Franja

Zadetki iskanja

  • môrski (-a -o) adj. di, del mare; marittimo; marino; knjiž. equoreo:
    morske rastline, ribe piante marine, pesci di mare

    1.
    morska obala costa marina
    morska sol sale marino
    morsko letovišče località marittima di villeggiatura
    morska bolezen mal di mare; med. naupatia
    mitol. morska deklica sirena
    morska gladina superficie del mare
    morska ožina stretto (di mare), braccio di mare
    morska usedlina sedimento marino
    meteor. morski dim foschia
    morski preliv (morska vrata) stretto marino
    morski razbojnik, ropar corsaro, pirata
    morski rokav braccio di mare
    morski tok corrente marina
    morski veter brezza di mare
    morska nimfa nereide, oceanina
    min. morska pena sepiolite, schiuma di mare
    mitol. morska pošast orca
    meteor. morska tromba tromba marina
    morska plovba navigazione marittima
    geogr. morski potres maremoto
    morski rokav gomito di mare
    morski vihar fortunale
    morski val flutto

    2. zool.
    morska kača serpente di mare (Lauticada colubrina)
    morske krave sireni (sing. -e) (Sirenia)
    morska lastovica dattilottero, rondine di mare (Dactylopus volitans)
    morske lilije crinoidi (sing. -e) (Crinoidea)
    morska vidra lontra marina
    morska zvezda stella di mare, asteria
    zool. morski golob aquila di mare, miliobate (Myliobatis aquila)
    morski ježek riccio di mare, echino
    morski konjiček ippocampo, cavalluccio marino (Hyppocampus guttulatus)
    morski lev leone marino, otaria (Otaria)
    morski list sogliola (Solea)
    morski medved callorino, foca orsina (Callorhinus alascanus)
    morski pajek pantopode (pl. -i) (Pantopoda)
    morski pes pescecane, squalo
    morski petelin cappone, gallinella imperiale
    morski prašiček porcellino d'India, cavia (Cavia cobaya)
    zool. morsko uho aliotide, orecchia di mare (Haliotis)
    morska igla aguglia (Belone belone)
    morska iskrnica nottiluca (Noctiluca)
    morska kljunačka pesce trombetta (Centriscus scolopax)
    morska kumara cetriolo di mare, oloturia (Holoturia)
    morska mačka gattuccio (Schyliorhinus canicula)
    morska pajkovica maia, grancevola (Maia squinado)
    morska papiga pulcinella di mare (Fratercula actica)
    morska papigica pesce pappagallo, scaro (Scrus cretensis)
    morska plošča passera di mare (Pleuronectes platessa)
    morska podgana re di aringhe, chimera (Chimaera)
    morska spaka rana pescatrice (Lophius piscatorius)
    morska sraka beccaccia di mare, ostralega (Haematopus ostralegus)
    morska svila bisso
    morska ščuka luccio di mare, sfirena (Sphyraena sphyraena)
    morska želva chelidra (Chelydra serpentina)
    morske šile singnatidi (sing. -e) (Syngnatidae)
    morski bič pastinaca (Dasyatis pastinaca)
    morski galeb mugnalaccio (Larus marinus)
    morski glavač scazzone, magnarone (Cottus gobio)
    morski kokot dattilottero, rondine (Dactylopterus volitans)
    morski lipan muggine
    morski mandelj mandorla di mare (Philine aperta)
    morski mesec pesce luna, ortagorisco (Mola mola)
    morski pegazi pegasiformi (sing. -e) (Pegasiformes)
    morski slon elefante marino (Mirounga leonina)
    morski somi squaliformi (sing. -e) (Squaliformes)
    morski vrag manta, razza cornuta (Manta birostris)
    morski zajci ciclotteridi (sing. -e) (Cyclopteridae)
    morski zmaj pesce ragno (Trachinus draco)
    morski zvezdogled pesce prete, pesce lucerna (Uranoscopus scaber)
    morsko šilo pesce ago (Syngnathus acus)

    3. bot.
    morska čebulica scilla marittima (Scilla)
    bot. morska trava zostera (Zostera marina)
    morska ločika lattuga di mare, ulva (Ulva lactuca)
    morski loč quercia marina (Fucus vesciculosus)
  • múha zoologija mouche ženski spol ; (muhavost) caprice moški spol , fantaisie ženski spol , lubie ženski spol ; (na puški) guidon moški spol , mire ženski spol

    konjska muha taon moški spol (des chevaux)
    mesarska muha mouche bleue (ali à viande)
    španska muha cantharide ženski spol, mouche d'Espagne
    na muho vzeti koga viser quelqu'un, avoir l'œil ouvert sur quelqu'un
    iz muhe delati slona faire d'une mouche un éléphant (ali d'un œuf un bœuf)
    ubiti, zadeti dve muhi na en mah faire d'une pierre deux coups, faire coup double
    v sili vrag muhe je faute de grives on mdnge des merles
  • múha zool mosca f ; (muhavost) capricho m

    muha na puški mira f
    mesarska muha moscarda f, mosca f de la carne
    španska muha cantárida f
    iz muhe delati slona hacer de una pulga un camello
    otepati se muh sacudir las moscas
    niti muhi ne storiti nič žalega no matar una mosca
    v sili vrag muhe jé a falta de pan buenas son las tortas
    ubiti dve muhi z enim udarcem matar dos pájaros de un tiro (ali de una pedrada)
  • nosíti (-im)

    A) imperf.

