Franja

basati (bašem) nabasati
basati se sich [vollstopfen] voll stopfen (z mit), mampfen (etwas), stopfen (etwas)

bàsati -ām ekspr. bloditi, tavati, potikati se: basati cijeli dan po šumi

básati to stuff; to cram; to fill; to load

básati se (jesti) to stuff oneself, to cram oneself

básati bourrer, remplir, charger (à balle, à boulet) ; figurativno avoir des embarras d'argent, être pressé par le temps

basati se (v avtobusu) se pousser, (s hrano) se bourrer

básati (bášem)

A) imperf.

1. (tlačiti) caricare (la pipa)

2. voj. caricare (il fucile)

3. impers. pog. (biti v stiski za denar, čas) essere a corto di quattrini; avere poco tempo:
proti koncu meseca me zmeraj baše verso la fine del mese sono sempre a corto di quattrini
zdaj se obirate, potem pa vas bo basalo adesso ve la prendete comoda, poi vi mancherà il tempo

B) básati se (bášem se) imperf. refl. pog.

1. (riniti se) pigiarsi

2. (pohlepno jesti) ingozzare, rimpinzarsi

básati bašem i basam
I.
1. nabijati, puniti: basati puško, pipo
2. trpati: basati si jabolka v žepe
3. ob koncu meseca ga baše
pri kraju mjeseca (me-) je u teškoj situaciji
II. basati se
1. halapljivo jesti
2. gurati se: basati se v avtobus

básati

basati v meter in (ali dentro de); llenar; (puško) cargar

básati -šem nedov. a ticsi, a îndesa; a umple

bulge² [bʌldž] neprehodni glagol & prehodni glagol
bočiti se, nabrekniti; (na)basati; (po)pačiti, pačiti se; napihniti (se)

gúrati gûrām
I.
1. porivati, tiščati: on gura i gura, ali ništa ne izgura; gurati kola
2. suvati, porivati: što me guraš?
3. odrivati: ne guraj me od sebe
4. riniti: njihova neodgovorna vlada gura zemlju u rat; bez koristi guramo naprijed po ovakvoj noći; gurati koga u grob; gurani vlak, voz rinjeni vlak, z lokomotivo zadaj
5. basati: gurati nešto u torbu
6. vsiljevati: gurati komu nešto pod nos
II. gurati se
1. prerivati se: neću se gurati u ovoj gomili
2. riniti se: gurati se k tuđoj zdjeli, zdeli
3. riniti se: gurati se kroz život, iz razreda u razred

re-ferciō -īre -fersī -fertum (re in farcīre) polniti, napolniti (napolnjevati), (na)basati, (na)tlačiti, nabi(ja)ti, natrpati (natrpavati), (na)mašiti, zamašiti (zamaševati), (na)phati, (na)kopičiti, natrkati, natrcati: corporibus civium cloacas Ci., horrea Plin. iun., ipse cibo plurimo referciebatur Lamp. se je (na)basal; pesn.: aliquem donis opimis refercire Sil. v obilju darovati, „preobiliti“; metaf.: aures sermonibus refercire Ci., quae Crassus peranguste refersit in oratione sua Ci. kar je nakopičil. — Od tod adj. pt. pf. refertus 3 napolnjen, nabasan, natlačen, natrpan, natrcan, poln; abs.: Asia referta Ci., agri referti T., aerarium refertius Ci.; z abl.: insula divitiis referta Ci., navis praedā referta Ci.; z gen.: referta Gallia negotiatorum est Ci., mare refertum praedonum Ci.; z de: cur de prooemiis … referti essent eorum libri Ci.

rimpinzare

A) v. tr. (pres. rimpinzo) tlačiti, basati

B) ➞ rimpinzarsi v. rifl. (pres. mi rimpinzo) basati se s hrano

sabūrrō -āre (-āvī) -ātum (saburra)

1. obtežiti (obteževati) z balastom (s pritežjem), obložiti (oblagati) z balastom (z obtežitvijo, s pritežjem): sese arenā PLIN.

2. metaf. z jedjo in pijačo (na)basati, napolniti (napolnjevati), naložiti (nalagati), založiti (zalagati): ubi saburratae sumus PL. = nasičene, vino saburrati ARN. (o pijanih ljudeh) obloženi, napolnjeni = pijani.

