Franja

bíti bijem
I.
1. biti, kucati: žila mu komaj bije; ura bije poldan
sat izbija podne; zadnja ura mu bije
kucnuo mu posljednji (-sled-) čas; vaši tiraniji bije zadnja ura
vašoj tiraniji došao posljednji čas; zdaj bije ura ločitve
sada smo na rastanku
2. udarati, tući, biti, lupati: srce mu nemirno bije; konji bijejo s kopiti ob tla; togotno biti okoli sebe
3. biti, udarati, padati: zelena barva hiše bije v oči
4. biti: biti bitko, boj s sovražnikom; biti hude duševne boje
5. biti plat zvona zvoniti na uzbunu
6. šibati: dež bije v okna, po šipah
7. tuja vrata ga bodo bila po petah
obijaće tuđe pragove
8. kaj ga biješ
što praviš gluposti
9. biti žogo igrati nogomet: biti kozo
igrati se neku dječju igru; biti rihtarja
na seljačkim zabavama igrati se neku društvenu igru
II. biti se
1. biti se, boriti se: biti se za svobodo, do zadnje kaplje krvi, na življenje in smrt; biti se za pravice delovnih ljudi
2. biti se: barve se bijejo med seboj
3. sukobljavati se, kositi se: tako ravnanje se bije z njegovimi nazori
4. busati se: biti se na prsi

congredior -gredī -gressus sum (cum in gradī)

1. sniti se, shajati se, sesta(ja)ti se, skupaj priti: luna tum congrediens cum sole, tum digrediens Ci.; (o osebah); abs.: Pl., congredere actutum Ter. pridi brž semkaj k meni, deinde (ipso colloquii die) ipsi congressi sunt N., si ipse coram congredi poteris Ci., postquam sicuti voluerat congressi S., congressi iungunt dextras V.; s praep.: cum servo siquo congressus foret Pl., populus si tecum congrediatur Ci. ko bi se srečal s teboj, c. cum transrhenanis C. stopiti v stik in dogovor, congressi cum Hannibale L., congredi inter se L. srečati se, ad colloquium L., in commune T.; kje? in Macedonia Brutus in Ci. ep., Apameae L., eo loco L., ibi cum Lentulis L., ubi sit congressus cum servis Luccei Caelius Ci.; kako? c. cum altercatione L.

2. occ.
a) sovražno sestati se, spopasti se, spoprijeti se, udariti se, spustiti se v boj, biti se, boriti se, bojevati se; abs.: Cu., Q., locus, ubi congressi sunt Ci., statuit congredi N., pepulit, quotiescumque congressus est, multo maiores adversariorum copias N., c. comminus, nusquam acre L., multaque per caecam congressi proelia noctem conserimus V., collectos in orbem pars congressi, quidam eminus perturbant T.; c. armis Acc. fr., C., acie L., T., proelio Iust., impari numero C., nec pede congressos aequo nec tela ferentīs insequitur V. peš v bližini se bojujočih, tako da je bil boj enak; s praep.: quotiescumque cum eo (sc. populo Romano) congressus est (Hannibal) in Italia, semper discessit superior N., cum finitimis proelio congressi C., neque hostem acriorem … secum congressum L., c. cum Demetrio navali proelio iterato Iust., singulari certamine (v dvoboju) c. cum Arunte Aur.; contra ipsum Caesarem est congressus armatus Ci.; adversus Constantinum c. Aur.; ipsi inter se acrioribus proeliis … congressi Aur.; tertia congressi in proelia (tretjič) V. = tertio proelio c. Iust.; pesn. in poklas. z dat.: Sen. tr., ubiquomque hostibus (ali cum hostibus) congrediar Pl., impar congressus Achilli V., congreditur Cygno O., armato congredi nudum dementia … videbatur Cu.; z acc.: (sc. hostes) in congrediendis hostibus Gell. (prim. pri β: hanc congrediar astu).
b) pren. α) z besedami boriti se = besediti se, besedovati se, pregovarjati se, prepirati se; fil.: c. cum Academico Ci.; pred sodiščem: Icti., ego tecum luctari et congredi debeo Ci., congredere mecum criminibus ipsis Ci. β) s kako osebo ali s kakim zlom boriti se: hanc congrediar astu Pl. tej hočem z zvijačo seči pod kožo, c. cum dolore Min. γ) pooseb. abstr.: quasi ad repugnandum congressa defensio Ci. zagovor, ki se je spustil v besedni boj, oratio aequo congressa campo totas vires populariter explicabit Q.

