Franja

šopíriti (-im)

A) imperf. fare la ruota (pavone, tacchino)

B) šopíriti se (-im se) imperf. refl.

1. arruffare (le penne); ringalluzzirsi, pavoneggiarsi (tudi ekst.); vantarsi, gloriarsi, darsi arie

2. pren. spiccare, dominare

3. fare il prepotente, il gradasso; spadroneggiare:
tukaj se šopiriš, doma si pa ponižen qui fai il prepotente, a casa te ne stai mogio mogio

šopíriti -im
I. kostriješiti, kostrešiti, rogušiti: šopiriti dlako, perje, rep
II. šopiriti se
1. kostriješiti se, rogušiti se
2. šepuriti se, kočoperiti se: šopiriti se s čim, v stanovanju
šepuriti se čime, u stanu; petelin se šopiri na dvorišču

šopiri|ti se (-m se) sich aufplustern, großtun, sich großtun (s/z mit)

šopíriti se to strut, to swagger, to swank; to give oneself airs, to put on airs; (figurativno) to show off one's finery

šopíriti se kot pav to strut like a peacock

šopíriti se se pavaner, parader, plastronner, se rengorger, fanfaronner, faire l'important (ali le fanfaron, le malin) , se donner de grands airs, bomber la poitrine (ali le torse)

šopíriti se jactarse; fanfarronear; fachendear; darse tono (ali importancia) ; darse aires de gran señor (ozir. señora)

šopíriti se -im se nedov., бундю́читися -чуся недок.

šopíriti se -im se nedov. a se umfla în pene, a se îngâmfa

šopiriti se kot pav frazem
izraža negativen odnos (biti nadut, vzvišen) ▸ pöffeszkedik, mint a páva
Nekateri fantje nastopajo zelo agresivno ali pa se šopirijo kot pavi. ▸ Néhány fiú nagyon agresszívan lép fel, vagy úgy pöffeszkedik, mint a páva.
Sopomenke: hoditi kot pav, nositi se kot pav

bounce¹ [bauns]

1. neprehodni glagol
poskočiti, odbi(ja)ti se, premetavati se (into)
pripoditi se (out of)
planiti iz (about)
poskakovati
figurativno šopiriti, bahati se

2. prehodni glagol
prisiliti, pripraviti koga do česa
ameriško, sleng spoditi, odkloniti

flaunt² [flɔ:nt]

1. neprehodni glagol
napihovati se; šopiriti, košatiti, razkazovati se

2. prehodni glagol
mahedrati, mahati; razkazovati
ameriško zasmehovati, zaničevalno ravnati

bániti se bânīm se ekspr. šopiriti se: gdje se sila bani, tamo ljubav ne kraljuje

bȅčiti se -īm se
1. šopiriti se, košatiti se: kad je konj lijepo iskićen, sve se ponosi i beči
2. hvaliti se, hvaličiti se, bahati se, postavljati se: oni sjede po kavanama i beče se jedan pred drugim raznim nijansama časti i ugleda

bòčiti -īm
I. bočiti: bočiti prsa
II. bočiti se
1. bojevati se: hoće da se boči s Turcima
2. ekspr. dajati se, lasati se: bočiti se s profesorima
3. upreti se z rokami v boke: žene se bočile pred kućama i gledale
4. košatiti se, šopiriti se, postavljati se, delati se važnega: boči se kao da je pašu posjekao
5. ekspr. dajati se, mučiti se: otac je umro, a majka se boči sa sitnom dječicom

cock² [kɔk]

1. prehodni glagol (up)
pokonci postaviti; (klobuk) na stran pomakniti; napeti petelina na puški

2. neprehodni glagol
šopiriti se

to cock one's ears z ušesi striči, prisluhniti
to cock one's eye at s.o. namigniti komu
ameriško, pogovorno to go off half cocked prenagliti se
knocked into a cocked hat onemel, osupel; popolnoma premagan
to cock one's nose nos vihati
to cock a snook osle kazati

fastīdiō -īre -īvī -ītum (fastidium) čutiti gnus, gnusiti se, gabiti se, biti zoprno, mrzeti komu kaj, priskuti se, z mržnjo zavreči (zavračati), — zameta(va)ti, zaničevati

1. fizično: Varr., Pl., Sen. ph., num esuriens fastidis omnia praeter pavonem rhombumque? H., f. olus, poculum H.