2. napolniti (napolnjevati) z vonjem: paradisiaci horti odoramenta saburrans VEN.

stīpō -āre -āvī -ātum (indoev. kor. *sti̯ā(i)-, *stei̯ā- trans. (z)gostiti, intr. zgostiti se, otrdeti, okoreti; prim. skr. stíyā stoječa voda, styā́yate strjuje se, postaja trd, stīmáḥ lenoben, počasen, styānaḥ, prastīmaḥ zgoščen, pogost, nakopičen, viṣṭīmín- zgoščajoč se, gr. στία, στῖος kamenček, πολυστῖος kamnit, στέᾱρ -ᾱτος maščoba, mast, loj, testo, στίλη kaplja, στῖφος kup, kopica, gosta množica, στίβη slana, στίβος utrjena, uhojena pot, στιβαρός, στιπτός steptan, στοιβή zamašitev, zatrpanje, στείβω zgoščam, teptam, στιφρός tesen, gost, trden, utrjen, močan, lat. stīria, stīricidium, stīlla, stīpes, stĭps, stipula, stipulus, stipulārī, lit. stimpù, stìpti strditi se, otrdeti, okrepneti, stiprùs močen (močan), krepek (krepak), silen, got. stains = stvnem. stein = nem. Stein kamen, srednjevisokonem. stīf, stëft = nem. steif, Stift; prim. tudi sl. stena in steblo)

1. (z)gnesti, nagnesti (nagnetati), (s)tlačiti, natlačiti, stisniti (stiskati), (na)basati, (z)gostiti, (na)gatiti, (na)trpati, (na)pakirati, napolniti (napolnjevati), (na)grmaditi, (na)kopičiti: Plin. idr., maiorem numerum (sc. assium) in aliqua cella Varr., Graeci stipati, quini in lectulis Ci., in arto stipatae erant naves L. na tesnem nagnetene, velut stipata phalanx L., hos arto stipata theatro spectat Roma H. na tesno nagneten (natlačen), eum stipata tegebat turba V., fratrum stipata cohors V., materies stipata Lucr., acies densis stipata catervis Lucan., stipare calathos prunis Col. poet., nucem sulphure et igni Fl., calceum multiformem Tert. z vso nogo polniti = visok čevelj nositi; pesn.
a) nakopičiti (nakopičevati): stipatque carinis ingens argentum V., (apes) mella stipant V.
b) stipare Platonem Menandro H. Platona pridružiti Menandru = Platonove spise zložiti (spakirati) skupaj z Menandrovimi; med.: cuncta stipantur saecula cursu Cl. se gnetejo; occ. kak kraj, na kakem kraju nagnesti (nagnetati), napolniti (napolnjevati): tribunal Plin. iun., stipant graves equi recessus Danai Petr. poet., multo patrum stipatur curia coetu Sil., aditus et tectum omne fartim stipaverant Ap.; pt. pf. stīpātus 3 poln česa, napolnjen s čim: curia cum patribus fuerit stipata O., pontes calonibus et impedimentis stipati Suet.

2. gnesti se okoli koga, koga kupoma (trumoma, tolpoma, množično) obkoliti (obkoljevati), obkrožiti (obkrožati), obda(ja)ti, obsuti (obsipati, obsipavati), v velikem številu (po)spremiti (spremljati): Varr. ap. Gell., Plin. iun., Amm., Cl. idr., qui senatum stiparit armis Ci., qui stipatus semper sicariis, saeptus armatis, munitus indicibus fuit Ci., Catilinam … stipatum choro iuventutis (sc. videbant) Ci., stipatus lictoribus Ci., stipati gregibus amicorum Ci. ep., stipatus agmine armatorum in forum inrupit L., cum amicorum tum satellitum turbā stipante L., magnā iuvenum stipante catervā V., comitum turbā est stipata (sc. Diana) suarum O., huc epulae ditesque tori coetusque ministrum stipantur Stat., iuventus prosequitur stipatque ducem Val. Fl. Od tod adj. pt. pf. stīpātus 3 obkoljen, obkrožen, obdan: ab omni ordine, sexu, aetate stipatissimus Sid.

напихивать, напихать (na)tlačiti, (na)basati, nažokati

пичкать basati, tipati

imbuzzare, imbuzzarsi v. tr., v. rifl. (pres. /mi/ imbuzzo) toskansko basati (se) s hrano; žreti, nažreti se

impinzare

A) v. tr. (pres. impinzo) (rimpinzare) basati s hrano; pren. napolniti, natlačiti; prenatrpati:
impinzare la testa di dati napolniti glavo s podatki

B) ➞ impinzarsi v. rifl. (pres. mi impinzo) basati se s hrano

intrippare

A) v. tr. (pres. intrippo) pog. basati s hrano

B) ➞ intripparsi v. rifl. (pres. mi intrippo) basati se s hrano; goltati

mampfen intransitiv žvečiti s polnimi usti; tlačiti se; etwas basati se z; figurativ zu mampfen haben imeti za pod zob