    1. portare:
    nositi kovček, vrečo portare la valigia, un sacco
    nositi ranjenca portare, trasportare un ferito
    nositi na glavi, v rokah, v košari portare in testa, in braccio, nel cesto
    nositi naprodaj portare al mercato, a vendere

    2. (povzročiti, da se kaj premika) portare:
    veter nosi prah, dež il vento porta la polvere, la pioggia
    avtomobile je na ovinku nosilo s ceste nella curva le automobili slittavano

    3. (iti komu povedat) portare:
    nositi vesele novice portare buone notizie

    4. (povzročiti zadrževanje) portare:
    kaj pa tebe nosi po naših krajih qual buon vento ti porta da queste parti?

    5. (delati, da kaj prihaja na določeno mesto) portare:
    bolnik s težavo nosi hrano k ustom il malato ha difficoltà a portare il cibo alla bocca

    6. (prinašati) portare, apportare, causare, produrre; provocare:
    trdili so, da jim nosijo kulturo affermavano di portargli la civiltà
    to je nekaj, kar nosi smrt è qualcosa che provoca la morte

    7. (imeti oblečeno, obuto) portare, indossare, vestire:
    nositi čevlje, hlače portare le scarpe, i pantaloni
    nositi lasuljo portare la parrucca
    nositi očala, slušni aparat portare gli occhiali, l'apparecchio acustico

    8. (imeti) portare, avere:
    nositi brado, brke, dolge lase portare la barba, i baffi, i capelli lunghi
    nositi denar pri sebi avere denaro

    9.
    nositi odgovornost za essere responsabile di
    nositi posledice nečesa sentire, risentire gli effetti di

    10. (ohranjati kaj v določenem položaju) portare:
    nositi klobuk postrani portare il cappello sulle ventitré
    nositi roke v žepu tenere le mani in tasca

    11. (imeti plod v telesu) essere gravida, pregna:
    ko samice nosijo, je lov prepovedan quando le femmine sono pregne è vietato cacciare
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    luna ga nosi è sonnambulo; ekst. è uno squilibrato
    noge ga več ne nosijo non si regge in piedi
    šel je, kamor so ga noge nosile andò vagabondando senza una meta precisa
    nobena puška ne nosi tako daleč nessun fucile porta tanto lontano
    ni vreden, da ga zemlja nosi è un infame
    nositi glavo v torbi, kožo naprodaj rischiare la vita, la pelle
    nositi glavo pokonci camminare a testa alta
    iron. nositi hlače portare i calzoni, comandare in casa
    nositi očetovo ime portare il nome del padre
    nositi že sedmi, osmi križ avere superato la settantina, l'ottantina
    visoko nositi nos stare col naso ritto
    pren. nositi roge portare le corna
    stroške nosi prejemnik le spese sono a carico del destinatario
    pren. nositi vodo v Savo portare vasi a Samo
    nositi zastavo, zvonec essere il capobanda, il capofila
    nositi vse komu na nos spiattellare tutto
    nositi srce na dlani portare, avere il cuore in mano
    nositi koga na rokah viziare, coccolare qcn.
    nositi koga po zobeh tagliare i panni addosso a qcn.
    teči, kolikor te noge nesejo correre a gambe levate
    laže ga nosim, kot poslušam è un vero rompiscatole
    nosi te vrag e va' al diavolo, all'inferno
    PREGOVORI:
    dokler prosi, zlata usta nosi il bisogno fa brav'uomo

    B) nosíti se (-im se) imperf. refl.

