va)ti, razkrojiti (razkrajati), raztvoriti (raztvarjati), prebaviti (prebavljati): Lact., ut … omnia cocta atque confecta in reliquum corpus dividantur Ci., cibi … , qui potius difficulter coquuntur quam facile vitiantur Cels., ut balineae ardentes, quibus persuasere in corporibus cibos coqui Plin.; od tod šalj.: at vos praesentes, Austri, coquite horum obsonia! H. storite, da segnijejo.

5. pren.
a) kaj „kuhati“, „zakuha(va)ti“ = naklepati, snovati, izmisliti (izmišljati) si: quidquid est, … bene coctum dabit Pl., bene cocto, condito, sermone bono Luc. ap. Ci. ep., inpotentibus instructi consiliis, quae secreto ab aliis coquebant L., principes occulte Romanum coquebant bellum L., c. iras cum fraude, Latio extrema coepta Sil., trucem invidiam Stat.
b) vznemiriti (vznemirjati), stiskati, težiti, ujedati, mučiti, trapiti: egomet me coquo Pl., quae cura nunc te coquit Enn. ap. Ci. te tare, quam (Amatam) … femineae ardentem curaeque iraeque coquebant V., quos ira metusque coquebat Sil., nec oratorem macerat et coquit (sollicitudo) Q. — Od tod adj. pt. pf. v komp. z gen.: hodie iuris coctiores non sunt, quam qui lites creant Pl. bolj premeteni v pravu.

dòspjeti dòspijēm (ijek.), dòspeti dòspēm (ek.)
1. dozoreti: voćke su dospjele; mlada šiparica već je dospela dekletce je že dozorelo
2. dospeti: mjenica je dospjela, menica je dospela
3. priti: dospjeti među ubice; dospio mi je paket, dospeo mi je paket iz Maribora
4. utegniti: ja ću doći ako dospijem, budem li dospio, dospeo; dospio sam to da napišem
5. dospeti, pravočasno priti: lijepo smo dospjeli na vlak, lepo smo dospeli na voz

dozòriti -īm dozoreti: jagode su već dozorile

dòzreti dòzrīm, dòzrēm (ijek. tudi dòzrijēm) dozoreti: orah je dozrio (ijek.), dozreo (ek., ijek.); voćka je dozrela

durchreifen dozoreti