Opomba: Inf. pr. po 4. konjugaciji: congredīrī: Pl. Fut. I. congredībor: Pl.

dajáti dajem i dájati dajem
I.
1. davati: dajati darove, za spomin; vse življenje moram samo dajati; dajati bolnikom injekcije
2. davati, dopuštati: tega mi vest ne daje
3. vbogajme dajati
udjeljivati (-del-), milostinju davati; želodec ga daje
boli ga želudac, stomak; revmatizem me daje
muči me reumatizam; v nič dajati koga
potcjenjivati (-cen-) koga, omalovažavati koga; sosedom se v zobe dajati
izložiti se klevetničkim jezicima susjeda; z obema rokama dajati
davati kapom i šakom
II. dajati se
1. biti se, boriti se: partizani se dajejo z Nemci
2. svađati se, gložiti se: sinova se dajeta za dedščino

dīmicō -āre -āvī -ātum (dis in micāre; švigati z mečem)

1. bojevati se, biti se, boriti se, vojskovati se: d. tuto C., proelio C., in acie C. ali acie cum hoste L. v bitki na planem, in terra N. na kopnem, cum aliquo in campo Corn., armis C., Iust., armis fuit dimicandum Ci., cum quibus armis erat dimicandum N., d. equitatu vel peditatu N., exiguis copiis N., navibus Auct. b. Alx., adversus aliquem N., Iust., cum aliquo contra aliquem Eutr., an Dolabella pro te in Hispania dimicaret? Ci. ep., d. pro patria Ci., pro patria ferro L., pro aris ac focis L., pro imperio Cu., pro absente duce Vell., cum Latinis de imperio dimicabatur Ci., d. de summā imperii N. za vladarstvo, de summa rerum Vell., de tectis moenibusque L., ex turre Cu., inter sese Plin., in mortem Vell. na smrt, d. ad citharam, ad tibias M.; z acc.: d. aciem Col.; z neživim subj.: leonum feritas inter se non dimicat Plin.

2. pren. boriti se, poganjati se, pehati se, naprezati se za kaj: omni ratione erit dimicandum, ut … Ci., inter dimicantes competitores L., d. capitis causā Ci., de vita Ci., L., intueri potestis eos … reos de capite, de fama, de civitate, de fortunis, de liberis dimicantīs Ci., d. de sua potentia Ci., de fama dimicabat N. (pred sodiščem) za svoje dobro ime, d. de liberis L., de repulsa L. postaviti se v nevarnost, da bi bil zavrnjen; s samim abl.: ut in singulas horas capite dimices tuo L. da se od ure do ure izpostavljaš nevarnosti, da boš ob glavo; ad hanc iam lineam dimicabit nostra congressio Tert.

Opomba: Nenavaden inf. pf. dimicuisse O. (dīmicāvisse namreč ne gre v heksameter).

drstíti se -im se mrijestiti (mres-) se, bacati ikru, biti se, prporiti se: postrvi se že drstijo

ferrailler [-je] verbe intransitif biti se, bojevati se z mečem ali s sabljo, nespretno se mečevati; figuré, familier prepirati se

ikríti se -ím se mrijestiti se, mrestiti se, bacati ikru, biti se, prporiti se

izlúpati ìzlūpām
I.
1. pretepsti: izlupati koga na mrtvo ime
2. iztepsti, iztrkati: izlupati odijelo, ćilim
3. razbiti: izlupati posude
II. izlupati se biti se: klekne te se u prsi izlupa

pūgnō -āre -āvī -ātum (pūgnus)

1. boriti se s pestmi, boksati (se): luctando pugnandoque invictus Q.

