Franja

bojaželj|en [ê] (-na, -no) kampflustig

bojažéljen combatif, belliqueux, batailleur

bojažêljen eager to fight, pugnacious; bellicose

bojažêljen (-ljna -o) adj. (bojevit) bellicoso, battagliero, guerriero

bojažêljen -ljna -o ratoboran: bojaželjen narod

bojažêljen deseoso de combatir; combativo

armigero

A) agg.

1. oborožen

2. pren. bojaželjen, bojevit

B) m

1. vojščak, vojak

2. pren. telesna straža (tudi šalj.)

baroudeur [-dœr] masculin bojevit, bojaželjen; masculin bojevitež

bellicoso agg. bojevit, bojaželjen

belliqueux, euse [bɛlikö, z] adjectif ki ljubi vojno, bojevit, bojaželjen, napadalen; ptepirljiv

il est d'humeur belliqueuse napadalno je razpoložen

combatif, ive [kɔ̃batif, iv] adjectif bojevit, bojaželjen, borben; prepirljiv

esprit masculin combatif borben duh
valeur féminin combative bojna moč

ferōx -ōcis, adv. ferōciter (ferus in ōx, prim. atrōx) „divji in hiter“, od tod

1. hiter, uren, brz: currit enim ferox aetas H. hiti (poteka) nevzdržno.

2. divji, neukrotljiv: leones Lucr., aper O., equus Pl., V., equus ferocissimus N., Rhodanus f. Sil. deroči; o osebah: infremuit ferox V., f. Achilles, Nesus O.; ingenium Suet.

3. uporen, prevzeten, prešeren: ferocia corda V., ille ferox tacuit O., victoria eos ipsos ferociores … reddit Ci., ferociter dicta, respondisti plane ferociter Ci., ferocissime oblocutus est Cu. — V pomenih, navedenih pod 2. in 3., se sklada: z abl. causae: f. formā Pl., eo Ter., secundis rebus S., dolore O., expugnato decore muliebri L. v prevzetnem veselju nad … , spe victoriae ferocior L., ferociores calamitate ipsā L., ferox viribus L., stolide ferox viribus suis L. ali robore corporis stolide ferox T. neumno ponosen na moč, ferox ardore praedae Val. Fl.; redkeje (v pomenu uren) z abl. instrumenti: f. verbis Cu. uren z besedami = širokoustnež; nam. abl. z gen.: mentis ferox O. neukrotljivega duha, f. linguae T., scelerum T. predrzen (samopašen) v hudodelstvih; f. esse in dat. = prešerno (uporno) ustaviti, ustavljati se komu: ut potuerim patribus quoque ferox esse L.; z in z acc.: ferox in suos erat … miles Amm.; z inf.: odium renovare ferox Sil.; z ACI: ferox est viginti minas meas tractare sese Pl.

4. pogumen, srčen, hraber, bojaželjen: animus f. S., Sen. tr., feroces militum animi S., ferociorem reddidit civitatem N., f. Hector, Latium, Roma H., vir L., T., feroces ad bellandum viri, ferox adversus singulos, iuvenis ferocissimus L., ferox Messene O., bello ali Marte f. O. sonipes … frena ferox … mandit V., cum ferocissimi cecidissent T., ferocissimos auxiliarium componit T., ferox adversus pericula T., diva, fiducia f. Sil., f. dicta Fl., ferociter facta in bello, ferocissime stetit adversum Punicum foedus L.,

5. močen (o vinu): Sil. — Kot nom. propr. Ferōx Feroks
a) ime psa: Col.
b) ime nekega pravnika: Plin. iun., Dig.

guerriēro

A) m (f -ra) vojščak, vojščakinja

B) agg. bojaželjen, bojevit:
popolo guerriero bojevito ljudstvo

pūgnāx -ācis, adv. pūgnāciter (pūgnāre)

1. bojevit, borben, bojaželjen: Minerva, ensis O., centurio, imperator Ci., valida et pugnax gens T., pugnacissimi quique T., pugnacissimae (sc. apes) Sen. ph.; z inf.: Sil.