2. pren.
a) Pl., Luc. Q., Iust., non fastidivit eius amicitiam Ci., in recte factis fastidiunt Ci. so izbirčni, nisi quae defuncta videt, fastidit et odit H., eius preces L., fastidita verba O., non fastiditus si tibi, lector ero O. če ti ne bom nevšečen, f. nos, eorum mores Cu.; z inf.: nec mortis spectator esse fastidis Val. Max., f. legere Ph., discere Cu., admittere Petr. praestare hanc curam Q.; z ACI: est aliquis, qui se inspici, aestimari fastidiat L., plebs primo coeperat fastidire munus vulgatum esse L. ljudstvu ni bilo več všeč, da … ; pt. pf. fastīdītus 3 kot dep. (torej z act. pomenom): ne me putes studia fastiditum Petr.
b) šopiriti se, napihovati se: gloriosus fastidit Pl., vide ut fastidit simia Pl.

gasconner [-kɔne] verbe intransitif govoriti po gaskonjsko; figuré bahati se, širokoustiti se, šopiriti se

gízdati gîzdām, gȉzdati -ām
I. gizdati, lišpati
II. gizdati se
1. gizdati se, lišpati se
2. gizdati se, šopiriti se: gizdati se tuđim novcem

glōrior -ārī -ātus sum (glōria) bahati se, ponašati se, hvaliti se, košatiti se, šopiriti se, (široko)ustiti se; abs.: tu ipse mihi gloriari videbare CI., ut tute gloriari solebas CI., defendendi haec causa, non gloriandi eloquor CI., haud negatura, immo etiam gloriatura SUET. Določila: kako? z adv., z abl. modi ali adv. abl.: gl. insolenter CI., C., nimis C., aperte Q., iure CI., quomodo ipse gloriari solet CI., falso gl. AP.; pri (pred) kom?: licet enim mihi apud te gloriari CI., dicitur ... glorians apud suos Pompeius dixisse C.; med kom?: inter suos gl. C., IUST.; proti komu?: ut tu ad amicos tuos gloriaris CI., sed ne adversus te quidem gloriabor L.; ob (pri) čem?: in victoria vel ignavis gloriari licet S., in nostro conspectu gloriari AUCT. B. ALX. pred našimi očmi, vpričo nas. Na vprašanje s čim (s kom)? z abl.: gl. laudatione, legibus, eodem materno genere, nominibus veterum CI., suā victoriā C., vitiis solis T., iisdem amicis PLIN. IUN., Aegyptus alendis augendisque seminibus ita gloriata est, ut ... PLIN. IUN. se je z rastjo in rodovitnostjo svojih setev tako ponašal; z dvojnim abl.: socero quoque glorior illo O. ponašam se z njim tudi kot s svojim tastom, s ponosom ga imenujem tudi svojega tasta; s praep. in abl.: de M. Catone gl. CI., de tuis divitiis intolerantissime gloriaris CI., in virtute recte gloriamur CI. v kreposti iščemo ... slave, krepost si ... štejemo v čast, cupiditas gloriandi de me L.; z gen.: adoriae plenae gloriarer AP.; z acc., toda klas. le z acc. pron. n.: vellem equidem idem posse (po drugih possem) gloriari, quod Cyrus CI. prav s tem, ut de me ipso aliquid more senum glorier CI., in eum haec (s tem) gloriantem impetum facit L.; redko in poklas. tudi s kakim drugim obj.: gl. rem ineptam VOP.; z dvojnim acc.: victorem Pacorum Romanorum gl. IUST. zelo se ponašati s Pakorom kot premagalcem Rimljanov, povelič(ev)ati Pakora kot premagalca Rimlj.; z ACI: TER., CELS., Q., IUST., se similem esse Catilinae gloriatur CI., cum Asselus omnes provincias se peragrasse gloriaretur CI., in eo multum ... gloriari solent, se ... nihil ... didicisse umquam CI. imajo v navadi zelo si šteti v čast, da ..., seque alterum fore Sullam ... gloriatur C., quod ... adversarii gloriarentur L., Lentulum et C. Marcellum consules creatos HIRT., non ego secundis rebus nostris gloriabor duos consules ... ab nobis sub iugum missos L., gloriantis quamlibet mulierculam vincere mollitiā H. ki se sme ponašati; z odvisnim vprašalnim stavkom: gloriatus est expergefactā e somno Caesoniā, quantum egisset, dum ea meridiaret SUET. – V pass. pomenu glōriandus 3 slave (pohvale) vreden: beata vita glorianda et praedicanda CI., nec in misera vita quidquam est praedicabile aut gloriandum CI., tamquam ... inhonesta glorianda (sint) AUG.

Opomba: V pozni lat. tudi segloriari = gloriari: IUL. VAL.

górditi se gôrdīm se
1. šopiriti se, napihovati se: ne gordi se, tvoje misli nisu samo tvoje, one u drugima žive
2. ponašati se: gorditi se čime