Franja

bel|eti [é] (-im) weiß werden

beléti to grow (ali to become) white

beléti blanchir, luire

beléti (-ím) imperf.

1. imbianchire, diventare bianco; incanutire

2. (bleščati se) biancheggiare

beléti -im
1. bijeljeti (bele-): oblaki so beleli in razganjali zarjo
2. bijeljeti se: sneg je belel v soncu
3. sijedjeti (sede-): lasje mu že belijo

beléti -ím nedov., білі́ти -лі́ю недок.

albēscō -ere (incoh. glag. albēre) beleti, bledeti, siveti: Lucr., Cels., Plin., Cypr., albescit messis aristis O., albescens capillus H.; occ. svetliti se: Plin., Sil., quodque (mare) nunc, qua a sole collucet, albescit et vibrat Ci., fluctus ubi primo coepit albescere vento V., videbis flammarum longos a tergo albescere tractūs V., ut primum albescere lucem vidit V. da se svita (dani), albescente iam die Amm. ko se je že danilo, albescente caelo Dig. kadar se nebo (dan) sivi.

bijèljeti -līm (ijek.), béleti -līm (ek.)
I.
1. beleti, postajati bel: srž grančica počela je bijeljeti
2. siveti: kosa joj poče bijeljeti
3. zora bijeli dani se
4. bledeti: tekstil bijeli na suncu
II. bijeljeti se
1. beliti se: što se bijeli u gori zelenoj?
2. svetiti se: vani se još bijeli dan; nebo se bijeli nad nama; sve u stanu se bijeli od čistoće

candeō -ēre -uī (prim. gr. κάνδαρος ogelj, lat. candēla, cicindela, candidus, accendo, incendō)

1. beliti se, beleti, svetel (bel) biti, bleščati se, svetleti, svetiti se: candet ebur soliis Cat., ubi... super lectos canderet vestis eburnos H.; pogosto pt. pr. candēns -entis: circus Ci. (Arat.) Rimska cesta, luna Ci., Vitr., candens corpore taurus Varr. ap. Non., c. taurus, vacca V., candenti corpore cycnus V., c. elephantus V. slonovina, ebur, lilia O., lacerti Tib., humeri H., villa H. iz bleščečega marmorja, saxa candentia H. skale, ortus c. Tib. jutranja zarja.

2. occ. belo žareti, razbeljen biti, žerjaviti se: Varr., Col., candens ferrum Lucr., candenti carbone capillum adurere Ci. z živim ogljem, candens favilla V. živ, tleč pepel.

3. pren. žareti: rubro ubi cocco tincta vestis canderet H., candentior Phoebus Val. Fl.

candicō -āre (candēre; prim. albicāre: albēre) belkast biti, beliti se, beleti: Plin., M., lyra ebore candicat Ap.; pogosteje pt. pr. candicāns -antis belkast, beleč se: arma margaritis candicantia Varr. ap. Non., macula, gemma c. Plin.

cāneō -ēre -uī (cānus) siveti, siv biti, beleti, bel biti: Stat., Iuv., T., Cl., necdum temporibus... canebat... senectus V., gramina canent (zaradi rose ali slane) V., ager gravidis canebat aristis O., canet barba gelu Sil.; večinoma v pt. pr. canēns -entis siv, sivkast, srebrno siv, bel: nemora Aethiopum molli canentia lanā V., canens senecta V., salictum V. (o srebrno sivem listju), lilia, oliva, gelu O.

in-albeō -ēre beleti, svetiti se: ut primum tenebris abiectis dies inalbebat Ap.

білі́ти -лі́ю недок., beléti -ím nedov.

забелеть zabeliti se (v daljavi); začeti beleti