2. boriti se, bíti se, bojevati se, vojskovati se, spopasti (spopadati) se: Ter., Luc. ap. Don., Auct. b. Afr., Auct. b. Hisp., Vell., Gell. idr., constanter ac non timide C., male S., L. nesrečno, neuspešno, contra (adv.) O., cominus Cu., cominus gladiis C., eminus fundis, sagittis C., eminus glande aut lapidibus S., manu O., de genu Sen. ph. kleče, ex equo Ci., L., in hostem S. idr., in frontem lateraque L. od spredaj in od strani (s čela in s strani) napasti, adversus aliquem N., L. epit., inter se cornibus Varr., cum aliquo C., Ci., pro aliquo C., Cu., pro commodis patriae Ci., de gloriā Cu., de loco Ter. za prostor, ad bestias Cypr. (pri zvereh =) proti zverem, z zvermi, pugnam pugnare Pl., Ci., L. biti (bojevati) boj, boriti (biti, bojevati) se; tako tudi pugnare proelium S. ali proelia H., bella pugnata V. prebojevane (izbojevane, dobojevane) vojne, pugnandi tempora O.; subst. pt. pr. pūgnantēs -ium, m bor(il)ec, voj(šč)ak, bojevnik, bojevalec, bojník: C., Cu.

2. metaf.
a) boriti se, prepirati se, prerekati se, prekarjati se, biti v sporu (v svaji) s kom: pugnant materque sororque O., pugnant Stoici cum Peripateticis Ci., fortuna cum naturā pugnare videtur Ci., res cum re, ratio cum ratione pugnabat Ci., in eius animo metus cum cupiditate pugnat Ci., de diis immortalibus non magno opere pugnare Ci., sed ego tecum in eo non pugnabo, quominus, utrum velis, eligas Ci.; z ACI = v svojem prepiru (v svoji pravdi) trditi: Ci.; pesn. z dat. boriti se s kom, s čim, zoper koga, kaj, proti komu, čemu ugovarjati komu, upirati se, nasprotovati komu, čemu, zoperstaviti (zoperstavljati) se komu, čemu: ne cupias pugnare puellae Pr., placitone etiam pugnabis amori? V., equus pugnat habenis V., frigida pugnabant calidis, humentia siccis, mollia cum duris O.
b) nasprotovati (si), biti v nasprotju, biti v navzkrižju, biti nav(z)križ s kom, čim: secum Ci., mea cum pugnat sententia secum H., pugnat diu sententia secum O., pugnantia loqui Ci.
c) boriti se za kaj, gnati se za čim, poganjati se za čim, stremeti za čim, hlepeti za čim, delati na čem, siliti k čemu, truditi se za kaj, prizadevati si za kaj, težiti za čim; z inf.: Lucan., Lucr., Sil., Cl. idr., pugnat evincere somnos O., se attollere O.; z ACI: pugnabat se tunicā tegi O.; s finalnim stavkom: L. idr., hoc solum pugnatur, ut ad praedam damnatio Roscii accedat Ci., id ne impetremus, pugnabis Ci., quoque minus venias, invita pugnat hiems O.; pesn.: pugno in mea vulnera O. prizadevam si, da se sam ranim.

pujar zatikati se (v govorjenju, delovanju); boriti se, biti se; domače (na)kremžiti se

pujar con (ali contra) la adversidad boriti se proti zli usodi
pujar por conseguir su próposito vse sile napeti za dosego cilja

strike^*2 [stráik]

1. prehodni glagol
udariti, dati udarec (komu), zadeti; prizadeti, napasti (o bolezni); biti (uro); odbiti z udarcem, udarjati (na boben); kovati (denar, medalje); igrati (harfo itd.); začeti (pesem, muziko); prekiniti (delo)
navtika spustiti (jadro, zastavo); podreti (tabor, šotor); potegniti (črto), prečrtati; izravnati, razati; izgladiti; izkresati (ogenj), prižgati (vžigalico, luč); napolniti; zapičiti zob strupnik v (o kači); zabosti (nož itd.), harpunirati (kita); oddajati (toploto); naleteti na, zadeti ob; udariti v (o streli); napraviti vtis, pretresti, prizadcti (koga), pasti (komu) v oči, spraviti v začudenje, osupiti; pasti (komu) na parnet, (za)zdeti se (komu); menjati, odnesti (kulise)
ekonomija zaključiti (račun); nenadoma ali dramatično (kaj) izzvati
ameriško doseči, najti, odkriti
sleng prositi (for za)
zastarelo božati, (po)gladiti z roko

