Franja

balvan moški spol (-a …)
geografija ledeniški balvan eratisches Geschiebe

bàlvan m (t. balvan)
1. bruno, greda, ril
2. ekspr. teleban

balván (skala, kamnitna klada) boulder

balván rocher moški spol isolé, grand morceau moški spol de matériel rocheux

balván (-a) m knjiž.

1. masso; macigno; (samovnjak) geogr. masso erratico

2. blocco:
balvan marmorja blocco di marmo

bálvan m (t. balvan) litica, kamen stanac

ledeniški balvan moški spol geografija erratisches Geschiebe

boulder [bóuldə] samostalnik
balvan, prod, prodnik; pečina

brúno s brvno, greda, balvan: tesati bruno; iz brun narejena koča; pezdir v očesu svojega bližnjega vidi, -a v svojem pa ne

gréd -i ž, dat. i lok. jedn. gredi
1. vratilo: kardanska, motorna, pogonska gred
2. kokošje sjedalo (sed-): na gredi čepe kokoši
3. kobilica broda, čamca: ladijska gred
4. greda, brvno, balvan, tram

grêda ž
1. greda, brvno, balvan, tram
2. kokošje sjedalo (sed-)
3. kobilica broda, čamca

pedrusco moški spol skala, balvan

podsèk -éka m
1. donji horizontalni tram, balvan, donja horizontalna greda drvene konstrukcije
2. prag: sesti na podsek pred hišo

rupex -icis, m (rūpēs) kamen, kamniti blok, balván, samovnják, metaf. surov, neotesan človek, surovina, neotesanec, okornež, klada, štor, neroda, nerodnež: Tert., baronum ac rupicum squarrosa, incondita rostra Luc. fr. ap. P. F., veteres nostri non usque eo rupices et agrestes fuerunt, ut stellas hyadas idcirco „suculas“ nominarent Gell., iam agri petrae vocantur, ut rupices idem a rupibus P. F.

saxum -ī, n (secāre; prim. stvnem. sahs nož)

1. skala ali kamen kot tvar, tvarina, snov, materija, skalina, peč, pečina, v pl. tudi skalovje, skalje, pečevje: ENN. AP. CI., ENN. AP. SERV., O., LUCR., LUCAN., COL. idr., saxa et solitudines CI., saxa praerupta CI. strme skale, nisus per saxa L. plezanje po skalovju, saxo undique absciso rupes L. strmo skalovje, sestoječe iz okrog in okrog ostro usekanih kamenih grmad, immania saxa, vestras, Eure, domos V., saxa latentia V. čeri, Neptunus saxa albo tundit salo H.; pren.: quasi murenula inter definitionum saxa prolaberis AUG. V pl. saxa = kamniti, skalnati (skaloviti, pečevnati, pečinasti) kraji, skalovje, pečevje, pečine, čeri: Ligurum saxa MART. Kot krajevni nom. propr.
a) Saxum ali saxum (sacrum) Sveta skala na Aventinu, kjer je Rem priredil ptičegledje: cum Licinia ... aram ... sub Saxo dedicasset CI., res nomina fecit: appellant saxum O.
b) Saxum (saxum) ali saxum Tarpēium (gl. Tarpēius) Tarpejska skala (pečina) na Kapitolu: PL., CI. EP., DIG. idr., deicere e saxo cives H., Pituanius saxo deiectus est T., tribuni de saxo Tarpeio deiecerunt (sc. Manlium) L.
c) Saxa rubra Rdeče skale, trg s kamnolomi v Etruriji ob Flaminijevi cesti: CI., L., T.
d) saxum Ceraunum (po drugih Ceraunus) Keráv(e)nska skala = Ceraunia (gl. to besedo): PR.
e) occ. skalnat del gore, skalnata gora, skalnat hrib: nubilosa saxa LUCAN., hirta dumis saxa STAT.; poseb. o skalnatem Kapitol(ij)skem griču: Capitoli immobile saxum V., superis habitabile saxum SIL.

2. posamezna skala, posamezen kamen, poseb. (velik) kamen za lučanje: PLIN., AMM. idr., saxum silex L., VITR. kremen, saxum ingens ... ex Capitolio procidit L., in saxo frigida sedi O., pertundunt guttae saxum LUCR., magni ponderis saxa ... in muro collocare C., saxis aut fustibus aliquem praecipitem agere CI., nunc tela, nunc saxa ingerere L., saxa iacere CI., saxis rem gerere O., saxumque e monte revulsum mittere conatur O., subigere saxa SIL., rotare moenibus saxa STAT.; tudi kamen za prače, pračarski kamen: a pueris ii more quodam gentis saxis globosis, ... funda mare apertum incessentes exercebantur L., intorquere saxum SIL.; preg.: saxum volvere TER. (o hudem, napornem delu), inter sacrum saxumque sto PL. ali inter sacrum ac saxum positus AP. (gl. pod sacer); occ.
a) stavbni, gradbeni, rezani kamen: templa saxo structa V., saxum quadratum L. idr. rezani kamen, kvadrast (kvadratast, štirjaški) kamen (kolekt.).
b) bolvan, balvan poseb. marmoren bolvan (balvan) za kipe idr.: non e saxo sculptus CI., canis ante pedes saxo fabricatus eodem stabat O., saxo sollers nunc hominem ponere H.

3. meton.
a) kamnit zid: saxo lucum circumdedit alto O.
b) kamnito poslopje: aurum ... perrumpere amat saxa H.

4. metaf. nekaka cimolska kreda (creta Cimolia), čistilna glina, suknarsko ilo, suknarska ilovica, ki se nahaja kakor skalovje v debelih skladih: (sc. creta) quam vocant saxum. Proprietas saxi (sc. Cimoliae cretae) quod crescit in macerando; itaque pondere emitur, illa mensura proprietas PLIN.

trám -a i -ú m, mn. tramovi -ov i trami -ov (srvnj. tram) tram, nosač, greda, potporanj, balvan: obtesan tram; prečni tram
poprečna greda; glavni tram

trovante m geogr. balvan, samovnjak

ôven ovna m
1. ovan: čredo vodi star oven
2. ovan, malj: zabijati pilote z ovnom
3. ovan, sazviježđe, sazvježđe, sazvežđe
4. ovan, balvan za rušenje zidova

žágovec -vca m
1. trupac, balvan za piljenje, testerenje
2. pilar, testeraš, strugar

erátičen geologija, medicina erratic

erátičen balvan erratic block