Franja

žrd ženski spol (-i …) der Wiesbaum

žrd samostalnik
(lesen drog) ▸ nyomórúd [farúd]

žŕd side beam or pole on a hay wagon

žŕd (na senenem vozu) arbre moški spol (pour serrer le foin sur la voiture)

žŕd (-í) f agr. ramo robusto (per assicurare il carico di fieno, legname ecc.)

žŕd -i ž motka koja se stavlja ozgo po sijenu da se ono čvrsto pritisne kad se vozi: z -jo privezati; dolg in suh ko žrd

žŕd adrales m pl

adrales moški spol množina žrd

carro de adrales lojtrnik, lojtrski voz

čàtlōv -òva m (madž. csatló) drog, žrd, ki se počez pritrdi na lojtrnice, ko vozijo snopje s polja ali seno s travnika

gôl gȍli ž, mest. na gòli drog, žrd: golju se sijeno na kolima odozgo pritisne

lȅmēz m drog, žrd, s katero pritrde v kopi, kopici seno, slamo, da veter ne raznaša kopice

pȁuzina ž
1. drog: nasloniti se na topolovu -u
2. žrd: pauzina za pritiskivanje sijena na kolima

Wiesbaum, der, žrd

žȓt žȓti ž, žȓt žȓta m, žȓd žȓdi ž dial. žrd: dugačak kao žrt

arx arcis, f (arcēre)

1. utrjen vrh, grad, trdnjava: arx oppidi (Thebarum), quae Cadmea nominatur N., minora castella... castelli atque arcis locum obtinebant C., Ianiculum quoque adiectum..., ne quando arx hostium esset L., occupat collem imminentem urbi (Larissam eam arcem vocant) L. V Rimu je arx jugovzhodni vrh Kapitolijskega griča (kjer stoji zdaj cerkev Sta. Maria in Aracelli), pa tudi ves grič z gradom in Kapitolijem vred: vobis (patria) arcem et Capitolium commendat Ci., cum in arce augurium augures acturi essent Ci., ne quis patricius in arce aut in Capitolio habitaret L., arx Romana L., Capitolina L. ali Capitolii T. ali Tarpeia V. ali arces Tarpeiae O. = Kapitolij. Pogosto je arx (= ἄκρα, ἀκρόπολις) nasprotje mestu, ki stoji okoli kakega gradu, grad = višegrad, utrjeno gornje mesto: cum Tarento amisso arcem tamen Livius retinuisset Ci., non est (hoc opus), ut in arce (= na atenski Akropoli) poni possit, quasi illa Minerva Phidiae Ci., arx (Corinthi) inter omnia in immanem altitudinem edita Ci., arcem sacerdotibus... tradunt, reliquum oppidum relinquunt N., potitus est urbis Syracusarum, praeter arcem et insulam adiunctam oppido N.; pesn. met. mesto: Amphion Thebanae conditor arcis H.; v pl. (nam. sg.): beatae arces (= Korint) H., Romanae arces (= Arpi v Apuliji) O., exustae Phocidos arces (= Phocaea) Lucan.; preg.: dixisti me arcem facere e cloaca Ci. iz komarja konja, iz betva žrd, iz miši slona delati.

2. sinekdoha vrh (gore), višava, brežina, brdo, grič, hrib: Roma septem una sibi muro circumdedit arces V., Rhodopeiae, Riphaeae arces V., Iuppiter sacras iaculatus arces H. gore s svetišči, Parnassi constitit arce O., inexpertae arces (= Alpe) Sil.; pren.
a) vrh, poseb. nebeška višava: caeli quibus adnuis arcem V., quae pater ut vidit summa Saturnius arce O., sideream mundi qui temperat arcem O.; v pl. nebo: aetheriae arces O., hac arte Pollux arces attigit igneas H.
b) vrh nasploh, končina, konica: corporis Sen. tr., alta capitis arx Cl., galeae corusca arx Stat.
c) vrhunec, višek: nondum arcem attigit iuris Lucan. vrhunca najvišje oblasti, arx eloquentiae Q., T., celsā mentis ab arce despicis errantes Stat., quae te via... ad summas laudum perduxerit arces Sil.