2. neprehodni glagol
udariti (against ob, on na, po)
udarjati, tolči, nameriti udarec (at proti)
razbijati; stavkati; biti se, boriti se (for za)
biti, tolči (srce), udariti (strela)
navtika, vojska spustiti belo zastavo
figurativno predati se; kreniti, iti, oditi (to proti)
nenadoma začeti prodirati, prebijati se (through skozi)
(svetloba, toplota); padati (on na)
širiti roke, plavati; vžgati se (vžigalica); držati se za podlago (školjka); pihati (veter); nasesti (ladja)
medicina izbruhniti (epidemija); ugrizniti, prijeti (o ribi)
figurativno pasti v oči, biti opozorljiv (nenavaden, čuden)
ameriško, vojska biti častniški sluga

struck by a stone zadet od kamna
to strike across the fields udariti jo čez polja
to strike an average izračunati povprečje
to strike all of a heap figurativno zbegati, presenetiti, osupiti
to strike a balance napraviti bilanco
to strike a ball out of court šport suniti žogo v out
to strike a bargain skleniti kupčijo; doseči sporazum
to strike s.o. blind (deaf, dumb) z udarcem koga oslepiti (oglušiti, onemiti)
to strike a blow zadati udarec
the blow struck me silly udarec me je omamil
without striking a blow brez boja
the cold struck into my marrow mraz mi je prodrl v mozeg
to strike s.o. dead figurativno pošteno osupiti koga
to strike s.o.'s eye pasti komu v oči
to strike s.o. in the face udariti koga po obrazu
to strike into fame postati slaven
to strike s.o.'s fancy ugajati, biti všeč komu
to strike fire out of a flint izkresati ogenj iz kresilnega kamna
to strike fish s potegom zatakniti trnek v ribji gobec
he struck his fist on the table udaril je s pestjo po mizi
to strike for freedom boriti se za svobodo
to strike one's flag spustiti zastavo, figurativno predati se
to strike (into) a gallop spustiti se v dir
to be struck in a girl sleng biti zatreskan v (neko) dekle
to strike ground (bottom) zadeti ob dno
to strike one's hand on the table udariti z roko po mizi
to strike hands zastarelo udariti v roko (v znak sporazuma)
the hour has struck ura je odbila
his hour has struck njegov čas je prišel
to strike for home udariti jo proti domu
it has just struck five pravkar je ura bila pet
how does it strike you? kako se vam zdi?
an idea struck him prišel je na (neko) misel
to strike upon a good idea priti na dobro idejo
to strike a light (a match) prižgati luč (vžigalico)
lightning struck the tree strela je udarila v drevo
to strike s.o.'s name in the newspaper naleteti na ime neke osebe v časopisu
to strike oil naleteti na nafto, figurativno imeti srečo, uspeti; obogateti
they were struck with panic polastila se jih je panika
it struck me as ridiculous zdelo se mi je smešno
to strike a plan skovati načrt
to strike to the right kreniti (po poti) na desno
to strike the right note zadeti pravilen ton
to strike root pognati korenino
to strike into a run spustiti se v tek
to strike the sands nasesti, obtičati na sipini
to strike sail spustiti, zviti jadro; priznati poraz
the ship struck to the pirates ladja se je predala gusarjem
to strike a snag sleng naleteti na nepričakovano težavo
to strike tents podreti šotore, tabor
to strike terror into s.o. navdati koga z grozo (s strahom)
to strike the track iti po sledi
to strike a track nenadoma naleteti na stezo
to strike with terror napolniti z grozo
town strikes mesto se preda
to strike a vein naleteti, odkriti žilo (rude)
what struck me was... kar me je osupilo, je bilo...
to strike at the root posekati korenino, figurativno udariti na najbolj občutljivo mesto
to strike work ustaviti delo, stavkati
the wind strikes cold veter ostro brije
strike while the iron is hot kuj železo, dokler je vročc

