Franja

blodi|ti [ó] (-m) umherirren; tipaje: tappen, herumtappen (im Finsteren); (brezciljno hoditi) umherwandern; z mislimi: irren, Wahnideen haben

blodíti to stray (about), to go astray; to wander about; to rove, to roam, to ramble; to err

blodíti i blóditi -im
1. lutati, bludjeti (-de-): bloditi brez cilja po gozdu
2. motati se: čudne misli mu blodijo po glavi; to mi blodi po glavi
to mi se vrti po glavi
3. buncati, bulazniti, trabunjati: bloditi v vročini, vso noč se mu je blodilo
4. zbunjivati, miješati (me-): misel na dekle ga blodi; vino ga blodi

blodíti vagabundear; andar errante, andar vagando; vaguear; errar

blodíti blódim nedov., блуди́ти блуджу́ недок., блука́ти -ка́ю недок., ника́ти -ка́ю недок.

blodíti blódim nedov.
1. a rătăci, a vagabonda, a hoinări
2. a aiura

blóditi errer, vagabonder; faire erreur, faire fausse route, divaguer

blóditi | blodíti (-im) imperf.

1. vagare, girovagare, vagabondare, errare (tudi pren.)

2. knjiž. (biti v zmoti) errare

3. (blesti, zmedeno govoriti; tudi tr. ) delirare, farneticare, vaneggiare:
bloditi v vročici delirare dalla febbre
bloditi nerazumljive besede farneticare di cose incomprensibili

4. tr. knjiž. (begati) turbare

ālūcinor (āllūcinor), bolje kakor starejša obl. hāl(l)ūcinor -āri -ātus sum blesti, bloditi, brezsmiselno (nespametno) govoriti (ravnati, vesti se), sanjariti: Col., Gell., ego tamen suspicor hunc, ut solet, alucinari Ci. ep., epistulae nostrae debent interdum alucinari Ci. ep., hic alias minus alucinatur (sc. in scaena) Ap. manj norce brije, se manj zmrduje; z acc. neutr. pron.: ista..., quae Epicurus oscitans alucinatus est Ci.

bacchor -ārī -ātus sum (Bacchus)

I. intr.

1. bakhovo obhajati, Bakhov praznik slaviti: Baccha bacchans Pl., bacchari cum aliquo Plin.; od tod bacchantēs -ium (pesn. -um), f = Bacchae, bakhantke: bacchantium fremitus, bacchantium lusus Cu., similes bacchantibus Cu., Cithaeron … bacchantum voce sonabat O., bacchantum ritu O.

2. pren.
a) (o ljudeh nasploh) α) bakhantsko razgrajati, divjati, vreščati, besneti: Vulg., tum baccharis, tum furis Ci., quanta in voluptate bacchabere? Ci. se boš po bakhantsko naslajal, bacchari in vestra caede Ci., non ego sanius bacchabor Edonis H., bacchans et grassans Suet. besneči grozovitež. β) divje poditi se, dreviti se, bloditi, klatiti se: Lucr., Lamp., Cl., medias Italum per urbes V., saevit inops animi (regina) totamque incensa per urbem bacchatur V.
b) (o živahnem govorniku ali njegovem govoru) bakhantsko vnemati se: quod eos, quorum altior oratio … esset …, furere atque bacchari arbitraretur Ci., dicendi genus, quod … inanibus locis bacchatur Q.; (o pesniku) z bakhantskim zanosom naslajati se: ad aras Stat.; (o zamaknjeni vedeževalki) besneti: immanis in antro bacchatur vates V.
c) (o rečeh) α) divjati, besneti, vihrati: Val. Fl., Boreas bacchatur ab arcto O., bacchante vento H., fama bacchatur per urbem V. se bliskoma širi. β) (šalj.) prekipevati: ubi bacchabatur aula, cassabant cadi Pl.

— II. trans.

1. Bakha klicati, bakhovski klic (euhoe) zaganjati: euhoe bacchantes Cat.

2. pt. pf. bacchātus 3 (s pass. pomenom) od bakhantk zdivjan, od bakhantovanja odmevajoč, bučeč: Val. Fl., Stat., Cl., bacchata iugis Naxos V., virginibus (grški dat.) bacchata Lacaenis Taygeta V. koder so se drevile besneče lakonske device.

3. v bakhantskem zanosu pesniti: carmen Iuv.

bàsati -ām ekspr. bloditi, tavati, potikati se: basati cijeli dan po šumi

basr̀ljati -ām
1. opotekati se: pijan je pa basrlja ulicom
2. bloditi, tavati: basrljati po gradu

beat about neprehodni glagol
pluti proti vetru; iskati, truditi se; tavati, bloditi

beat about the bush ne priti z besedo na dan
beat about in one's mind tuhtati, preudarjati
beat about for skušati najti, iskati

blúdjeti blúdīm (ijek.), blúdeti blúdīm (ek.)
1. bloditi, tavati: bludjeti po polju; misli moje, kud bludite
2. motiti se: samo plemeniti duhovi blude
3. nečisto grešiti: patriciji danju, noću piju, igraju, blude s heterama

circumvagor -ārī potikati se, bloditi, vijugati: Vitr.

divagar [g/gu] bloditi; blesti; vstran kreniti

¡no divagar! k stvari!

divaguer [divage] verbe intransitif bloditi; blesti, fantazirati; figuré oddaljiti se od predmeta; čenčati; prestopiti bregove (reka), poiskati si drugo strugo

đȉsati -ām, dísati đȋsām
1. skakati: viče, brate, i đisa kao parip
2. iti, tavati, bloditi: gola i bosa kroz sokake disa
3. šepati: đisa jadnik na jednu nogu

err [ə:] neprehodni glagol
bloditi, motiti se, grešiti, zaiti na kriva pota

to err is human vsakdo se lahko zmoti

errar (pres: yerro) zgrešiti, napačno narediti; (z)motiti se; zaiti, bloditi

errar el blanco ne pogoditi cilja
errar el camino kreniti s prave poti
errar la vocación zgrešiti poklic
errar es cosa humana motiti se je človeško