dima f tehn. vzorec (za serijsko izdelovanje)
díma (-e) f nareč. mucca col manto grigio fumo
díma ž tamnosiva krava, čadulja
mŕč m
1. mrč, mrčava, magla od prašine, dima, vlage: iz -a se je pokazala ladja
2. polutama, polumrak, sumrak: dan se je nagnil v prvi mrč
3. svjetlost: v -u pastirskih ognjev
dímast -a -o
1. dimast, nalik na dim: -i oblaki
2. pun dima:
-o ozračje
3. čađav: -i tramovi
4. tamnosiv:
-o govedo
dȉmōvnī -ā -ō, dȉmōvan -vna -o dimen, poln dima
fumata f oblak dima, dim:
farsi una fumata pokaditi (cigareto)
fumigateur [fümigatœr] masculin razpršilec dima
fūmōsus 3 (fūmus)
1. poln dima, dimnat, kadeč se: Ca., ara, focus O., fax Petr., December Mart. (ker se takrat veliko kuri).
2. zakajen, prekajen, okajen, sajast: f. imagines (sc. maiorum) Ci., f. perna H. prekajena, fumoso condita vina cado O. (ker so vino puščali v dimnicah, da se je staralo), fumosos proferte Falernos (sc. cados) Tib., f. paries Petr., fumosi equitum cum dictatore magistri Iuv.
3. dišeč po dimu, dimen: defrutum Plin.
nàdimiti -īm
I.
1. nadimiti: nadimiti sobu
2. prekaditi: nadimiti meso
II. nadimiti se
1. nadimiti se
2. nadihati se dima: dok se čovjek dima ne nadimi, ne može se vatre nagrijati, nagrejati
nápa ž (furl. nape) napa, naprava nad štednjakom, ognjištem za odvođenje dima ili pare u dimnjak
nūbēs -is, gen. pl. -ium, f
1. oblak, zlasti deževni oblak, oblačíca: Lucan., Val. Fl., Stat., Suet. idr., atra Pl., Lucr., Plin. iun., atra nubes condidit lunam H., nigra V., qui sub nube solem non ferunt Ci., in nubem cogitur aër V., aër concretus in nubes cogitur Ci., nubem pellere Ci. (Arat.), nube pulsā O., nubes fugare V., graves imbre nubes L., effusus nubibus imber V., sub nube V. v zraku, per nubem V. skozi zrak, caput attollere in nubes Sil. proti nebu; occ. oblak o tem, kar se kakor oblak dviga v zrak, npr. oblak prahu, prašína, oblak dima, val dima: n. pulveris V., L., Cu., Sil., Amm. ali n. pulverulenta V. ali pulverea n. Sil., interdumque (sc. Aetna) atram prorumpit ad aethera nubem V., fumus ingens velut quadam nube absconderat caelum Cu., Sabaeae nubes Stat. oblaki kadila.
2. metaf.
a) oblak = veliko število, (gosta) množica, tolpa, jata, krdelo: velut nubes levium telorum coniecta L., n. iaculorum Sil., armorum Stat., missilium, sagittarum Amm., raucarum volucrum V., factā nube V. po strnitvi v jato, V. (o pticah), lactea columbarum n. Prud., apium V., Sil. roji, locustarum L., peditum equitumque L., ut procul inmensam campo consurgere nubem … conspexit Lucan., alarum coniuncta signa … nube ipsā operient … equites equosque T., nubes densa Laconum Sil., Marmarica (= Carthaginiensium) n. Sil., atra belli (= vojske) n. Sil. (5, 376), bellorum pulverea n. Stat., Cocytia (= Harpyiarum) nubes (po nekaterih izdajah pubes) Val. Fl., n. ignium Amm.
b) motnost, medlost na kovinah in draguljih (prim. sl. „mát“): nubem discutere Plin., maculosa n. Plin.
c) tanko, prozorno ogrinjalo, tanka obleka: n. obsoleta Ps.-Q.
3. pren.
a) zakrivajoče zastiralo, koprena, zavoj: fraudibus obice nubem H.
b) (p)omračitev, zamračitev, zameglitev: Aus., Cl., timoris Lucan., meri Val. Fl. pijanost, soporis Val. Fl. zamračitev spanja, mortis Stat., frontis Stat. slepota, comae Stat. senca.
c) oblak resnosti ali žalosti na čelu, resnost, žalost: deme supercilio nubem H., hanc tristitiae nubem discutere Val. Max., nec nubem frontis amabat Sil.
d) žalosten položaj, žalostno stanje, žalostne razmere: rei publicae tenebrae, nubes, procellae Ci., pars vitae tristi cetera nube vacet O.
e) nastajajoča, porajajoča se nesreča: cladis Sil., belli Sil. (16, 645), Iust., nubem belli sustinere V. bojno grmenje.
f) oblak = nebistvena (nepomembna, nična) stvar: dum … nubēs et inania captet H.
Opomba: Nenavaden abl. sg. nūbī (v eliziji): ubi e nubi in nubem vis incidit ardens fulminis Lucr. — Star. soobl. nūbs, nūbis, f: L. Andr. ap. Serv., Aus., It., Iuvenc.
òdimiti -īm
1. odimiti: odimiti meso
2. boleti od dima: odimile su mi oči
3. biti v dimu: odimio sam
odímiti -im
I. dimom istjerati (-ter-), utamaniti, uništiti: odimiti ose, sršene
II. odimiti se pocrnjeti (-ne-) od dima: posoda se je odimila
okadíti -im
I. odimiti, nadimiti, osušiti na dimu: okaditi meso
II. okaditi se počađaviti, počaditi, počađiti, postati čađav, crn od dima
okajèn -ena -o
1. čađav, crn od dima
2. nakićen, napit
pother1 [pɔ́ðə] samostalnik
hrup, hrušč, krik in vik
pogovorno razburjenje; zadušljiv oblak dima, prahu
to make a pother about s.th. zagnati krik in vik zaradi česa
Qualmwolke, die, oblak dima