têpsti tepem, tepi -ite, tepel tepla
I.
1. udarati, biti, tući, batinati: s šibo tepsti koga; usoda me tepe
sudbina me bije; tuja vrata ga tepejo
obija tuđe pragove
2. mutiti: tepsti jajca
II. tepsti se
1. biti se, tući se, gušati se: tepsti se za dekleta
tući se za djevojku (dev-)
2. sukobljavati se: to se tepe s pametjo; barve se tepejo

tólči tolčem, tolci -ite, tolkel -kla (ou)
I.
1. tući, udarati, biti: vsi so toklli ubogega otroka; tolči sovražnika z artilerijo
2. tući, tucati: tolči orehe, sladkor v možnarju; tolči kamenje
3. lupati: srce glasno tolče; tolči z glavo ob zid
lupati glavom o zid; motor tolče; tolči s pestjo ob mizo
lupati šakom o sto
4. tolči smetano tući vrhnje, praviti snijeg, pjenu od bjelanceta
5. tolči revščino boriti se sa siromaštinom, kuburiti
6. tolči nemščino natucati njemački
II. tolči se
1. biti se, boriti se: tolči se s sovražniki
2. probijati se: tolči se skozi življenje

tȕcati -ām
I.
1. tolči, drobiti: tucati kamen, šećer, kafu, kavu, buhe, vaši, uši
2. trkati: tiho tucati na vratima
3. ekspr. tolči, mučiti: mrcvariće me, tucaće me, a ja bih više voleo da stanem pred preki sud
4. prijemati: ribar netremice gleda onaj komad tunje što se dotiče mora. Tucaju (ribe); reče polako
II. tucati se
1. biti se
2. tolci se: tucati se glavom o zid
3. bosti se: tucati se rogovima
4. trkati se: ovnovi se tucaju; o Uskrsu tucati se šarenim jajima

túći túčēm, oni túkū, túci, túcijāh -āše in túčāh -āše, túkoh tûče túkosmo, tûkao túkla, túčen -a
I.
1. tolči: tući so, kavu, kafu u havanu, koga pesnicom po ledima; grad je pola sata tukao polja i vinograde; kiša je tukla po prozorima; more tuče talasima o obalu
2. biti: sat tuče podne; konj tuče zadnjim nogama
3. tolči, premagati: tući neprijatelja
4. premagovati, biti močnejši: kraljica tuče u svim pravcima (šah)
5. tolči, udarjati: tući na vrata, na prozor
6. klati, ubijati: tući svinje, ribu
7. tolči, streljati: naš mitraljezac tukao je pravo u neprijateljski rov
8. tolči, treti: tući orahe
9. skopiti, kastrirati: tući ždrijepca, bika
10. žuljiti, tiščati: tvrde cipele tukle su mi noge ne manje od kamenja
11. udarjati: cigani tuku u cimbale; njena ruka tuče po klaviru
12. biti plat zvona: zvono na požar tuče
13. tolci, utripati, biti: sam čuje kako mu tuče srce
14. tolči: tući lan, kudjelju
15. tući žicu po ovinkih skušati kaj dobiti, izmoledovati; tući koga kao vola u kupusu neusmiljeno pretepati koga; tući rekord; tuče mi srce za kim srce mi bije za kom, hrepenim po kom
II. tući se
1. tolči se: oni se tuku pesnicama
2. biti se: tući s neprijateljem u dvoboju
3. bojevati se, biti se: tući se na život i smrt; tući se iz pušaka streljati se; tući se uskršnjim jajima trkati se s pirhi; tući se po svijetu, po svetu potikati se po svetu

биться biti se; ubijati se s čim, zaganjati se ob 'kaj, butati se, otepati se, udarjati ob kaj; mučiti se;
биться об заклад staviti;
у меня сердце бьётся srce mi utriplje;
птица бьётся в сетях ptica se oteplje v mreži;
б. в истерике imeti histeričen napad;
б. как рыба об лёд zaman se mučiti

afflīctō (adflīctō) -āre -āvī -ātum (frequ. in intens. glag. afflīgere, adflīgere)

1. udarjati, biti ob (na) kaj, refl. se adflīctāre = biti se, tolči se na prsi (v znak žalosti): mulieres... adflictare sese, manus supplices ad caelum tendere S., (Piso)... semet adflictando... seditionem coeptabat T.; occ. (z udarjanjem) poškodovati, pokvariti, grdo zdelati: naves tempestas afflictabat C., quod rursus minuente aestu naves in vadis afflictarentur C., ut tempestate adversa vehementique vento ita afflictaretur Auct. b. Hisp.

