-
dah moški spol (-a …) der Hauch; (vonj) lovstvo die Witterung
-
dȁh dàha m, dâh dâha m, mest. u dáhu, mn. dáhovi
1. dih: zahvatiti dah, kratak, težak dah
2. dih, sapica: dah jesenjeg vjetra, vetra
3. dih, dušek: ispiti čašu jednim -om
4. duh, zadah: šuma sipa naokolo svoj mirisavi dah; osjeća se dah rakije
-
dàh (dáha) m
1. (dih) respiro, fiato:
zadrževati dah trattenere il respiro
2. alito cattivo
3. lov. odore
-
dàh daha i dáh -a m
1. dah: zadnji dah; zadrževati dah
2. dah, zadah: dah iz ust; čuti se dah po žganju
-
дах -у ч., stréha -e ž., krítina -e ž.
-
potapljačica na dah stalna zveza
(športnica) ▸ szabadtüdős búvár, szabadmerülő
-
potapljač na dah stalna zveza
(športnik) ▸ szabadtüdős búvár, szabadmerülő
Sopomenke: potapljač na vdih
-
potapljanje na dah stalna zveza
(potapljaška disciplina) ▸ szabadtüdős búvárkodás
Sopomenke: potapljanje na vdih, potapljanje na dih, prosto potapljanje
-
Dahae (Δάαι) -ārum, m Dahi, skitsko ljudstvo ob Hvalinskem morju, glavno bivališče mu je bil današnji Dagestan: L., Cu., Val. Fl., T.; sg. Daha -ae, m Dah: Prud.
-
díh m
1. dah: zadnji dih; zastal mu je dih
2. disaj: čutil je njen dih na obrazu; dih smrti, pomladi
-
dihljáj m dah, disaj
-
dúh -a m, nom. mn. duhovi, akuz. -ove miris, vonj, zadah, dah, duha: v sobi je duh po kislem, po tobaku; hlevski, mrtvaški duh; opojni duh parfema, vrtnice; meso dobiva duh
meso počinje zaudarati; izginili so brez -a in sluha
nestali su bez traga i glasa
-
dúška ž dijal.
1. disanje: duška mu je postala hitrejša
2. dah: zmanjkalo mu je -e
-
krítina -e ž., дах -у ч., накриття́ -я́ с., покрі́вля -і ж.
-
nadíh m
1. dah, nijansa: listje že dobiva rdeč nadih
2. nijansa: melodija z otožnim -om
3. prizvuk: afera dobiva političen nadih
-
nīdor -ōris, m (iz *cnīdōs „oster vonj“; prim. gr. κνῖσα, κνῖσσα sopara cvrte tolšče, κνάω in κνίζω [iz *κνιδi̯ω] praskam, let. knìest srbeti) vonj, duh, dah, zadah, smrad, neprijeten vonj, (so)puh, (gost, smrdeč) dim, čad, (so)para, hlap(i) (kuhanih, pečenih, zažganih, osmojenih ali drugih tolstih stvari): paulisper stetimus in illo ganearum tuarum nidore atque fumo Ci., nam penetrare alio sonibus alioque saporem cernimus e sucis, alio nidoris odores Lucr., foedus quidam nidor ex adusta pluma L., barba ambusta nidorem dedit V., non in caro nidore (v vonju pečenke) voluptas H., suae culinae Mart., nigrae culinae Iuv., feotidus Ap.; v pl.: cadaverini nidores Aug. (naspr. vivorum corporum vapores humanorum); occ. duh (vonj) darovane žrtve: dis acceptus nidor penetrat in aethera O.; šalj.: exi inquam nidore cupinam quid lates? Pl. (popačeno mesto, ki ga izdajatelji različno interpretirajo: a) exi inquam, nidor, e culina ali b) exi inquam, nidoricape kot voc. subst. nīdōricapus -ī, m (nīdor in capere) „pečenkovalec“, „pečenkar“).
-
píh m dah, ćuh, dašak: zavesa se zgane ob vsakem -u
-
pihljáj m dah, ćuh, dašak: topel pihljaj večerne sape
-
pridíh m
1. dah: pridih sovraštva
malo kao neprijateljstva, malo kao mržnje; pridih strahu
malo straha
2. aspiracija, spiritus, hak: izgovarjati glas a s -om
izgovarati glas a
s hakom; pridih ostri
spiritus asper; pridih blagi
spiritus lenis
-
sápa ž
1. vjetar, vetar, lahor: topla južna sapa; vleče mrzla sapa; hladna sapa je potegnila; vsaka sapa te lahko podere
i najmanji vjetrić može da te obori; zapihala je čisto druga sapa
zaduvao je sasvim drugi vjetar
2. dah: ima težko -o
teško diše; sapa me daje
teško dišem; sapa mi pojema
gubim dah; sapa mi zastaja od začudenja
gubim dah od iznenađenja; ob -o priti
zaduvati se; v eni -i vse povedati
kazati sve bez predaha