    1. portarsi, incedere

    2. spostarsi; diffondersi

    3. comportarsi:
    nositi se ošabno, gosposko darsi arie, comportarsi da gran signore

    4. vestirsi:
    nositi se po najnovejši modi vestirsi alla moda

    5.
    dobro se nositi (biti trpežen, ne mečkati se) essere resistente, non gualcirsi
  • odičar [ó] moški spol (-ja …) živalstvo, zoologija (morska spaka, morski vrag) der Seeteufel (ameriški Amerikanischer)
  • odnêsti emporter, enlever ; familiarno (izropati) rafler

    odnesti kopita s'enfuir, s'esquiver, se sauver
    odnesti pete s'enfuir, montrer les talons, décamper, prendre la poudre d'escampet te familiarno prendre ses jambes à son cou
    poceni jo odnesti en être quitte (ali s'en tirer) à bon marché (ali compte)
    srečno jo odnesti s'en sortir sain et sauf, rester indemne
    klobuk mu je odneslo le vent a emporté son chapeau
    naj ga vrag odnese! que le diable l'emporte!
  • odnêsti llevar; llevarse (kaj a/c)

    odnesti s seboj llevar(se) consigo
    péte odnesti poner pies en polvorosa
    poceni jo odnesti salir sin gran perjuicio, salir bien librado
    komaj jo odnesti escapar a duras penas
    srečno jo odnesti salir airoso (ali indemne)
    naj ga vrag odnese! ¡el diablo se lo lleve!
  • pata ženski spol taca, šapa, parkelj; domače noga

    pata galana šepava noga
    estirar la pata (vulg) iztegniti se, krepniti
    estamos pata (sva) smo bot
    meter la pata (fig) kozla ustreliti, blamirati se
    tener mala pata smolo imeti, nesrečnik biti
    a pata peš; Am bos
    a la pata (la) llana preprosto
    a cuatro patas po vseh štirih
    patas arriba obrnjeno, narobe
    estar patas arriba biti docela mrtev
    el patas (Am) vrag, hudič
  • patafioler [-fjɔle] verbe transitif; (familier)

    que le diable te patafiole! vrag naj te vzame!
  • patilla ženski spol žepna loputica

    patillas pl zalisci; hum vrag
  • pescatore

    A) m rib. ribič

    B) agg. (f -trice)
    martin pescatore zool. vodomec (Alcedo atthis)
    rana pescatrice zool. odičar, morska spaka, morski vrag (Lophius piscatorius)
  • peste [pɛst] féminin kuga (tudi figuré); figuré bič; poguba; familier vražič, -čka

    peste! vraga!
    une peste, une vraie peste odvratna ženska
    se garder de quelqu'un comme de la peste kot kuge se koga čuvati, ogibati
    que la peste te crève! vrag te vzemi!
    que la peste soit de lui! naj gre k vragu!
  • peste ženski spol kuga; smrad; kup, izredna množina

    peste blanca pljučna jetika
    ¡peste de él! vrag ga vzemi!
    echar pestes preklinjati, zmerjati, psovati
    peste bubónica bubonska kuga; Či koze, osepnice; Kol nahod
  • plōrō -āre -āvī -ātum (prim. pluō, pluit)

    I. intr.

    1. kričati, kriče klicati: in Servi Tulli haec est: „si parentem puer verberit, ast olle plorassit (= ploraverit) paren[s], puer divis parentum sacer esto P. F., plorare nunc flere, sed apud antiquos inclamare significat Fest.

    2. jokaje ali tarnaje kričati, glasno jokati, jadikovati, plakati, tarnati, tožiti, javkati, stokati, tuliti (naspr. ridere): faciam plorantem illum Pl., plorando fessus sum Ci., nil sibi legatum praeter plorare H., discunt lacrimare decenter quoque volunt plorant tempore quoque modo O., lacrimandum est, non plorandum Sen. ph., plorare est cum voce flere Serv., olim in ridendo, nunc in plorando libertas Ci., plorando fessus sum Ci. sit sem (dovolj imam) javkanja, javkanja (tarnanja, stokanja) sem se naveličal, te iubeo plorare H. (zakletev = gr. οἰμώζειν λέγω σοι) da bi te plentalo! bes te nesi (lopi, plentaj)! vrag te vzemi (pocitraj)!, plorare alicui Tib. svoje solze komu liti = prelivati solze pred kom, jokati na prsih koga, zjokati se pred kom (vpričo koga).

    II. trans. objokovati kaj, žalovati, jokati, tarnati, javkati, stokati zaradi koga (česa), nad kom (čim), za kom (čim): raptum iuvenem, turpe commissum H., ploratus rogus O., aliena Q.; z ACI ali inf.: Pr., aquam hercle plorat, quom lavat, profundere Pl., ploravere (kričali so) suis favorem non respondere meritis H., me tamen obicere incolis plorares Aquilonibus H.
  • pobírati (-am) | pobráti (-bêrem)

    A) imperf., perf.

