Franja

dlakav (-a, -o) behaart, haarig; rastlinstvo, botanika gewimpert; bewimpert
dlakavi jež živalstvo, zoologija der Haarigel

dlȁkav -a -o
1. dlakav, kosmat
2. kostljiv: -a riba

dlakav -a -o dlakav: -e roke; -i sleč bot.
pjenišnik, divlji šimšir, Rhododendron hirsutum

dlákav (-a -o) adj. peloso, villoso:
dlakav list foglia villosa
dlakave roke braccia villose
bot. dlakavi sleč rododendro (Rhododendron hirsutum)

dlákav prid., волоса́тий прикм., мохна́тий прикм., волоха́тий прикм.

dlákav -a -o prid. păros

barúsast -a -o dlakav, brkat: barusast možakar

behaart poraščen z lasmi, dlako, Blatt, Körper: dlakav; dicht behaart Schwanz: košat

bewimpert Tierkunde Larve: migetalkast, Pflanzenkunde dlakav

bushy [búši] pridevnik (bushily prislov)
dlakav, kosmat, košat, grmičast

capillāceus (capillācius) 3 (capillus)

1. lasem podoben, lasast: coma arboris, folium Plin.

2. iz las (narejen), žimnat, dlakav: It., Aug.

capillātus 3 (capillus)

1. lasat, dlakav, kosmat (naspr. calvus): adulescens bene capillatus Ci. z dolgimi, gostimi lasmi, capillatior quam ante Ci., capillata arbor Plin., P. F. drevo, na katero so obešali odrezane lase, vinum capillato difussum consule Iuv. = prav staro vino; subst. capillātī -ōrum, m imenitni mladi gospodje: Mart.

2. pren. tenkovlaknat, s tenkimi vlakni (nitkami): folia, radices Plin.

comāns -antis (coma)

1. lasat, dlakav, kosmat: Stat., Sil., Gell., colla equorum V. grivati, saetae (hircorum), tori (leonis) V., crista V., galea V. s konjskim repom okrašena, stella O. repatica (prim. gr. κομήτης), astro comantes Tyndaridae Val. Fl. zvezdolasa (o plamenčkih na njunih glavah), c. folia Plin.

2. pren. listnat, poln listja: caules V., sera (acc. neutr. pl. serō) comans narcissus V. poznolisten = kasno zelen, silva Stat.

comose [kóumous] pridevnik
botanika dlakav, puhast

fleecy [flí:si] pridevnik
runast, volnat, dlakav; z ovčicami (oblački) pokrit

gewimpert Pflanzenkunde dlakav

haired [hɛəd] pridevnik
kosmat, dlakav

hairy [hɛ́əri] pridevnik
kosmat, dlakav, poraščen
ameriško, pogovorno jezen, neprijeten

to get hairy podivjati

hirtus 3 (gl. hircus)

1. ščetina(s)t, sršast, sršeč, razmršen, kosmat, dlakav, (o obleki) hrapav ali raševnat, raševinast,
a) o stvareh: aures V., crinis, capilli, saetae O., comae Cu., capillus Ap., canities rigidis stetit hirta capillis O., pilus Plin., hirta plumis femora Ca., taxi frons hirta comis Val. Fl., hirtiora folia Ap. h., h. tunica (srajca) N., toga Q., T., Sil., chlamydes Lamp., hirta dumis saxa Stat., hirtae pelles bestiarum Prud., spinigeris stirpibus hirtus ager Prud.; subst. neutr. pl.: per hirta (sc. loca) dumis et aspera Amm. ob trnovem grmovju in štrlečem kamenju.
b) o bitjih: oves Varr. s sršečo volno, capellae O., pecus Col., caudae nudae hirtis (sc. animalibus), ut apris Plin., dumalibus hirta setis (femina) M.

2. metaf. surov, neizobražen: ingenium H., Marius Vell.

horridus 3, adv. -ē (horrēre)

I.

1. štrleč, od tod sršav, mršav, dlakav, kosmat, hrapav, raskav, bodljiv: capillus, corpus, iecur Ci., barba V., sus V. ščetinasta, cervix apri O., caesaries (cupressi) O., pilus Col., silva, pelex Iuv.; pesn. z abl. = štrleč od česa, gosto pokrit s čim: barba paedore horrida Poeta ap. Ci., hastilibus horrida myrtus, silva dumis horrida V., Iuppiter horridus austris V.; occ.
a) pust = neobdelan: campus Ci., horridior locus O., horrida humus Sil.
b) (sadje) rezkega okusa (gen.): pomum Plin.

2. metaf.
a) grob = neizobražen, neomikan, neolikan, neotesan, zarobljen, zagoveden, oduren, divji: miles Enn., homo, tribunus plebis Ci., Tubero vitā et oratione horridus Ci., horrida gens V., horridus squamis et cristā Sil., te neglegit horridus H. zagovednež, gumpec, Marius hirtus atque horridus Vell., horridus atque ieiunus Q., vir paulo horridior et durior Plin. iun.; poseb. o govoru: oratio, scripta Ci., verba Tib., quaedam horridiora verba Ci., h. modus dicendi L., horridus ille defluxit numerus Saturnius H. neuravnani, litterae h. Q. trde izreke (gen. qualitatis); v dobrem pomenu = nenakičen, nenalepotičen, preprost: virgo Ter., horridum militem esse debere, non caelatum auro et argento L., h. vita Ci. življenje na kmetih, horride vivere Ci., horride dicere Ci. kratko in jedrnato, horridius utetur ornamentis Ci.
b) osoren, oster, strog: adlocuti sunt … mitius aut horridius T.
c) zoprn, grd, ostuden: sapor, tempestas Plin.
č) grozen, grozovit, strašen, strahovit: horridiores (po drugih horridiore) sunt (Britanni) in pugna aspectu C., horridus irā O., horridus in iaculis V.; o rečeh: paupertas Lucr., bellum, proelia, fata belli, macies, iussa, furor, grando, procella V., aequora H., arma O., Sil., horrida primi sors loci Sil. nevarna; acies T., ruta silvestris horrida ad effectum est Plin.; z drugim sup.: risu et auditu horrida Sen. tr.; z inf. pr. pass.: horrida cerni Lucan. —

II. od mraza se tresoč, — trepetajoč, — drgetajoč: si premerem ventosas horridus Alpes O.; o stvareh ali pojmih (od mraza) grozen, grozno mrzel: hiems O., bruma horrida gelu V., h. December Mart.