3. pren.
a) grad = bran, zaklon, pribežališče, zavetišče: templum illud fuit te consule arx civium perditorum, receptaculum veterum Catilinae militum Ci., hic locus (= forum) est... unus, quo perfugiant: hic portus, haec arx, haec ara sociorum Ci., cis Iberum castra Romana esse, arcem tutam perfugiumque novas volentibus res L.; met.: munite communem arcem bonorum, obstruite perfugium improborum Ci., ipsam arcem finitimorum, Campanos, adorti L., consulatum superesse plebeis: eam esse arcem libertatis, id columen L., tribunicium auxilium et provocatio, duae arces libertatis L.
b) branik, branišče, glavna orožarna, glavna opora, poglavitno mesto, središče: arcem regni Zamam statuit oppugnare S., ad caput arcemque regni Pergamum ducit oppugnandum L. glavni branik, quod Gentius eam (Scodram) sibi ceperat velut regni totius arcem L., quae visa species... arcem eam (= Capitolium) imperii atque caput rerum portendebat L., ubi Hannibal sit, ibi caput atque arcem totius belli esse L., arcem Stoicorum defendis Ci. glavni branik = glavno dokazilo, num potui magis in arcem illius causae invadere? Ci. ep. v glavno postojanko nasprotne stranke.
c) vladarjeva palača, prestolno mesto, prestolnica, stolica: intus Bizye arx regum Thraciae Plin., iniqua ex arce dominatio Tert. palačno vladarstvo; od tod poglavitno mesto, stolica vladarstva, zlasti samovladarstva (tiranije): arcem Syracusis, quam munierat Dionysius ad urbem obsidendam, a fundamentis disiecit; cetera tyrannidis propugnacula demolitus est N., in arce an domi Q.; met. vladarstvo, tiranija, prestol: cupidi arcium Sen. tr., evertit arces respectus honesti Lucan.

dólg, -a, -o long, grand, haut

dolgo longtemps
že dolgo depuis longtemps
hiša je 12 m dolga la maison a 12 m de long(ueur) (ali est longue de 12 m, a une longueur de 12 m)
že dolgo mi ni pisal il ne m'a pas écrit de(puis) longtemps; il a été longtemps sans m'écrire
dolgo ga ni il tarde à venir, il se fait attendre
kako dolgo se že učite francoščino? combien de temps y a-t-il que vous apprenez le français?, depuis quand (ali combien de temps) apprenez-vous le français?
ne bo več dolgo živel il n'ira plus loin, il ne vivra plus longtemps
poznava se že dolgo nous nous connaissons depuis longtemps (ali de longue date); il y a beau temps (ali bien longtemps) que nous nous connaissons
po dolgem pasti tomber de tout son long (ali de son haut, de toute sa hauteur)
na dolgo in na široko longuement, tout au (du) long, en détail, de façon détaillée; en long et en large, de long en large
imeti dolge prste avoir les doigts crochus
dolg ko prekla, žrd une grande perche, un échalas
dolgi valovi grandes ondes
dolgi lasje, kratka pamet longs cheveux, courte cervelle

plezálen d'escalade, grimpeur

plezalni čevelj chaussure ženski spol (ali bottine ženski spol) de grimpeur
plezalna tehnika technique ženski spol de l'escalade (d'un rocher, d'une montagne)
plezalna tura escalade ženski spol
plezalna vrv corde ženski spol d'alpinisme, (v telovadnici) corde ženski spol lisse
plezalna žrd perche ženski spol (ali mât moški spol) à grimper

rīvus -ī, m (iz *rei-u̯os; indoev. kor. *rei̯(H)- teči; prim. skr. riṇā́ti, rínvati pustiti, da teče, pušča, rītíḥ tok, tek, črta, rayaḥ tok, tek, naglica, silovitost, gr. ὀρίνω spravim v gibanje, razdražim, sl. reka, roj, rojiti, starejše izroj izliv semena, naroj = naval, sroj = stek, gal. Rēnos)

1. rečica, potok: Ci., C., T., Lucr. idr., purae rivus aquae H.; pri V.
a) nom.: tenuis fugiens per gramina rivos;
b) acc.: propter aquae rivom; preg.: e rivo flumina magna facere O. iz komarja narediti konja (velbloda), iz betve narediti žrd, iz muhe narediti slona; metaf. potok, tok, reka, množica: Lucr., Plin. idr., sudor fluit rivis V., rivus lacrimarum O., sanguinis ille vomens rivos V., rivis currentia vina V., si te liquidus fortunae rivus inauret H. ko bi izlila Fortuna nate potok čistega zlata.

2. vodni žleb, ráka, jarek, prekop, kanal: Pomp. fr., Icti. idr., claudite iam rivos, pueri, sat prata biberunt V., rivos ducere O., deducere V.; occ.
a) odvódnik, odvodni kanal, odvodni jašek, jašek za odvodnjavanje: effodere rivos T.
b) žleb, žlebina, cev vodovoda: Vitr., Front.