2. metaf.
a) bojevit, prepirljiv, prepiren, polemičen: exordium dicendi Ci., oratio Plin. iun., oratio pugnacior Ci., vox pugnacissima Sen. rh.; z dat.: ignis aquae pugnax O. nasproten, nasprotujoč, protiven.
b) uporen, uporniški, trmast, trdovraten: contra imperatorem Ci., quid ferri duritiā pugnacius? Plin., musta Plin. ki noče postati gladek (voljan) (naspr. lenia), de aliquā re certare cum aliquo pugnaciter Ci., pugnacius dicere Q., pugnacissime (z vso silo) defendere sententiam Ci.

rȁtobōran -rna -o bojevit, bojaželjen

avidus 3, adv. -ē, redko in neklas. aviditer (aveō1)

1. poželevajoč česa, željan česa, poželjiv, pohlepen česa, na kaj, po čem, za čim, hlepeč po čem, hlastajoč za čim, pohoten: omnes avidi spectant ad carceris oras Enn., aures avidae Ci., O., amplexus, cor, pectus O., amor Cat., spiritus H., fas atque nefas exiguo fine libidinum (parum) discernunt avidi H., avida spes regni Cu., oculi Plin., sitis Mart.; adv.: avide prandere H., edere O., cibo se replere Petr., avide haurire humorem Cu., esurire Plin., bibere Suet., avidius vino ciboque corpus onerare L., avidius vesci Suet., aviditer merum ventri ingurgitare Ap., avide affigere corpus Lucr., avide credere aliquid L., avidissime credere aliquid Plin. ali alicui Plin. iun., avide exspectare nuntium Enn. ap. Varr. ali alicuius litteras, epistulam ab aliquo Ci. ep., avidissime exspectare aliquid Ci., avide liquid appetere, expetere Ci., avide arripere Graecas litteras Ci., avidius se in voluptates mergere L., monumenta avide perlustrare Cu. z velikim zanimanjem, avidius intueri aliquem Cu.; z objektnim gen.: avidus cibi Ter., vini L., divitiarum S., pecuniae Cu., aeris Gell., uvarum Fr. pohlepen po grozdju, laudis Ci. hvale željan, gloriae Cu. slavohlepen, avidior gloriae Ci. ep. ali avidissimus gloriae Ci., avidus pugnae V. bojaželjen, belli L., O., belli gerundi S., avidior caedis O., avidissimus humani sanguinis Sen. ph., avidus humani cruoris Amm., cognoscendi regem Cu., tam virorum quam feminarum Sen. ph. pohoten tako do moških, kakor do žensk, novarum rerum S. novotarij (prevrata) željan, novae libertatis L., futuri H., sermonum T. zgovoren, besedljiv, fluit tempus et avidissimos sui deserit Sen. ph. ki po njem najbolj hlepijo, ki so najbolj lakomni nanj; objektni gen. se nadomešča s prepozicionalnimi izrazi: gens... ingenii avidi ad pugnam L. po svojem značaju bojaželjen, avidus ad mercedem Aug., aliquantum ad rem est avidior Ter. kar drhti po pomnožitvi svojega imetja, avida in novas res ingenia L. prevrata željni, avidae in direptiones manus L. ropanja željne, in instrumenta eius avidi Sen. ph., in omne fas nefasque avidi T., avidus in pecuniis locupletium Ci.; pesn. in poklas. z inf.: Plin., Amm., avidi coniungere dextras V., avidi committere pugnam O., Chaos innumeros avidum confundere mundos Lucan.

2. occ. abs.
a) (denarja) lakomen, skop: hospes Pl., pater Ter., iudex Varr. fr., divitias conduplicant avidi Lucr., avidi heres, nautae H., gens avidissima Cu., avidi mores Pl., ingenium Pl., S., animus gratus, non appetens, non avidus Ci.; enalaga: manus avidae heredis H., servorum manus subitis avidae T.; pesn.: avida manus mortis Tib.; subst. avidus -ī, m skopuh, stiskač: considera,... quis quem fraudasse dicatur?... liberalis avidum Ci.
b) ješč, požrešen, nenasiten, nezmeren: pascuntur oves avidaeque iuvencae V., avida porca, avidi aegri, convivae H., avido dente convellere dapes O., avidi morsus O. hlastni; o zvereh (z)grabljiv, popadljiv, krvoločen: lupus, canes, leones O., tigris Lucan.; pren.: Charybdis O. ali mare Lucr., H., flammae O., ignis H., O., morbus Lucr. po žrtvah lakomna bolezen.
c) strasten, hud, divji: duces S. fr. ali Volcanus H. ali legiones T. bojaželjni -e, rex avidior quam patientior fuit O., libido Varr. fr., libidines Ci., cursus V. divji, nagel.

3. met. obsežen, obširen: pars, complexus Lucr.

ἀ-πόλεμος 2, ep. ἀ-πτόλεμος malo bojaželjen, nebojevit, miroljuben, neizveden v vojskovanju. – adv. -έμως.

Ἄρειος 2 in 3, ion. Ἀρήιος (tudi ἄρειος, ἀρήιος) Areju posvečen, bojevit, bojaželjen, junaški; Ἄρειος πάγος Arejev grič v Atenah, kjer je sodilo krvavo sodišče.

δορί-μαργος 2 bojaželjen.

ἐμμεμαώς, υῖα, ός (μάομαι) ep. pt. pf. pass. vnet, ognjevit, hud, bojaželjen, hlasten.