2. pren. koga zdelati, tlačiti, stiskati, zatirati, mučiti, (o nesrečah) zadeti: vulneribus equites equosque T., Italiam luxuriā saevitiāque T., ne XIV legio... adflictaret Batavos T.; večinoma pass.: adflictantur coloniae Ci., turpius adflictatur res publ. Ci., gravius atque atrocius quam bello adflictari T., morbo adflictari Ci., L., T., Suet., foedo adflictari amore Lucr.; refl. in med. delati si težave in skrbi, giniti, propadati, žalostiti se: adflicter miser Pl., ne te adflictes Ter., cum Alcibiades se adflictaret Ci., adflictari lamentarique Ci.

battuō (bātuō) -ere (kelt.) biti, tolči, butati, udarjati; z acc.: latera sculponeis Naev. fr., alicui os sculponeis Pl., ulcera Plin. s tolčenjem omehčati, medicamen Marc. (s)tolči, zdrobiti, fabam Don. izpha(va)ti; abs. = biti se, tolči se: Fr., pugnatoriis armis Suet.; v sramotilnem pomenu: Ci. ep.

búsati se bûsām se, bȕsati se -ām se
1. biti se na prsa, trkati se na prsa: žalostna majka busala se na njegovu grobu; busati se u grudi
2. košatiti se, postavljati se, bahati se

plangō -ere, planxī, planctum (indoev. kor. *plāg-, *plēg- (*plĕg-), *plāk- (*plăk-) biti, tolči, udarjati; prim. gr. πλάζω udarjam, bijem, tolčem [iz *πλαγγi̯ω], fut. πλάγξω, aor. pass. ἐπλάγχϑην, πλήσσω [iz *πλάκi̯ω], πλήγνῡμι udarjam, bijem, tolčem, πληγή = dor. πλαγά udar(ec), πλῆκτρον plektron (= tŕzalica), lat. plāga, plēctere, du-plex [= gr. δίπλαξ], sl. plakati po prsih se biti, jokati, tarnati, lit. plakù, plàkti tepem, tolčem, bijem, udarjam, got. flōkan biti se, žalovati, stvnem. fluoh, fluohhōn = nem. Fluch kletev, fluchen preklinjati, stvnem. flagarōn leteti naokrog, nem. flaga nenaden napad)

1. biti, tolči, udariti (udarjati): Petr. idr., plangebant aliae proceris tympana palmis Cat., fluctus plangentes saxa Lucr., moriens plangit humum O., plangit moribundus vertice terram O., quanto planguntur litora fluctu O., litora plangunt (sc. austri et imber) V.; abs.: en quantum resonat plangentibus alis armiger ad pastus rediens Iovis! Sil.; med.: utque suum laqueis, quos callidus abdidit auceps, crus ubi commisit volucris sensitque teneri, plangitur O. udarja (tolče, maha) s krili.

2. poseb. biti (tolči) se (po prsih, rokah, stegnih, kolku itd.) v znak žalovanja = žalovati: caput feriebas, femina plangebas Ci. fr., agmina plangentia V., precor, ut plangas pectora Pr., abscissa planxi mea pectora veste O., pectora palmis plangere O., planxit … suos furibunda lacertos O., femur O., planxerunt Dryades: plangentibus adsonat Echo O., lamentari et plangere Suet., quas neque lugeri neque plangi fas est T., plangebant ubera Ap., gemitus plangentium Iust.; med.: dum … volunt plangi, per bracchia mota levatae aere pendebant O., scissaeque capillos planguntur matres Calydonides Eueninae O.

3. trans. plangere aliquem (aliquid) hrupno, glasno žalovati, tarnati za kom (čim), objokovati koga (kaj): damna Stat., Memphiten bovem (= Apim) Tib.

Opomba: Fut. po 2. konjugaciji plangebitis: Vulg., It.; plangebunt: It.