    1. raccogliere, cogliere; prendere, togliere:
    pobirati krompir raccogliere le patate
    pobrati s tal raccogliere da terra
    pren. pobirati kostanj iz žerjavice togliere le castagne dal fuoco
    pobirati kmetom živino prendere il bestiame ai contadini
    pren. pobirati plodove svojega truda cogliere il frutto dei propri sforzi

    2. raccogliere; fare incetta, raccolta; riscuotere:
    pobirati papir fare raccolta della carta (straccia)
    pobirati prostovoljne prispevke fare una colletta
    pobirati davke riscuotere le tasse

    3. pren. mietere, far deperire, uccidere, stroncare, distruggere, divorare:
    epidemija, ki je pobrala tudi najkrepkejše ljudi un'epidemia che mietè anche i più forti
    jetika jo pobira va deperendo per la tisi

    4. žarg. (dosegati, doseči) conquistare:
    pobirati uspeh za uspehom conquistare un successo dopo l'altro

    5.
    pobirati jo andare, camminare veloce, andarsene
    pobrati jo andarsene, battersela

    6. pog. (porabiti, zasesti) occupare:
    omare poberejo preveč prostora gli armadi occupano troppo spazio

    7. pren. (vzeti za moža, ženo) prendere:
    zakaj bi morala pobrati prav njega? e perché dovrei prendere proprio lui?
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    misliš, da denar na cesti pobiram credi che i soldi mi caschino dal cielo?
    pren. pobirati drobtine raccogliere le briciole
    pren. pobirati ostanke za drugim contentarsi dei rimasugli altrui
    pren. pobirati samo smetano vivere come un pascià, passarsela bene
    sonce pobira sneg il sole scioglie la neve
    pren. pobirati svoje ude in kosti alzarsi a fatica
    pren. taki možje se ne pobirajo za vsakim plotom di uomini così ce n'è ormai pochi
    obrt. pobirati, pobrati petlje raccogliere le maglie
    med. pobrati šive po operaciji togliere i punti dopo l'operazione
    pren. če boš še tako pil, te bo kmalu hudič pobral se non la smetti di bere, creperai presto
    pren. vse bo vrag pobral andrà tutto in malora
    pren. gora je spet pobrala dvoje življenj la montagna ha mietuto due nuove vittime
    umakni se, drugače boš še katero pobral togliti dai piedi, se no rischi di buscarle
    pren. besede je pobral s tvojih ust le parole le ha sentite da te
    pren. noč ga je pobrala sparì nella notte
    pren. pobrati k vojakom arruolare
    pren. pobrati melodijo ricordare la melodia
    pren. pobrati rokavico raccogliere il guanto di sfida
    pren. pobrati pete battersela, alzare i tacchi
    pren. pobrati šila in kopita far fagotto e andarsene
    pobirati klasje spigolare
    pobirati kokone sbozzolare
    pobirati kokone z vej sfrascare
    pobirati prispevke questuare

    B) pobírati se (-am se) | pobráti se (-bérem se) imperf., perf. refl.

    1. alzarsi, rizzarsi

    2. (oditi) andarsene, togliersi di torno

    3. pog. riprendersi
  • pocitrati:
    naj te vrag pocitra zum Kuckuck mit dir
  • pocítrati

    naj me vrag pocitra, če bom zopet začel! I'll be hanged if I'm going to start again!
  • pocítrati (-am) perf.

    1. prendere, portare via:
    pog. naj me vrag pocitra, če ni res mi porti il diavolo se non è vero

    2.
    pocitrati jo andarsene, battersela, svignarsela
  • poker3 [póukə] samostalnik
    ameriško strašilo

    by the holy poker! za vraga!
    Old Poker vrag
  • pònijeti ponèsēm, pònijeh pȍnije, pȍnio pȍnijela, pȍnijet in ponèsen -èna (ijek.), pònēti ponèsēm, pònēh pȍnē, pȍneo pȍnela, pȍnēt in ponèsen -èna (ek.)
    I.
    1. ponesti: ponijeti što sobom u grob; nemojte me ovdje ostavljati, ponesite me pravo kući; čovjek ponese kišobran kad je oblačno; idimo kuda nas ponesu noge
    2. odnesti: ponesi to odavde
    3. malo nesti, ponesti: ponio sam, pa stao i opet ponio
    4. zanositi: tko bi nju, koja je ponijela, umiriti mogao; ona oseti da je ponela
    5. nastaviti: ponijeti čašu
    6. obroditi: godina je dobro ponijela; vinogradi nisu ove godine ponijeli
    7. začeti nositi: već je od četrnaeste godine ponio naočare
    8. dobiti: od neprijatelja je ponio nekoliko rana
    9. prevzeti: omladina koja je imala da ponese veliku ideju socijalizma odlučno se zalagala za svoje ideale
    10. zanesti: neobično jako čuvstvo ponese i starca
    11. ponijeti glavu na pazar ponesti glavo na prodaj; davo ga ponio, poneo naj ga vrag odnese
    II. ponijeti se
    1. prevzeti se: o dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poništi
    2. sporeči se s kom: ponijeti se s kim
    3. iztegniti se: dječak se ponio za grozdom što je bio na vrtoglavom vršku
    4. ekspr. zavrteti se: uhvatili se parovi i ponijeli se po sobi
    5. obnesti se: u ovoj varošici naše jedinice su se dobro ponele